Grupna izložba Marka Pogačnika, Milete Prodanovića, Biljane Tomić, Milana Jozića, Bore Iljovskog, Jusufa Hadžifejzovića, Vesne Golubović, Nemanje Nikolića i Neše Paripovića, o vremenu od sedamdesetih do danas
Kao i svakog februara do sad, u Galeriji B2 je u toku grupna izložba autora koji su izlagali prethodne godine, kako bi tako objedinjeni predstavili temu tog perioda. U ovom slučaju, to je „Vreme. Godina iza nas“.
To su radovi Marka Pogačnika, Milete Prodanovića, Biljane Tomić i Milana Jozića, Bore Iljovskog, Jusufa Hadžifejzovića, Vesne Golubović, Nemanje Nikolića i Neše Paripovića.
„Unutar jednog relativno kratkog vremenskog isečka kog je obuhvatila protekla izlagačka sezona – od kraja 60-ih godina 20. veka do aktuelnog trenutka, uspostavljene su sasvim osobene vremenske petlje. Locirani su počeci nove umetničke prakse na našim prostorima, označen je period prelaska moderne u postmodernu epohu, kao i transfer analogne u digitalnu civilizacijsku etapu“, piše u najavi izložbe.
Priča o vremenu počela je od sedamdesetih, od pionira umetničke prakse, slovenačog umetnika Marka Pogačnika. Pored izloženih crteža i mermernog reljefa, on je ugljenom na zidu Galerije B2 ispisao „Manifest za slobodnu Zemlju“ i „Manifest novog prostora“, apelujući na promenu svesti i odnošenja prema našoj planeti.
Isti period predstavljen je postavkom „Dokumentarne fotografije 1971–75“ Milana Jozića i Biljne Tomić, a završen izložbom Neše Paripovića, pripadnika „velike šestorke“ umetnika koji su okupljeni oko beogradskog SKC-a, početkom 70-ih otvorili puteve novoj umetničkoj praksi.
Istaknuta protagonistkinja likovne scene osamdesetih, Vesna Golubović, načinila je omaž upravo tom periodu, ambijentalnom celinom „Pro-iz-vođenje znaka“ sačinjenom od minimalističkih zidnih izvedbi i niza oslikanih stubova.
Jedan od najistaknutijih protagonista „nove slike“ 80-ih, Mileta Prodanović predstavio je svoje „Dnevnike“, i objedinio svoja dva snažna kreativna toka – literarni i likovni, verbalno i vizuelno. Svaki rad svojom kompozicijom podseća na list rukopisa ili knjige, čiji bogati sadržaj iščitavamo intuicijom, neopterećeni ograničenjima jezičkih kodova.
Osamdesete su završene Jusufom Hadžifejzovićem koji je, ukrštajući jezik umetnosti i ekonomije i tržišta, na jedinstven način u dadaističko-fluksusovskom maniru, sa naglašenom konceptualnom potkom, ambalažu brojnih proizvoda, preinačio u Praznine savremenog potrošačkog sveta.
Period susreta analognog i digitalnog predstavljen je izložbom „Azbuka“ Bore Iljovskog i njegovog pattern slikarstva, apstraktne kaligrafije, koja poziva na traganje za kodiranom porukom.
I, najmlađi od prošlogodišnjih izlagača u Galeriji B2, Nemanja Nikolić i njegovih „Deset slika“ sa fokusom promišljanja tehnološkog puta slike i njenog značenja, u sferi analognog filma i digitalnih medija.
Reklo bi se, antologija best-off nove umetničke prakse.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ukrali su nam vojsku, ukrali su nam emociju, rekao je Aleksandar Radić komentarišući najnoviju vojnu paradu u Beogradu, i setio se dokumentarnog filma „Parada“ Dušana Makavejeva iz vremena kad je svega toga bilo
Izdavači traže od Beogradskog sajma knjiga da promeni termin Sajma knjiga kako ne bi obuhvatao 1. novembar. Kažu da Sajam knjiga u tom terminu nije moguć
Na konkursu Ministarstva kulture za umetničku igru najviše novca opredeljeno je Festivalu igre Aje Jung - 7.000.000 dinara i – folkloru. Ovaj konkurs treba shvatiti kao obračun Ministarstva za SNS propagandu sa kritički usmerenom javnošću, komentariše Marijana Cvetković. Više nema ni pokušaja da se prave da su barem delimično objektivni ili da delimično rade po zakonu - kaže Minja Bogavac
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!