

Narodno pozorište
Zašto je Narodno pozorište odložilo studentski festival
Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Dovoljno je reći Petričić – ostalo se podrazumeva. Da su oni koji ovako misle u pravu, dokazuje izložba "Autobiografika" u Muzeju primenjene umetnosti


„Autobiografika“ je retrospektivna izložba Dušana Petričića, koju čini nekoliko hiljada radova karikatura, ilustracija i ostalih vidova crteža koji su prethodnih 40 godina činili bitan sadržaj Petričićevog života. Autor izložbe i njen kustos je Slobodan Jovanović, a eksponate je izabrao i postavio, kao što ukazuje kovanica naslova – sam Petričić. Izložba traje od 2. do 26. oktobra.
Priča „Autobiografike“ počinje ilustracijama u „Književnim novinama“ i diplomskim radom „Karafindl“ na grafičkom odseku Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Bogdana Kršića, nastavlja se karikaturom i ilustracijom u „Večernjim novostima“, „Poletarcu“,“Ninu“, „Ekonomskoj politici“, a završava u „The New York Timesu – Book Review“, „Wall Street Journalu“, „The Toronto Staru“. Ovaj njen drugi deo dešava se u Kanadi, nakon 1991. godine.


Na tom Petričićevom vremenskom i geografskom putu važni su sledeći detalji: studentski radovi (3D objekat „Azbuka“) bili su prvi pokazatelj Petričićeve sposobnosti da minimalnim grafičkim sredstvima svede glomazni predložak; karakteristični, „petričićevski“ junak karikature („Crtež koji je odredio moj budući stil u karikaturi“): čovek s velikim oblim duguljastim nosem, malih crnih očiju, vratom spojenim s trupom, velikim brkovima i izduženom donjom vilicom; prijateljstvo s Dušanom Radovićem rezultiralo je jednim od najznačajnijih kreativnih tandema u srpskoj umetnosti odnosno, knjigama (Sedi da razgovaramo) u kojima su tekst i karikatura spojeni u nešto i novo i više; ilustrovanje knjiga (Nevidljiva ptica, Koš, Guliver među Liliputancima) promenilo je izgled narednih izdanja za decu; animirane knjižice (Bitka za Beograd) s društveno-edukativnim dejstvom; zbog scenografije televizijskih emisija (Daj mi krila jedan krug) TV program osamdesetih je postao šareniji i gledaniji; nova sredina (Kanada) promenila je crtež (složeniji je, a likovi imaju špicaste ili kukaste noseve i različite fizionomije) i temu interesovanja (politička karikatura), a ilustrovanje knjiga za decu – nije: i dalje je onako kako to samo Petričić ume i kako se sviđa svima po svetu.


„Autobiografika“ je bila povod mnogim napisima o Dušanu Petričiću, i mnogim ocenama i procenama njegovog rada. Uglavnom je isticano da je on srpsko-kanadski karikaturista, ilustrator, dizajner, animator i portretista, da pleni specifičnim, samo njemu svojstvenim smislom za duhovito tumačenje tema kojima se bavi, da je jedan od najkompleksnijih umetnika današnjice… Ima se, međutim, utisak da reči prate eksponate „Autobiografike“ nekako nemušto, da nemaju domet izloženih radova. I da je bez njih rečitije.




Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti


Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve