U programu čiji je koncept autentičnost u svim muzičkim stilovima i žanrovima, umetnički direktor Sreten Krstić je ponudio nekoliko svetskih premijera, nekoliko jubileja i visoko rangirane izvođače
Naslov Crossing October nedvosmisleno upućuje da je ovogodišnji Bemus, kao i Bitef i Oktobarski salon, organizovan u okolnostima krize, s manje novca nego što mu je bilo potrebno za planirani program. Prema rečima Sretena Krstića, umetničkog direktora, za 39 miliona dinara koliko su za svoj muzički festival mogli da odvoje Skupština grada i Ministarstvo kulture, Bemus nije mogao da dovede kontratenora Dejvida Danijelsa, umetnika kakvog Beograd do sada nije čuo, zatim ansambl Il Giardino Armonico, i Jožefa Nađa, a morao je da izostane i etno-koncert. Beogradska filharmonija, koja takođe neće učestvovati ove godine, namerno nije na upravo navedenom spisku onih koji su silom prilika izostavljeni, zato što pravi uzrok njenog izostanka nije jasan. „Došlo je do nekih nesporazuma i oni su otkazali učešće. U pitanju su neki privatno-tehnički razlozi. Žao mi je zbog toga, ali to je realnost“, objasnio je Sreten Krstić. Iz Beogradske filharmonije su saopštili da nisu dobili „nikakav zvaničan poziv za učešće. Dakle, ni predlog dirigenta, soliste ili programa, kao ni predlog uslova pod kojima bi nastupili.“ Biće to prvi Bemus bez Beogradske filharmonije.
GOSTI: Stomp
U programu čiji je koncept autentičnost u svim muzičkim stilovima i žanrovima, Sreten Krstić je ponudio nekoliko svetskih premijera, nekoliko jubileja i visoko rangirane izvođače. „Zvezde“ koje Krstić posebno izdvaja iz ovogodišnjeg programa su „Baltazar Nojman“, barokni ansambl iz Nemačke, i američka perkusionistička grupa Stomp. O Stompovcima se govori kao o atrakciji Bemusa jer je njihov koncert, u stvari, kombinacija perkusija, pokreta i vizuelne komedije. Oni ne koriste klasične udaraljke, već u instrumente pretvaraju sve šta im je pod rukom: poklopce od kanti, metle, džakove peska. Postoje decenijama, većina njih su školovani muzičari, a njihovi koncerti samo izgledaju kao improvizacija. „Baltazar Nojman“ otvara Bemus. Po Krstićevom mišljenju, autentičnim izvođenjem barokne muzike njihov koncert nagoveštava koncepciju Festivala koji otvaraju. Dirigent je Tomas Hengelbrok, solistkinja je pevačica Veronik Žans, a koncert je omaž Jozefu Hajdnu – obeležavanje dva veka od njegove smrti.
Kraljevski orkestar iz Amsterdama mnogi kritičari smatraju najboljim orkestrom današnjice. Postoji 120 godina, a sve to vreme „živi i radi“ u amsterdamskoj Koncertnoj zgradi, posle bostonske i bečke najakustičnijoj na svetu. U Beograd dolaze sa dirigentom Danijelom Hardingom i sa delima Leoša Janačeka i Gustava Malera. Povodom obeležavanja 250 godina od smrti Georga Fridriha Hendla, Beogradski orkestar „Dušan Skovran“ sviraće retko izvođen program njegovih uvertira i arija. Dirigovaće engleski dirigent Kristijan Kernin, a solista je sopran Katarina Jovanović. Beogradski ansambl Renesans će na Bemusu proslaviti 40. rođendan koncertom svojih najpoznatijih interpretacija. Resansnom muzikom će se baviti i dečji ansambl za ranu muziku iz Poljske, Scolares minores pro musica antiqua, u predstavi za decu i njihove roditelje. Osim dela klasičnih majstora, Solisti Sankt Peterburga će premijerno izvesti kompoziciju Dijane Bošković Koncert za gudače posvećenu ruskim kompozitorima – naručenu za ovogodišnji Bemus. Dirigent je Mihail Gantvarg. Zagrebački orkestar Cantus ansambl predstaviće savremene autore klasične muzike, među njima i svog dirigenta Berislava Šipuša, a premijerno će svirati i delo našeg Draška Adžića pisano specijalno za njih. Orkestar RTS-a će nastupiti dve večeri zato što mu je naknadno dodeljen koncert namenjen Beogradskoj filharmoniji. Prvi je posvećen stogodišnjici rođenja kompozitorke Ljubice Marić, izabrana su dela Oktoih, Vizantijski koncert, Pesme prostora, i – svetska premijera kompozicije Tužbalica, pastorala i himna. Dirigent je Premil Petrović, a pijanistkinja je Lidija Bizjak. Za drugi koncert orkestar RTS-a je pripremio dela Igora Stravinskog: Posvećenje proleća i Svadba, dirigent je Bojan Suđić. Biće to, ujedno i poslednje veče ovogodišnjeg Bemusa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na 69. Sajmu knjiga u Beogradu najmanje je izdavača, a najviše državnih ustanova, eparhija, manastira, nepoznatih učesnika i praznog prostora. S obzirom da je zakazan u vreme izbora, očekuje se da neće biti ni publike
Intervju: Igor Burić, pozorišni kritičar i muzičar
Često vežbom i srčanošću nadomestimo to što nismo profesionalni muzičari. Jedno je kad si profesionalni muzičar... To je kao kad igraš fudbal ispred zgrade, a ne na Vembliju. Mnogo je siroviji, življi, energičniji ispred zgrade, ima više grešaka, nije prefinjen ni matematički precizan. Međutim, to mu daje ono bez čega ne bi bilo fudbala
Jasno je da su 59. Bitef i drugi Ne: Bitef dva pristupa pitanju kako ovaj festival može ići dalje, ali oba su teško održiva na duge staze. Bitef bez umetnika značajnih u svetskom kontekstu i sa polupraznim salama ne može biti festival od najvećeg evropskog značaja. S druge strane, veliki međunarodni festival bez finansiranja teško može da opstane. Možda se nalazimo na korak od gubitka Bitefa. To bi bila ogromna šteta i nepravda prema budućim generacijama naših gledalaca i umetnika, koji treba na domaćim scenama da vide najbolje od najboljeg u evropskoj i svetskoj produkciji
Nove ploče: Neil Young and The Chrome Hearts, Second Song
Pedeseti album Neila Younga nastavlja tragovima nekih od njegovih najboljih i najuspešnijih izdanja – akustičnih remek-dela Harvest i Harvest Moon – nudeći dirljivo sročen epilog jedne neverovatne karijere
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.