U programu čiji je koncept autentičnost u svim muzičkim stilovima i žanrovima, umetnički direktor Sreten Krstić je ponudio nekoliko svetskih premijera, nekoliko jubileja i visoko rangirane izvođače
Naslov Crossing October nedvosmisleno upućuje da je ovogodišnji Bemus, kao i Bitef i Oktobarski salon, organizovan u okolnostima krize, s manje novca nego što mu je bilo potrebno za planirani program. Prema rečima Sretena Krstića, umetničkog direktora, za 39 miliona dinara koliko su za svoj muzički festival mogli da odvoje Skupština grada i Ministarstvo kulture, Bemus nije mogao da dovede kontratenora Dejvida Danijelsa, umetnika kakvog Beograd do sada nije čuo, zatim ansambl Il Giardino Armonico, i Jožefa Nađa, a morao je da izostane i etno-koncert. Beogradska filharmonija, koja takođe neće učestvovati ove godine, namerno nije na upravo navedenom spisku onih koji su silom prilika izostavljeni, zato što pravi uzrok njenog izostanka nije jasan. „Došlo je do nekih nesporazuma i oni su otkazali učešće. U pitanju su neki privatno-tehnički razlozi. Žao mi je zbog toga, ali to je realnost“, objasnio je Sreten Krstić. Iz Beogradske filharmonije su saopštili da nisu dobili „nikakav zvaničan poziv za učešće. Dakle, ni predlog dirigenta, soliste ili programa, kao ni predlog uslova pod kojima bi nastupili.“ Biće to prvi Bemus bez Beogradske filharmonije.
GOSTI: Stomp
U programu čiji je koncept autentičnost u svim muzičkim stilovima i žanrovima, Sreten Krstić je ponudio nekoliko svetskih premijera, nekoliko jubileja i visoko rangirane izvođače. „Zvezde“ koje Krstić posebno izdvaja iz ovogodišnjeg programa su „Baltazar Nojman“, barokni ansambl iz Nemačke, i američka perkusionistička grupa Stomp. O Stompovcima se govori kao o atrakciji Bemusa jer je njihov koncert, u stvari, kombinacija perkusija, pokreta i vizuelne komedije. Oni ne koriste klasične udaraljke, već u instrumente pretvaraju sve šta im je pod rukom: poklopce od kanti, metle, džakove peska. Postoje decenijama, većina njih su školovani muzičari, a njihovi koncerti samo izgledaju kao improvizacija. „Baltazar Nojman“ otvara Bemus. Po Krstićevom mišljenju, autentičnim izvođenjem barokne muzike njihov koncert nagoveštava koncepciju Festivala koji otvaraju. Dirigent je Tomas Hengelbrok, solistkinja je pevačica Veronik Žans, a koncert je omaž Jozefu Hajdnu – obeležavanje dva veka od njegove smrti.
Kraljevski orkestar iz Amsterdama mnogi kritičari smatraju najboljim orkestrom današnjice. Postoji 120 godina, a sve to vreme „živi i radi“ u amsterdamskoj Koncertnoj zgradi, posle bostonske i bečke najakustičnijoj na svetu. U Beograd dolaze sa dirigentom Danijelom Hardingom i sa delima Leoša Janačeka i Gustava Malera. Povodom obeležavanja 250 godina od smrti Georga Fridriha Hendla, Beogradski orkestar „Dušan Skovran“ sviraće retko izvođen program njegovih uvertira i arija. Dirigovaće engleski dirigent Kristijan Kernin, a solista je sopran Katarina Jovanović. Beogradski ansambl Renesans će na Bemusu proslaviti 40. rođendan koncertom svojih najpoznatijih interpretacija. Resansnom muzikom će se baviti i dečji ansambl za ranu muziku iz Poljske, Scolares minores pro musica antiqua, u predstavi za decu i njihove roditelje. Osim dela klasičnih majstora, Solisti Sankt Peterburga će premijerno izvesti kompoziciju Dijane Bošković Koncert za gudače posvećenu ruskim kompozitorima – naručenu za ovogodišnji Bemus. Dirigent je Mihail Gantvarg. Zagrebački orkestar Cantus ansambl predstaviće savremene autore klasične muzike, među njima i svog dirigenta Berislava Šipuša, a premijerno će svirati i delo našeg Draška Adžića pisano specijalno za njih. Orkestar RTS-a će nastupiti dve večeri zato što mu je naknadno dodeljen koncert namenjen Beogradskoj filharmoniji. Prvi je posvećen stogodišnjici rođenja kompozitorke Ljubice Marić, izabrana su dela Oktoih, Vizantijski koncert, Pesme prostora, i – svetska premijera kompozicije Tužbalica, pastorala i himna. Dirigent je Premil Petrović, a pijanistkinja je Lidija Bizjak. Za drugi koncert orkestar RTS-a je pripremio dela Igora Stravinskog: Posvećenje proleća i Svadba, dirigent je Bojan Suđić. Biće to, ujedno i poslednje veče ovogodišnjeg Bemusa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Narodna biblioteka Srbije i vd. upravnica Narodne biblioteke Srbije Jasmina Ninkov oštro demantuju informaciju kojom je predstavljeno javnosti da je Jasmina Ninkov na čelu i Narodne biblioteke Srbije i Biblioteke grada Beograda
Neki tegovi, neki okovi kojima smo okovani pre 30, 40 godina još uvek nas stežu i šta god pokušavali da uradimo, stalno se vraćamo, kao pas koji je vezan za lanac pa u momentu kada već pomisli da je slobodan, da će moći dalje da potrči, trgne ga lanac i on shvata da je još vezan, da ne može dalje, da se od slobode nalazi još dalje nego što je bio
Posle raznih otkazivanja, zabrana i bojkota, u, nadam se, poslednjoj sezoni nedavača budžeta za kulturu, naš najstariji i najveći džez festival, beogradski, oglasio se tek pred samo održavanje, bez uobičajene institucionalne pompe ušminkanih korisnika državnog novca. Kasni start i slabije finansiranje svakako su među važnijim razlozima obuhvatne oseke 41. izdanja BJF, ali nije sve loše: manje stranih izveštača, izostanak pratećih aktivnosti (foto-izložbe, promocije izdanja...), manje šankova za donekle proređenu publiku, ali i trajanje svedeno na četiri dana, pri čemu dve od tih večeri nisu bile preopterećene ponoćnim koncertima. Vrhunaca za pamćenje kao i uvek, a i neke pouke su tu
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!