Kadare, Vegel, Varadi, Đukić-Perišić, Veljanovski, su neki od autora čije je javno prepoznate knjige objavila Akademnska knjiga ove godine, ali ih neće biti na Sajmu knjiga. Ne zaboravimo Memoare slikara Paje Jovanovića
S obzirom na okolnosti – svi projekti Akademske knjige na ovogodišnjim konkursima Ministarstva kulture, Pokrajine i Novog Sada su odbijeni, mora se reći da je i broj novih knjiga i njihov odjek u javnosti zavidan.
Najtraženiji naslovi
Najtraženiji ovogodišnji naslovi Akademske knjige su: U zoru revolucije Aleksandra Matkovića, Utopija uniforme Tanje Petrović, Ukoliko se Evropa probudi Petera Sloterdajka, Partizani Jožeta Pirjevca, Projekat Jadar. Litijumsko-borna katastrofa grupe autora, Materija Gvida Tonelija, Ivo Andrić. The Writer and the Tale Žanete Đukić Perišić, Leksikon Andrićevog Sarajeva Borjana Mitrovića, Diktatorov poziv Ismaila Kadarea, Balkanska rapsodija Marije Kasimove-Moase, Anarchy in the UKR Serhija Žadana, Klaustrofobija Ognjena Savića, Smrt insekta i druge priče Dragane V. Todoreskov, Uspomena na Jugoslaviju Jasne Šamić, Gost je otišao Saše Obradovića itd.
Paja Jovanović
Posebnu pažnju u ovogodišnjoj produkciji Akademske knjige zauzima drugi deo romansirane autobiografije Paje Jovanovića, Memoari slikara, kapitalno delo u čijoj realizaciji država nije želela da učestvuje. Za razliku od prvog dela knjige, nastavak je ostao nedovršen, rasut u stotinama rukopisnih stranica na srpskom, nemačkom i engleskom jeziku, koje su prvi put objedinjene. Ova knjiga prvi put donosi priču o decenijama u kojima je od mladog umetnika postao Paja Jovanović kakvog danas poznajemo.
Nedavno je promovisana Medijska tranzicija u vrtlogu politike 1945–2025 prof. Radeta Veljanovskog, sveobuhvatno delo koje beleži, analizira i daje sopstveni kritički pogled na medijsku sferu u periodu od 80 godina (1945–2025), što kod nas do sada nije nikada obrađeno za taj period.
Studija Istorija političkih sukoba. Izbori i socijalne nejednakosti u Francuskoj (1789–2022), autori su Žilija Kaže i Toma Piketi, je vrlo aktuelna zato što analizira ko za koga glasa i zašto. Osim istorijskog značaja, knjiga pruža novi pogled na krize savremenog doba i moguće načine njihovog razrešenja.
Zašto je važna knjiga Marka Mazovera O antisemitizmu. Reč kroz istoriju – jasno je po njenom naslovu.
Memoarska proza
Akademska knjiga je poznata po delima memoarske proze.
Izdvajamo Kapije mog života – Memoari knjiga 1 Tibora Varadija, koja nije samo autobiografski zapis značajnog pravnika i pisca, već i svedočanstvo o oblikovanju mladog čoveka između porodične tradicije, jugoslovenske stvarnosti i zapadnog akademskog sveta.
Nasamo sa Maraijem. Dnevničke beleške 1992–2014 knjiga je Lasla Vegela o Šandoru Maraiju, izgnanom mađarskom piscu.
Romani
Crni septembar Sandra Veronezija. Olimpijske igre u Minhenu 1972, događaj koji će život dvanaestogodišnjeg dečaka podeliti na pre i posle, i povesti ga na dug put do onoga što Veronezi naziva prihvatanje, kao svojevrsni čin – reklo bi se – nečeg herojskog, u ljudskom biću.
Udovice je zbirka priča Žanete Đukić Perišić koje govore o smrti bez patetike, a o braku bez iluzija.
Staljin je voleo decu Nebojše Milenkovića je ljubavni roman. O fatalnoj, frustrirajućoj i uglavnom neuzvraćenoj srpskoj ljubavi prema ruskom vođi koji deluje kao neko ko je i dalje među nama.
Pomenimo još i Prvu ljubav Šandora Maraia o neoženjenom profesoru latinskog jezika u provincijskoj školi početkom 20. veka u Mađarskoj, koji se zaljubljuje u učenicu. Zamislite kako će se ova ljubavna priča završiti.
Neka ova nabrojana ovogodišnja izdanja budu povod da pogledate sajt Akademske knjige. Jer, tamo je njihov Sajam knjiga.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Niški kulturni centar mesecima čeka da mu Grad odobri predlog članova žirija za ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Branko Miljković”, za koju konkuriše 142 autora, i kakve to veze ima sa Radmilom Lazić
Inicijativom Šabačkog pozorišta sutra će u Beogradu biti održan skup svih kolega iz pozorišta Srbije koji se bore protiv zloupotrebe kulture. Naslov je „Ovo nije predstava ovo je štrajk“
Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi
Budući da je prvi birao datume, Beogradski džez festival (BJF) svoje 42. izdanje nehotice je „nasadio“ pred same parlamentarne izbore. U senci nadolazećih društvenih promena, bez uobičajenog publiciteta i pratećih programa ostao je i zbog toga što su mu glavni pokrovitelji ustanove na čijem čelu vise A. Šapić i N. Selaković. Uostalom, možda i bolje - zar biste takve želeli da vidite pre svirke za koju ste kupili ulaznicu? Skupština grada ionako je predugo već pomoćna zgrada Ćacilenda. S druge strane, nikad jači razlozi za „dobro da je uopšte održan“, bar nije odgođen i nema ne:jazz alternaciju. Plus, Šapić nije stigao da im ugradi kružni tok
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.