
Pregled nedelje
Otac, sin i neljudski režim
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Jezikom propisa, digitalni token je oblik digitalne imovine koji predstavlja bilo koju vrstu nematerijalnog imovinskog prava koji u digitalnom obliku reprezentuje jedno ili više tih prava, uključujući mogućnost da se korisniku tokena pruži usluga.
Svakodnevnim jezikom rečeno digitalni token je nešto poput potvrde, bona koju vam neko daje kao garanciju da će vam nešto predati ili izvršiti. Recimo, profesor engleskog jezika koji drži privatne časove može da napravi digitalne tokene i časove rasproda unapred. Onaj ko ima token samo treba da ga pozove i zakaže termin koji je već platio.
Ili poljoprivrednik, koji može sada da vam proda tri džaka paprika i obaveže se tokenom da će ih isporučiti na jesen, kada se pravi ajvar. Ako iz nekog razloga tada paprika bude skuplja od cene koju ste vi platili, to je njegov problem. Ako bude jeftinija, loše ste se pogodili. Ali token vam garantuje ta tri džaka.
Isto to smo mogli sa priznanicom, samo što su manje šanse da će se token izgubiti, a ako je dobro formulisan male su šanse da se neko obaveže preko svojih mogućnosti. Lakše je za planiranje, a u nekim slučajevima omogućava da dođete do nečega što vam je inače nedostupno.
Tako dolazimo i do povoda za ovaj tekst. Komisija za hartije od vrednosti odobrila je preduzeću Finspot da emituje prvi digitalni token u Srbiji čija je funkcija da pokriva neke finansijske transakcije. Razlika između ovog i tokena koji možete da napravite sami je da su u Finspotov “ugrađene” određene garancije odnosno da se Komisija uverila da je izdavač legalan, legitiman i ozbiljan. Sve dalje je stvar biznisa, odnosno poslovnih procena koje mogu biti uspešne i neuspešne.
Ideja Finspota, inače jednog od najuspešnijih fintek startapa u Srbiji, jeste da građanima i drugim preduzećima ponudi da preko njih plasiraju svoj novac. Finspot se bavi faktoringom, što je oblik ubrzavanja kretanja kapitala, najjednostavnije rečeno pomaže preduzetnicima da brže dođu do već zarađenog novca “zarobljenog” u fakturama koje čekaju na naplatu. Da bi se to ubrzavanje finansiralo potreban je dodatni kapital, na primer novac koji imate na računu i hteli biste da vam donese malo bolji prihod od kamate koju daje banka.
Kao pojedinac i preduzeće koje za to nije registrovano, ne možete da ulažete na finansijskom tržištu tek tako. Ali zato sada možete da kupite digitalni token koji je sve te uslove zadovoljio. Token znači da se Finspot obavezao da će u roku na koji ste ga uzeli da vam uveća sumu koju ste uložili. Vi token, dakle, uzimate u veri da oni svoj posao rade dobro budući da se ipak radi o investiciji, a investicije uvek nose dozu neizvesnosti.
Ukratko, digitalni tokeni nisu kriptovalute iako koriste sličnu tehnologiju. Njegova vrednost neće rasti sama od sebe i on definiše odnos između vas i emitera tokena i često se njime ne može dalje trgovati. Ono što je u ovoj vesti odlično jeste da se konzervativne institucije, poput Komisije, otvaraju za digitalna rešenja. Ono što je loše je da mnogi misle da se radi o mutnim poslovima, mešetarenju jugoskandik-dafiment tipa, što znači da će biti potrebno vremena i edukacije da bismo videli pravi kvalitet tokenizacije u finansijskom sektoru. A u digitalnoj ekonomiji vreme vredi više od novca.

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve