
Komentar
Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Prošle nedelje internetom je prostrujala pomalo neverovatna informacija da dve trećine korisnika mreže u Americi posećuje tek 14 internet sajtova, dok pedeset odsto njih vreme provodi samo na četiri! Naravno, ne radi se samo o četiri domena (adrese), već o skupu linkova u vlasništvu četiri firme, Majkrosofta, AOL Tajm Vornera, Jahua i Napstera. Situacija nije bila mnogo blistavija ni prošle godine u ovo vreme, ljudi su se kretali na 110 (60%) odnosno 11 sajtova (50%), ali ovakav pad zaista niko nije očekivao.
Izveštaj je objavila eminentna analitička firma Jupiter Media Metriks (www.jmm.com), i bez obzira na to što je uzorak bila samo Amerika, u velikoj meri može se preslikati (sa nešto umerenijim procentima) i na ostatak sveta, pogotovo ako uzmete u obzir nameru AOL-a da se postane najveći globalni internet provajder.
Ima različitih objašnjenja za ovu pojavu, a preovlađuje mišljenje da je razlog koncentrisanja pažnje korisnika interneta na ovako mali broj sajtova delimično propast velikog broja internet kompanija, a delimično međusobno udruživanje ostatka u cilju preživljavanja. U tom preživljavanju, naravno, najbolje su se snašli oni iza kojih stoji krupan kapital tako da je priča o internetu kao mestu gde su svi ravnopravni malo relativizovana, i to na onaj orvelovski način – neki su malo ravnopravniji.
Pomenuta borba za opstanak ume da bude vrlo nemilosrdna. Tako je AOL (Amerika onlajn), vlasnik biznis časopisa „eCompany“, nedavno kupio konkurentski časopis i internet sajt Business 2.0 (www.business2.com) koji je uspešnije poslovao i imao bolji tiraž i posećenost na internetu, ali i prevelike dugove – rezultat neumerenog trošenja u vreme kada se mislilo da će internet nositi zlatna jaja. Menadžment AOL-a je odlučio da oba časopisa ujedini tako što će od Biznisa uzeti samo ime, a od eCompany zaposlene.
Ovaj trend doveo je do propasti nekih nezavisnih sajtova koji su opstajali praveći sprdnju od onoga što se na ostatku interneta dešava. Tako je čuveni sajt Sak (www.suck.com), nastao pre pet godina kao projekat dvojice entuzijasta željnih da se podruguju gomili gluposti koje su se pojavljivale na mreži u vremenu opšte euforije, ovih dana objavio povlačenje. „Otišli smo na pecanje“ objavili su autori sajta ne precizirajući da li će se i kada vratiti. Isto se dogodilo i sa sajtom Fid (www.feedmag.com), dok je poslednji Mohikanac sajt Plastik (www.plastic.com), čiji autori misle da imaju čarobnu formulu za preživljavanje. Sve priloge pišu posetioci i za to im se ne plaća honorar, dok su vlasnici sajta samo moderatori.
Inače, Fid, Sak i Plastik udružili su se pre godinu dana u firmu Automatik media u nadi da će zajedno preživeti. Pokazalo se da ni ova taktika ne daje rezultate ako iza vas ne stanu oni koji imaju velike pare. Samo, kako onda da im se podsmevate.

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve