

Pregled nedelje
Život u mafijaškoj državi
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija


Pre par godina u ovoj rubrici sam se cinično našalio rekavši kako bi se, da je Fejsbuk kojim slučajem nastao u Srbiji, nalozi otvarali u opštini uz izvod iz matične knjige rođenih. Ove nedelje je nešto slično zatražio američki investitor i milijarder Mark Kjuban, ali se on nije šalio. Kjuban je na svom Tviter nalogu (@mcuban) poručio da Tviter i Fejsbuk treba da uvedu pravilo da iza svakog naloga mora da stoji živ čovek koji se legitimisao pred kompanijom. Ne moraju da se predstavljaju pravim imenom na mreži, ali društvene mreže moraju znati njihov pravi identitet, zahteva Kjuban. On veruje da bi se time izbegle brojne manipulacije i kršenje etike i zakona bez posledica.
Mnogi su ga kritikovali, poručujući mu da bi se tako žrtve nasilja i nepravde obeshrabrile da makar anonimno u javnost iznesu svoju muku. Jer bi strahovali da se pritiscima ili hakerisanjem može stići do njihovih stvarnih identiteta. Kjuban im odgovara da je mnogo veća opasnost od podmetanja lažnih vesti, klevetanja i uticanja na izborne rezultate, a da se anonimnost onih čiji je identitet poznat redakciji, odnosno kompaniji, može sačuvati.
Kjubanov stav pojavio se gotovo istovremeno sa objavom da je država Njujork otkrila „fabriku lajkova“ na svojoj teritoriji. Kompanija Devumi uvezala je na stotine kompjutera i mobilnih telefona, neke čak i na Filipinima, i tako komandovala sa tri i po miliona Tviter i Fejsbuk naloga. Čak 55.000 napravljeno je sa ukradenim identitetom pravih ljudi. Sa tih naloga tvitovali su i postovali botovi – softverski roboti (ono što mi nazivamo botom u svetu se zove trol). Društveni mediji, inače, ne zabranjuju naloge koji šalju automatske poruke. Jedan od razloga ili opravdanja je to što neki korisnici povezuju sve svoje naloge na različitim društvenim medijima, tako da se poruka koju napišu na jednom mestu automatski prenosi na sve ostale. Državni tužilac Njujorka otvorio je istragu i ispituje čiji su profili podržavani lažnim lajkovima i pratiocima, po koju cenu i sa kojim ciljevima. Recimo, da li je neki umetnik na osnovu lažirane popularnosti svesno ostvario korist.
Još jedan veliki investitor brecnuo se na društvene medije prošle nedelje. U Davosu je Džordž Soros poručio da su Fejsbuku i Guglu dani odbrojani i da antimonopolska komisija u SAD treba da prekopira politiku EU (na primer, GDPR) prema ovim firmama. Soros smatra da društveni mediji demokratiji, društvu i inovativnosti čine onakvu štetu kakvu naftne kompanije čine našoj okolini. Uništavaju ih radi sopstvenog profita. On smatra da je nedopustivo da tek nekoliko kompanija upravlja celim IT svetom i to neometano i nekontrolisano.
Sorosov govor naišao je na odobravanje i liberala i konzervativaca, što je do sada nečuveno. Omraza spram društvenih medija poprimila je tolike razmere da viđeniji hipsteri restartuju svoje naloge na Majspejsu.


U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija


Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima


Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru


Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara


Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve