

Pregled nedelje
Zbog čega nam mrcvare Srbiju
Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?


Pre par godina u ovoj rubrici sam se cinično našalio rekavši kako bi se, da je Fejsbuk kojim slučajem nastao u Srbiji, nalozi otvarali u opštini uz izvod iz matične knjige rođenih. Ove nedelje je nešto slično zatražio američki investitor i milijarder Mark Kjuban, ali se on nije šalio. Kjuban je na svom Tviter nalogu (@mcuban) poručio da Tviter i Fejsbuk treba da uvedu pravilo da iza svakog naloga mora da stoji živ čovek koji se legitimisao pred kompanijom. Ne moraju da se predstavljaju pravim imenom na mreži, ali društvene mreže moraju znati njihov pravi identitet, zahteva Kjuban. On veruje da bi se time izbegle brojne manipulacije i kršenje etike i zakona bez posledica.
Mnogi su ga kritikovali, poručujući mu da bi se tako žrtve nasilja i nepravde obeshrabrile da makar anonimno u javnost iznesu svoju muku. Jer bi strahovali da se pritiscima ili hakerisanjem može stići do njihovih stvarnih identiteta. Kjuban im odgovara da je mnogo veća opasnost od podmetanja lažnih vesti, klevetanja i uticanja na izborne rezultate, a da se anonimnost onih čiji je identitet poznat redakciji, odnosno kompaniji, može sačuvati.
Kjubanov stav pojavio se gotovo istovremeno sa objavom da je država Njujork otkrila „fabriku lajkova“ na svojoj teritoriji. Kompanija Devumi uvezala je na stotine kompjutera i mobilnih telefona, neke čak i na Filipinima, i tako komandovala sa tri i po miliona Tviter i Fejsbuk naloga. Čak 55.000 napravljeno je sa ukradenim identitetom pravih ljudi. Sa tih naloga tvitovali su i postovali botovi – softverski roboti (ono što mi nazivamo botom u svetu se zove trol). Društveni mediji, inače, ne zabranjuju naloge koji šalju automatske poruke. Jedan od razloga ili opravdanja je to što neki korisnici povezuju sve svoje naloge na različitim društvenim medijima, tako da se poruka koju napišu na jednom mestu automatski prenosi na sve ostale. Državni tužilac Njujorka otvorio je istragu i ispituje čiji su profili podržavani lažnim lajkovima i pratiocima, po koju cenu i sa kojim ciljevima. Recimo, da li je neki umetnik na osnovu lažirane popularnosti svesno ostvario korist.
Još jedan veliki investitor brecnuo se na društvene medije prošle nedelje. U Davosu je Džordž Soros poručio da su Fejsbuku i Guglu dani odbrojani i da antimonopolska komisija u SAD treba da prekopira politiku EU (na primer, GDPR) prema ovim firmama. Soros smatra da društveni mediji demokratiji, društvu i inovativnosti čine onakvu štetu kakvu naftne kompanije čine našoj okolini. Uništavaju ih radi sopstvenog profita. On smatra da je nedopustivo da tek nekoliko kompanija upravlja celim IT svetom i to neometano i nekontrolisano.
Sorosov govor naišao je na odobravanje i liberala i konzervativaca, što je do sada nečuveno. Omraza spram društvenih medija poprimila je tolike razmere da viđeniji hipsteri restartuju svoje naloge na Majspejsu.


Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?


Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti


Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?


Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja


Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve