Komentar
Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Pre par godina u ovoj rubrici sam se cinično našalio rekavši kako bi se, da je Fejsbuk kojim slučajem nastao u Srbiji, nalozi otvarali u opštini uz izvod iz matične knjige rođenih. Ove nedelje je nešto slično zatražio američki investitor i milijarder Mark Kjuban, ali se on nije šalio. Kjuban je na svom Tviter nalogu (@mcuban) poručio da Tviter i Fejsbuk treba da uvedu pravilo da iza svakog naloga mora da stoji živ čovek koji se legitimisao pred kompanijom. Ne moraju da se predstavljaju pravim imenom na mreži, ali društvene mreže moraju znati njihov pravi identitet, zahteva Kjuban. On veruje da bi se time izbegle brojne manipulacije i kršenje etike i zakona bez posledica.
Mnogi su ga kritikovali, poručujući mu da bi se tako žrtve nasilja i nepravde obeshrabrile da makar anonimno u javnost iznesu svoju muku. Jer bi strahovali da se pritiscima ili hakerisanjem može stići do njihovih stvarnih identiteta. Kjuban im odgovara da je mnogo veća opasnost od podmetanja lažnih vesti, klevetanja i uticanja na izborne rezultate, a da se anonimnost onih čiji je identitet poznat redakciji, odnosno kompaniji, može sačuvati.
Kjubanov stav pojavio se gotovo istovremeno sa objavom da je država Njujork otkrila „fabriku lajkova“ na svojoj teritoriji. Kompanija Devumi uvezala je na stotine kompjutera i mobilnih telefona, neke čak i na Filipinima, i tako komandovala sa tri i po miliona Tviter i Fejsbuk naloga. Čak 55.000 napravljeno je sa ukradenim identitetom pravih ljudi. Sa tih naloga tvitovali su i postovali botovi – softverski roboti (ono što mi nazivamo botom u svetu se zove trol). Društveni mediji, inače, ne zabranjuju naloge koji šalju automatske poruke. Jedan od razloga ili opravdanja je to što neki korisnici povezuju sve svoje naloge na različitim društvenim medijima, tako da se poruka koju napišu na jednom mestu automatski prenosi na sve ostale. Državni tužilac Njujorka otvorio je istragu i ispituje čiji su profili podržavani lažnim lajkovima i pratiocima, po koju cenu i sa kojim ciljevima. Recimo, da li je neki umetnik na osnovu lažirane popularnosti svesno ostvario korist.
Još jedan veliki investitor brecnuo se na društvene medije prošle nedelje. U Davosu je Džordž Soros poručio da su Fejsbuku i Guglu dani odbrojani i da antimonopolska komisija u SAD treba da prekopira politiku EU (na primer, GDPR) prema ovim firmama. Soros smatra da društveni mediji demokratiji, društvu i inovativnosti čine onakvu štetu kakvu naftne kompanije čine našoj okolini. Uništavaju ih radi sopstvenog profita. On smatra da je nedopustivo da tek nekoliko kompanija upravlja celim IT svetom i to neometano i nekontrolisano.
Sorosov govor naišao je na odobravanje i liberala i konzervativaca, što je do sada nečuveno. Omraza spram društvenih medija poprimila je tolike razmere da viđeniji hipsteri restartuju svoje naloge na Majspejsu.
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve