img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Trajno bubreće bombardovanje

30. mart 2016, 13:52 Teofil Pančić
Copied

Poslednjih godina prisustvujemo pravoj ekspanziji bombardovanja iz 1999; ako se nastavi tako, do 2030. u Srbiji neće ostati kamen na kamenu

Nije da nisam znao da su ovi iz NATO-a zlikovci, ali priznajem, nisam znao da su baš toliki! Ne samo da su nas onomad bombardovali, nego su protiv nas upotrebili i specijalno oružje o kojem nauka još ništa ne zna. A kakvo je to oružje? Dok mu stručnjaci ne smisle zvaničan naziv, predlažem da ga zovemo temporalno rastuća bomba (TRB). Koji je to antrak i kako radi? Sada ću da vam objasnim, uz izvinjenje kolegi Vasiću što mu se mešam u resor.

To oružje, naime, osim primarnog, trenutnog dejstva ima i ono odloženo, koje s protokom vremena biva sve jače (kao da ste ga stavili u vruću vodu da nabubri). Konkretno, NATO je bombardovao Srbiju 1999; posle smo malo vidali rane, bavili se Miloševićem, vijali ga po Dedinju, gledali kako da podignemo zemlju iz pepela devedesetih i, sve u svemu, bombardovanje je nekako dosta brzo pomalo palo u zasenak: što smo bili izbombardovani 1999, bili smo, i fertik. Dobro, nije baš da nam je u međuvremenu postalo draga uspomena, ali, kako bih vam rekao, imali smo i većih i prečih briga (a i još smo se dobro sećali šta mu je sve prethodilo). I otuda, nekako već 2000. godine, pa 2001, 2002. i tako redom, čovek nije mogao steći utisak da je to bombardovanje baš ključni događaj u našim životima; ako ništa drugo, bilo je neodvojivo od ukupnog konteksta krvavih devedesetih, gde je došlo na samom kraju, da sirenama za uzbunu odsvira konac „zaustavnog vremena“. Međutim, kako se prva decenija novog milenijuma zahuktavala, tako je, najpre jedva primetno, potom sve brže, počinjalo naknadno da raste i da dobija sve apokaliptičnije dimenzije, u materijalnom, moralnom i svakom drugom smislu. Druga dekada veka tu je stvar dodatno radikalizovala, a poslednjih godina prisustvujemo već pravoj ekspanziji i, hm, eksploziji bombardovanja: ove godine, recimo, NATO nas je tako izbombardovao da jedva pretekosmo; ako se ovaj trend nastavi, do 2030. teško da će ostati živog čoveka i kamena na kamenu u zemlji Srbiji. Što, tehnički gledano, ne bi bilo ništa čudno da je NATO u prostoj, fizičkoj realnosti stvarno nastavio da nas bombarduje, ali nije: sve je stalo onog desetog juna 1999. Pa ipak, svedoci smo da bombardovanje i dalje raste (pred njime je, što bi se reklo, sjajna budućnost!), te je jedini racionalan zaključak taj da je na nas primenjena misteriozna TRB tehnologija, koja bi dakako bila zabranjena Ženevskom konvencijom, samo da je tako nešto moglo da se predvidi.

Ako ste pomislili da je to vrhunac i kraj NATO pokvarenjaštva i zlosilja, grdno se varate! Tačnije, naivni ste u svojoj neizlečivoj dobrodušnosti, kako Nama već i dolikuje. Elem, osim što nas svih ovih godina kontinuirano urniše TRB-om, NATO nam je podmetnuo i Prostorno udaljavajuće-ekspandirajuću bombu (PUEB), opet po mojoj priručnoj klasifikaciji. Šta je sad pa to? To je, mora se priznati, revolucionaran iskorak u odnosu na klasičnu vojnu tehnologiju, u kojoj važi da što si bliže bombi, veće su ti šanse da pogineš. S PUEB-om je obrnuto: taj najbolje ubija na daljinu: što si dalje, to je ubojitiji! Recimo, mi koji smo proveli svih 78 dana onog inicijalnog bombardovanja iz 1999. npr. u Beogradu, Novom Sadu, Kuršumliji ili Kosjeriću, ako smo tada pretekli, pretekli smo, i vozdra. Međutim, prava razaranja doživeli su neki naši sunarodnjaci ili prijatelji koji su proleće 1999. proveli, na primer, u Pešti, Beču ili čak Parizu: njih je bombardovanje (koje je većina nas domaćih relativno lako podnela, što pokazuje koliko smo bedan i nedostojan ljudski materijal u koji se ozbiljan čovek ne može pouzdati) načisto satrlo, do dan-danas ne mogu da se oporave. Gore je možda bilo samo u Americi, Kanadi i Australiji! Treba ih razumeti, nije njima uopšte bilo svejedno onako uklještenim u kandžama humanista; mi smo se za to vreme baškarili u manikiranim šapicama Miloševića, Šešelja, Arkana i izvesnog Vučića, a kako njih niko nije optužio da su humanisti, s njima je bilo laća. Prava opasnost ionako nije dolazila od njih nego sa neba, kao što predobro zna svako ko je lično poznavao neku žrtvu bombardovanja. Evo, i ja sam znao jednog poginulog, bio je to Slavko Ćuruvija, kojeg je mučki NATO projektil ubio 11. aprila 1999. pred njegovom kućom. Jelda da je bilo tako? Dobro, trenutno možda još ne verujete u tu prilično ekstravagantnu teoriju, ali bez brige, najdalje za godinu-dve – a zahvaljujući nastavku rada one TRB – i to će se naći u zvaničnoj verziji naše istorije. I niko neće imati ništa da prigovori pravcu u kojem je bizarno ekspandirala stvarnost koje se sećamo, osim možda po neke izdajnice a la Jelena Milić, ako do tada ne bude ugušena katranom i perjem.

I tako, eto nas u Vrlom novom svetu Srbije u 2016. Danas je NATO mnogo veći zlikovac nego što je bio 1999. ili 2001, presuda Karadžiću nam je mnogo teže pala nego što bi to bilo recimo 2001, Republika Srpska nam je iz zenice (pardon, Banjaluke!) oka ispala, što onomad za mnoge od nas ne bi bilo slučaj, i mnogi koji su za onog vakta bili Antiprotivni, ili se bar držali po strani, danas su emotivno-politički-jezički regresirali na stadijum loše (i pred samima sobom?) prikrivenih apologeta ili bar relativizatora onog najgoreg, i uopšte, čovek bi rekao da 1999. zapravo još uveliko traje, mnogo više danas nego pre petnaest godina, kao da je neko nepažnjom prvo uključio rikverc na vremeplovu, a onda u panici zaglavio dugme. Sve su to taj TRB i PUEB, kažem ja vama, u poređenju s njima i HAARP je mačji kašalj.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure