img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suverenost i suveren: Razvlašćivanje srpskog imperatora

04. март 2025, 09:50 Ivan Milenković
Ilustracija: Stevo Mandić
Copied

Građanski protesti u Srbiji nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu. Kao da su se obreli u starom Rimu pre 2500 godina u vreme vladavine Anastasija I

Prostruji javnošću, s vremena na vreme, konstatacija da u Srbiji narod upravo vraća (uzurpiranu) suverenost. To je tačno, ali šta to znači?

Generalni štrajk u Rimu

Kada se 494. godine pre naše ere rimski plebs (narod) pobunio protiv rimskog plemstva – a pobunio se jer ih niko nije pitao ni za šta, korupcija je cvetala, a institucije se pravile lude –  otkazao je poslušnost i nenasilno se, na zaprepašćenje patricija, povukao na brdo Aventin (pa nek ovi vide ko će da im radi i ide u vojsku). Proglasili ljudi sveopšti štrajk takoreći.

Kada je video da je đavo odneo šalu na brdo Aventin ispeo se lično konzul Meninije Agripa i održao narodu poučan govor u kojem je lepo objasnio da ne može tako, da su oni, narod, telo grada i želudac, a on, Meninije i njegovi, oni su glava grada, pa kako će sad glava bez tela. To nije u redu, završio je Meninije i natuknuo nešto o obojenim revolucijama.

Beleži Tit Livije da posle govora nije zavladalo svenarodno oduševljenje, a ishod je, posle izvesnog natezanja, bio da je narod dobio svoje predstavnike u  Senatu, tribune, što se nikada ranije nije dogodilo. Nije tom prilikom narod dobio punu vlast (plena potestas), ali je makar, preko svojih predstavnika, učestvovao u odlučivanju, što je bio neviđen pomak u odnosu plemstva i naroda. Nije čudo što je rimska republika procvala.

Bilo je to, dakle, pre dve i po hiljade godina, a u međuvremenu je, s modernim dobom, izmišljen i pojam suverenosti. Za ovu priliku važno nam je da se mnoštvo subjektiviziralo i postalo politički relevantno posle pobune. Plebejci su naterali korumpirane bogataše da ih priznaju naprosto zbog toga što ih je bilo mnogo. Da ne bude zabune: u tadašnjem Rimu, kao ni u današnjoj Srbiji, institucija slobodnih i poštenih izbora nije postojala. Ili, kako je to sa sebi svojstvenom ljupkošću i brutalnošću, izrazio Makijaveli: narod je najjači jer ga ima mnogo.

Šta je to suverenost?

U međuvremenu je, s modernim dobom, kao način da se izađe iz verskih sukoba,  izmišljena suverenost Za ovu priliku suverenost ćemo odrediti kao najvišu moć zapovedanja (imperium), te bi suveren bio onaj čijim se zapovestima povinuju oni kojima je ta zapovest upućena, a da se njemu samom ne može naređivati jer od njega ne postoji viša instanca u hijerarhiji vlasti. Zbog toga se suverenost definiše i kao najviša politička vlast (od latinskog superanus u kojem se čuje super – iznad), odnosno kao najviša moć.

Ko je, međutim, suveren? U monarhističkoj tradiciji to je monarh, pojedinac (kralj, car, diktator) koji u svojim rukama sabira najveću moć (država, to sam ja, čuveni je uzvik apsolutističkog monarha Luja 14). U republikama, pak, nosilac suverenosti može biti država, ali i narod (ne i pojedinac). Srbija je, da podsetimo, republika de jure, formalno, po slovu ustava.

Od kako je, međutim, Srpska napredna stranka srušila republiku, pogazila ustav i obesmislila zakone, te naporno poradila na razvoju korupcije kao jedine relevantne institucije, Srbija je, de facto, monarhija: vladavina jednog čoveka koji ne vlada po zakonu, već po hirovima svoje nestabilne prirode. Kako mu padne na pamet, dakle.

Formalno, srpski suveren je narod (građani ove zemlje), ali faktički to je pojedinac koji vlada nelegalno i nelegitimno. Nelegalno jer krši ustav i zakone. Neligitmno jer nema mandat za vladanje: ne zna se koga predstavlja (jer mandat nije dobio na slobodnim i poštenim izborima), pa zaključujemo da radi za sebe i malu grupu uzurpatora. Vladavina SNS-a je, utoliko, faktička. Diktatorska.

Puna moć

Građanski protesti u Srbiji, dakle, nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu, građanima ove zemlje. Jer, plena potestas, punu moć, stvarnu moć, ima upravo narod. Narod je mnoštvo koje se, zahvaljujući predstavnicima, pretvara u politički subjekt upravo zbog toga što je u stanju da legitimiše sebe samog kao nosioca suverene vlasti. Narod je suveren de jure i de facto.

Po pravu i po stvarnim činovima koje u njegovo ime izvode republikanske institucije.

Kada se u slobodnim zemljama koristi formula „u ime naroda“, to znači da predstavnici suverena rade u njegovo ime i za njegov račun. Kada, međutim, predstavnici uzurpirane suverenosti rade u ime i za račun pojedinca koji je srušio republiku, pogazio ustav i prekršio sve zakone koje su se uopšte mogli prekršiti, to znači da se otuđena monarhijska grupa okrenula protiv građana zemlje kojom upravlja. Utoliko pokreti građana u Srbiji, u poslednjih nekoliko meseci, vraćaju suverenost koja im je pokradena.

Tagovi:

autokratija parlamentarna demokratija Protesti i blokade Studenstki protesti Suverenost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar

Komentar

14.октобар 2025. Marija L. Janković

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

10.октобар 2025. Ivan Milenković

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

09.октобар 2025. Nemanja Rujević

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

08.октобар 2025. Sonja Ćirić

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Beograd, 7. oktobra 2025.- Poslanici Skupštine Srbije počeli su danas prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja

Komentar

08.октобар 2025. Andrej Ivanji

Skupština Srbije: Učešće opozicije u prividu normalnosti

Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure