img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suverenost i suveren: Razvlašćivanje srpskog imperatora

04. mart 2025, 09:50 Ivan Milenković
Ilustracija: Stevo Mandić
Copied

Građanski protesti u Srbiji nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu. Kao da su se obreli u starom Rimu pre 2500 godina u vreme vladavine Anastasija I

Prostruji javnošću, s vremena na vreme, konstatacija da u Srbiji narod upravo vraća (uzurpiranu) suverenost. To je tačno, ali šta to znači?

Generalni štrajk u Rimu

Kada se 494. godine pre naše ere rimski plebs (narod) pobunio protiv rimskog plemstva – a pobunio se jer ih niko nije pitao ni za šta, korupcija je cvetala, a institucije se pravile lude –  otkazao je poslušnost i nenasilno se, na zaprepašćenje patricija, povukao na brdo Aventin (pa nek ovi vide ko će da im radi i ide u vojsku). Proglasili ljudi sveopšti štrajk takoreći.

Kada je video da je đavo odneo šalu na brdo Aventin ispeo se lično konzul Meninije Agripa i održao narodu poučan govor u kojem je lepo objasnio da ne može tako, da su oni, narod, telo grada i želudac, a on, Meninije i njegovi, oni su glava grada, pa kako će sad glava bez tela. To nije u redu, završio je Meninije i natuknuo nešto o obojenim revolucijama.

Beleži Tit Livije da posle govora nije zavladalo svenarodno oduševljenje, a ishod je, posle izvesnog natezanja, bio da je narod dobio svoje predstavnike u  Senatu, tribune, što se nikada ranije nije dogodilo. Nije tom prilikom narod dobio punu vlast (plena potestas), ali je makar, preko svojih predstavnika, učestvovao u odlučivanju, što je bio neviđen pomak u odnosu plemstva i naroda. Nije čudo što je rimska republika procvala.

Bilo je to, dakle, pre dve i po hiljade godina, a u međuvremenu je, s modernim dobom, izmišljen i pojam suverenosti. Za ovu priliku važno nam je da se mnoštvo subjektiviziralo i postalo politički relevantno posle pobune. Plebejci su naterali korumpirane bogataše da ih priznaju naprosto zbog toga što ih je bilo mnogo. Da ne bude zabune: u tadašnjem Rimu, kao ni u današnjoj Srbiji, institucija slobodnih i poštenih izbora nije postojala. Ili, kako je to sa sebi svojstvenom ljupkošću i brutalnošću, izrazio Makijaveli: narod je najjači jer ga ima mnogo.

Šta je to suverenost?

U međuvremenu je, s modernim dobom, kao način da se izađe iz verskih sukoba,  izmišljena suverenost Za ovu priliku suverenost ćemo odrediti kao najvišu moć zapovedanja (imperium), te bi suveren bio onaj čijim se zapovestima povinuju oni kojima je ta zapovest upućena, a da se njemu samom ne može naređivati jer od njega ne postoji viša instanca u hijerarhiji vlasti. Zbog toga se suverenost definiše i kao najviša politička vlast (od latinskog superanus u kojem se čuje super – iznad), odnosno kao najviša moć.

Ko je, međutim, suveren? U monarhističkoj tradiciji to je monarh, pojedinac (kralj, car, diktator) koji u svojim rukama sabira najveću moć (država, to sam ja, čuveni je uzvik apsolutističkog monarha Luja 14). U republikama, pak, nosilac suverenosti može biti država, ali i narod (ne i pojedinac). Srbija je, da podsetimo, republika de jure, formalno, po slovu ustava.

Od kako je, međutim, Srpska napredna stranka srušila republiku, pogazila ustav i obesmislila zakone, te naporno poradila na razvoju korupcije kao jedine relevantne institucije, Srbija je, de facto, monarhija: vladavina jednog čoveka koji ne vlada po zakonu, već po hirovima svoje nestabilne prirode. Kako mu padne na pamet, dakle.

Formalno, srpski suveren je narod (građani ove zemlje), ali faktički to je pojedinac koji vlada nelegalno i nelegitimno. Nelegalno jer krši ustav i zakone. Neligitmno jer nema mandat za vladanje: ne zna se koga predstavlja (jer mandat nije dobio na slobodnim i poštenim izborima), pa zaključujemo da radi za sebe i malu grupu uzurpatora. Vladavina SNS-a je, utoliko, faktička. Diktatorska.

Puna moć

Građanski protesti u Srbiji, dakle, nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu, građanima ove zemlje. Jer, plena potestas, punu moć, stvarnu moć, ima upravo narod. Narod je mnoštvo koje se, zahvaljujući predstavnicima, pretvara u politički subjekt upravo zbog toga što je u stanju da legitimiše sebe samog kao nosioca suverene vlasti. Narod je suveren de jure i de facto.

Po pravu i po stvarnim činovima koje u njegovo ime izvode republikanske institucije.

Kada se u slobodnim zemljama koristi formula „u ime naroda“, to znači da predstavnici suverena rade u njegovo ime i za njegov račun. Kada, međutim, predstavnici uzurpirane suverenosti rade u ime i za račun pojedinca koji je srušio republiku, pogazio ustav i prekršio sve zakone koje su se uopšte mogli prekršiti, to znači da se otuđena monarhijska grupa okrenula protiv građana zemlje kojom upravlja. Utoliko pokreti građana u Srbiji, u poslednjih nekoliko meseci, vraćaju suverenost koja im je pokradena.

Tagovi:

autokratija parlamentarna demokratija Studenstki protesti Protesti i blokade Suverenost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

13.april 2026. Andrej Ivanji

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure