
Komentar
Iz Moskve s ljubavlju
Ruse ne košta ama baš ništa da njihova Spoljna obaveštajna služba naškraba izveštaj o Majdanu u Srbiji i srpskim okupacionim medijskim platformama koje finansira Evropska unija. Košta građane Srbije
Moglo bi se reći da za predstavljanje institucija na internetu postoje određena pravila, odnosno šabloni. Svi osnovni podaci moraju se naći na naslovnoj strani (adresa, telefon, e-mail), linkovi ka ostalim sadržajima moraju biti jasno istaknuti, logo firme naravno, ostalo je stvar dizajnerske umešnosti. Učitavanje naslovne stranice (home page – za one koji bolje barataju engleskim izrazima) mora teći brzo, ne sme da zamori posetioca, da ga navede da prekine proces i zaputi se kod konkurencije. Preporučuje se izbegavanje „fleša“ na površini sajta.
Međutim, šta ukoliko se od institucije očekuje neka kreativnost. Da li biste se upisali u dizajnersku školu čiji sajt izgleda poput sajta (prosečne) fabrike eksera?
Pitanje za ovu nedelju glasi može li se na internetu „dogoditi“ pozorište (kao što su godinama debatovali pozorišni kritičari na BITEF-u). Pregledanjem internet sajtova većine domaćih i regionalnih pozorišta zaključujemo da je pozorište firma kao i svaka druga. Može se saznati ponešto o kući (Istorijat, O nama), proizvodima (Repertoar) i zaposlenima (Umetnici, Glumci, Autori). Mogu se rezervisati ili čak naručiti ulaznice, pogledati slike zgrade i pozornice. U Engleskoj i Americi naći ćete i raspored sedišta, što nije nevažno kada se opredeljujete prema ceni ulaznice.
Ali, nema ničega što bi vas privuklo da zaista odete na predstavu, ako tu odluku niste već doneli pre posete sajtu. Stranice više izgledaju kao „ekranizovani“ pozorišni programi nego kao pokušaj prenošenja duha pozorišta u novi medij. Nigde igre, samo informacije.
Pri tom, sasvim je svejedno jeste li na sajtu Narodnog pozorišta u Beogradu (www.narodnopozoriste.co.yu), Hrvatskog narodnog kazališta (www.hnk.hr) ili čikaškog Stepenvulfa (www.stepenwolf.org), s tim da je poslednji sajt nešto kvalitetnije dizajniran.
Suprotan primer dobijamo od američke trupe Ubijanje mog jastoga (www.killingmylobster.com), čije se predstave sastoje od gegova i skečeva, a koja se uz pozorište bavi i kratkim filmovima. U saradnji s animatorskom grupom Mlečni slon (www.milkyelephant.com) proizveli su beskrajno šarmantan serijal o Augustu Strindbergu i njegovom drugaru Helijumu (www.strindbergandhelium.com) koji je stekao zavidan krug obožavalaca na mreži. Na pozorišnim kritičarima ostaje, naravno, da procenjuju da li se na ovoj adresi pozorište „događa“ ili ne. Kako god, dovoljno je intrigantno da poželite da trupu vidite uživo (njihovu novu predstavu o neuspešnosti, recimo). Ko god se predstavi s toliko duha zaslužuje aplauz. Za razliku od sajtova koji izazivaju tek dokono kliktanje na mišu.
Ruse ne košta ama baš ništa da njihova Spoljna obaveštajna služba naškraba izveštaj o Majdanu u Srbiji i srpskim okupacionim medijskim platformama koje finansira Evropska unija. Košta građane Srbije
Ovaj režim pada jer su ustali ljudi koji imaju jasan politički stav, jasno razlikuju pravdu od nepravde, ali nisu organizovani aktivisti ili politički angažovani. Režim zna da su oni najveća opasnost po opstanak korumpiranog sistema jer su većina u ovom društvu. Zato baš njih moramo štititi po svaku cenu
Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju
Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para
„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve