
Komentar
Igra blokadera i policije
Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio
Kada sam, pre nekoliko nedelja, pisao o Fejsbuku (www.facebook.com), zvučalo je kao da je u najavi novi „gugl“ (u smislu značaja i nezamenjivosti u svakodnevnoj upotrebi). Stvari su se veoma brzo promenile. Najpre, ovaj sajt se nalazi pred ozbiljnim sudskim sporom. Tri momka, vlasnici sajta Konektju (www.ConnectU.com), optužili su vlasnika Fejsbuka Marka Cukerberga da im je ukrao ideju. Oni su Cukerberga 2003. angažovali da napravi deo sajta za koji su smatrali da bi mogao biti hit među studentima na Harvardu. Cukerberg se prihvatio posla, ali je imao problema sa rokovima, uvek bi se nešto isprečilo. Ispiti, bolest itd. Međutim, u februaru 2004. godine, niotkuda, pojavio se njegov Fejsbuk, umnogome sličan sajtu Konektju na kojem je radio.
Momci su gledali njegov meteorski uspon sa osećanjem da su odžepareni, potom su podneli tužbu potkrepljujući je i-mejlovima koje su razmenjivali sa Cukerbergom. Kao zadovoljenje traže da se veći deo njegovih korisnika (tridesetak miliona) prevede kod njih.
Kao da to nije bilo dovoljno, sada su se pred Fejsbuk isprečili i poslodavci u Americi, Kanadi i Velikoj Britaniji. Pre svega banke, osiguravajuća društva i slične firme u kojima zaposleni većinu svog vremena provode ispred računara. Izračunato je da zaposleni u proseku provedu dva i po sata nedeljno komunicirajući sa svojim „fejsbuk prijateljima“. To je neka vrsta virtuelnog gluvarenja, ekvivalent odlasku na kafu usred radnog vremena (s tim što se na kafu, bez većih posledica, može otići kada nema mnogo posla, dok se na Fejsbuku može bezbrižno gluvariti u trenutku najvećeg haosa kada je svaki čovek neophodan).
Stvar je uzela maha, poslodavci su se uspaničili i krenule su zabrane. U liberalnijim firmama Fejsbuk se može koristiti samo na pauzi za ručak, u onim tvrđim ne može nikada, odnosno neka se zaposleni druže od kuće. Postavljaju se filteri koji vas sprečavaju da mu pristupite. Ako je filter „naivan“, može ga se zaobići tako što u Fejsbuk uđete preko Gugla (ukucate „facebook“, sajt se otvori, ali adresa na kojoj se nalazite je i dalje google.com, te je vaše gluvarenje maskirano kao pretraživanje za potrebe firme). Ali, pojavljuju se i ozbiljniji filteri koje nije mudro varati, a kazne su drastične.
Problem je što veliki broj korisnika danas priznaje da bez Fejsbuka više ne može da živi. Svoju komunikaciju sa svetom sveli su na ovaj sajt. Mogu da vide šta njihovi prijatelji planiraju, ali i šta rade njihovi bivši ljubavni partneri (s kim se viđaju, „sprijateljuju“).
Stručnjaci za bezbednost upozoravaju da su sajtovi za socijalizaciju opasni jer se na njima odaje previše ličnih podataka, te su idealni za krađu identiteta. Mnogo je pitanja i o tome i šta može prosečan, prezaposlen čovek tim povodom da uradi, osim da o tome prodiskutuje sa prijateljima. Na Fejsbuku, naravno.
Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve