
Pregled nedelje
Otac, sin i neljudski režim
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

To je tipična internet priča. Do pre dve godine kompanija nije postojala, pre godinu dana jedva da ste za nju čuli, a pre neki dan ju je Gugl kupio za milijardu šesto pedeset miliona dolara, nešto malo manje nego što je Telenor platio za Mobtel. Reč je o veb sajtu Jutjub (www.youtube.com), koji se proslavio načinom plasiranja amaterskih, ali i profesionalnih video materijala.
Kao i sve što je ostvarilo brz uspeh i Jutjub je u osnovi jednostavna ideja. Verovatno svakodneno i mejlom dobijate video-radove koji vas sablazne ili beskrajno nasmeju. Snimanje video-klipova je sa novom tehnologijom postalo krajnje jednostavno i jedini problem koji ima neko kome je, možda sasvim slučajno, uspelo da snimi nešto što „svet mora da vidi“, jeste kako to distribuirati.
Elem, tri momka su se dosetila početkom 2005. da naprave sajt u koji se može učitati video-snimak bilo kog video-formata, koji njihov softver onda pretvori u fleš video. Taj format podržan je od svih važnijih programa za pregledanje videa, znači, svako ko želi moći će da ga pregleda bez potrebe da interveniše na svom softveru. Upravo taj princip učinio je da Jutjub odskoči od gomile sajtova za razmenu video-materijala i za kratko vreme stekne mega popularnost. Uostalom, šta dodati na podatak da je već ušao među deset najpopularnijih svetskih sajtova, i da se dnevno na njemu pregleda više od sto miliona video-klipova (neki, naravno, više puta).
Gde ima dima ima i vatre, a gde je vatra neko se i opeče. Tako je rastuća popularnost ovog sajta izazvala ineresovanje onih koji drže neka audio i video prava, jer se amateri često ne obaziru na to da li su ista prekršili snimajući svoje filmiće. Takođe, neki su naprosto poželeli da omiljene fore sa televizije podele sa najširim auditorijumom, pa su ih snimali i postavljali na sajt. Dok je sajt bio mali i ne tako značajan, to se tolerisalo, no u poslednje vreme pljušte tužbe i vansudski dogovori. Epilog je da je nekoliko najvećih svetskih kompanija (Univerzal, CBS, Soni) sa Jutjubom sklopilo ugovore o saradnji i načinu distribucije zaštićenih materijala. Rezon je da je bilo šta je bilo, ali da tržište od dvadest miliona posetilaca mesečno zavređuje poštovanje.
Tu je u igru ušao Gugl, budući da je Jutjub u poslednje vreme očajnički tražio strateškog partnera. Inicijalni novac koji su dobili od investitora (oko dvadeset miliona dolara) spržen je na uspešno dizanje kompanije koja još ne pravi zaradu. Gugl bi to trebalo da nadomesti svojim sistemom ubacivanja reklama, ali se u poslovnom svetu svi ipak pitaju da nisu malo preterali sa cenom i da ceo posao nije samo odjek vremena sa kraja devedesetih kada su internet sajtovi prodavani za stotine miliona dolara iako su bili na nivou slabo razrađene ideje (kraj je bio vrlo tužan).
Ova transakcija je, dakle, tema nedelje na internetu. Nije neinteresantna ljudima koji žive u Srbiji, budući da je na Jutjubu znatan broj video-klipova snimljenih u Srbiji ili o Srbiji. Posebno zanimljivi su video-radovi koji za temu imaju ličnosti iz novije srpske istorije, a snimali su ih stranci.

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve