img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Satelit Srbija i veleizdajnici

16. april 2014, 12:06 Teofil Pančić
Copied

Možda neki Mali Perica rezonuje da je jednostavnije i jeftinije da svi mislimo i glasamo isto, ali to s parlamentarnom demokratijom nema blage veze

Eh, šta se sve neće desiti živom insanu! A i mrtvom, bogme: nikada nisi dovoljno mrtav na Balkanu da te ne bi neko šutnuo u prolazu. Evo, recimo, Nikolić Tomislav i odlazeći nam PPV onomad su sudelovali u ritualima isterivanja mrtvog srbožderskog demona iz Kuće cveća glogovim kocem, a koje je priređivao samostalni egzorcista Šešelj Vojislav, da bi mnogo godina docnije, valjda nakon što su dijalektički sazreli, počeli da zastupaju neku vrstu „politike nesvrstanosti“ ne skrivajući da im je baš Tito u tome uzor. Odlično su se toga dosetili, samo malo prekasno. Jer, u međuvremenu više nema ni Pokreta nesvrstanih (u tadašnjoj formi), a bogme ni Jugoslavije, koja beše ipak ozbiljna zemlja.

Ali, manimo se mi „spoljne“ politike: mnogo više nas se tiče ona unutrašnja, a spoljna je ionako njena refleksija. Odavno tvrdim da Srbija klizi u „orbanizaciju“ (Orban Viktor, konzervativni mađarski premijer-svedržitelj), tj. izvesnu vrstu nacionalpopulističkog izolacionizma, čiji je bitan deo autoritarna vladavina nekog Arbitra-Spasioca maskirana u sve prazniju (post)demokratsku formu. Dokaze da je tome baš tako – svakodnevno gledam; tvrdnje da ipak nije tako – samo čujem, ili čitam. Najnovija je ona koja umuje da Srbija „pod Vučićem“, eto, čuva i snaži svoju „proevropsku orijentaciju“, pa otuda ne može biti govora o autoritarizmu, koji valjda mora da bude eksplicitno „antievropski“. E sad, zar Orbanova Mađarska nije ravnopravna članica EU, što načelno namerava i da ostane? Jeste. Može li autoritarizam koristiti i „proevropsku“ retoriku? Može, bar do neke mere, tamo gde mu je zgodno. No, šta uopšte znači „proevropsko“, i kako se to manifestuje?

Srbija je evropska zemlja i članica je raznih kontinentalnih organizacija, a još i teži punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. U Parlamentarnoj skupštini Veća Evrope i Srbiju zastupaju poslanici, u skladu s rasporedom snaga na domaćoj sceni. Nedavno su narečeni glasali o rezoluciji kojom se zastupnici Rusije suspenduju od glasanja tokom 2014. godine, a zbog „Putinove“ bespravne aneksije Krima. Manje-više „cela Evropa“, a pre svega zemlje EU, glasala je za tu rezoluciju, ili barem nije glasala protiv. U srpskoj delegaciji glasalo se šareno: bilo je glasova i za i protiv (stranke aktuelne vlasti) i uzdržanih. I to je sasvim u redu, jer to je smisao parlamentarizma: glasa se različito, u skladu s ideološkim i programskim opredeljenjima poslanika i stranaka. Državljanstvo tu nije presudno: ako bi svi iz jedne zemlje glasali isto, onda glasanje ne bi ni bilo potrebno – samo bi se sabralo koliko koja zemlja ima zastupnika. Možda neki Mali Perica rezonuje da je tako jednostavnije i jeftinije, ali to s parlamentarnom demokratijom nema blage veze.

I, šta je onda usledilo? Poslanik URS-a Vladimir Ilić i poslanice Demokratske stranke Nataša Vučković i Vesna Marjanović prošli su kroz toplog zeca i političku šikanu najgore vrste samo zato što su se usudili da ozbiljno shvate svoj mandat i glasaju po savesti i ubeđenju, i to za ono iza čega zapravo stoji ubedljiva politička većina u Evropskoj uniji. A to je, podsećam, ona politička organizacija (da: EU nije puko geografsko udruženje zemalja koje se, eto, nalaze na istom kontinentu, nego politička organizacija!) kojoj Srbija navodno teži da se pridruži. Dakle, ne Varšavskom paktu, ne Evroaziji, ne CCCP-u, ne čak ni Pokretu nesvrstanih nego baš Evropskoj uniji!

Taj političko-medijski linč ima sve osobine javnog odstrela, a takvi se ne upriličuju u demokratiji, nego u autoritarno-populističkim porecima u kojima dominira nacionalističko ispiranje mozga. Ergo, u orbanizovanim društvima. Na ovo troje ostrvila se vlast, nimalo nežno, zatim su se ostrvili mediji u oficijelnom ili neoficijelnom državnom vlasništvu razvlačeći ih na vrhovima naslovnih strana kao da su počinili svako po tri veleizdaje, da bi ih se – o tempora, o mores! – na kraju odrekle i njihove sopstvene stranke: URS otvoreno i do kraja brutalno, DS napola i mlako (pa je Dušan Spasojević, dosadašnji šef spoljnopolitičkog odbora DS, podneo ostavku nezadovoljan „mlakim ograđivanjem“ stranke; valjda je trebalo dve evroslinave (op. cit. episkop Atanasije) veštice uvaljati u katran i perje, ili šta?!

Nije tema ove kolumne šta je „ispravan“ pristup Srbije u odnosu prema rusko-ukrajinskoj krizi. Tu ima raznih mišljenja, i to je u redu. Zvanična, pak, politika je takva kakva je, i to je takođe OK, ljudi su glasali za to, pa neka (im) tako i bude. Međutim, trenutak u kojem političke, medijske i ostale elite vlasti, pa čak i opozicije, zajedničkim snagama nasrnu na nekolicinu građana koji su naprosto iskoristili svoje glasačko pravo, pokazuje da ova zemlja, ispod sveg tog „proevropskog“ bajanja, mutira u jako lošem pravcu. Stvar je utoliko bolesnija što su to troje učinili samo ono isto što je učinila i velika većina glasajućih u tom istom Veću Evrope.

A čemu nas onda to uči? Da orbanizovana država i društvo nikada ne mogu biti stvarno „proevropski“. Uostalom, ako ne verujete kopijama, pogledajte original: nije li i sam Orban Viktor sve više leđima okrenut svim tim njemu tako napornim evropskim zakeralima, a srećnim mu licem sve više okrenut Kremlju, pa i dalje na istok? „Samo da se Kremlj ne nasekira“, nekada je bila krilatica vladajućih u „satelitskim državama“. Na kom satelitu Srbija danas pluta kroz svemirski vakuum, i gde misli da će se takva prizemljiti?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

13.april 2026. Andrej Ivanji

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure