
Komentar
Koliko nas je?
Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga
Začepila vam se ve-ce šolja, pozvali ste vodoinstalatera, koji je rekao da će hitno poslati svog čoveka. Na vratima se pojavljuje žena, uredno obučena u radnu uniformu sa torbom punom alata. Jeste li makar na trenutak zbunjeni i da li u dubini srca ili mozga pomalo strepite kakav će biti ishod popravke? Ako se ispostavi da popravka nije izvedena baš najbolje, a to se dešava, šta ćete prvo pomisliti? Ali budite iskreni.
U ravnopravnom svetu nema podele na muške i ženske poslove, od menjanja pelena do pilotiranja, ali ni beskompromisni pozitivni zakoni ne mogu da izbrišu vekovne predrasude. Nevolja je kada zastupnici stava da polovi nisu podjednako uspešni u svim poslovima to logično argumentuju. Poput softver inženjera Gugla Džejmsa Danmora.
On je napisao memorandum na desetak strana objašnjavajući zašto je za softversku industriju loša pozitivna diskriminacija, odnosno nastojanje da se ženama i muškarcima po svaku cenu daju iste šanse. Između ostalog, u tom dokumentu tvrdi da su zbog svojih spremnosti na kompromis žene lošiji lideri u poslu koji traži stalne pobede i da je to razlog zašto ih je manje na visokim položajima i samim tim imaju u proseku niže plate. Po njemu, tako treba i da ostane. Slično misli i o posvećenosti kodiranju i drugim poslovima vezanim za IT industriju, a koji traže veću žrtvu od one koju je racionalni ženski mozak spreman da prihvati. Razlike su biološke, ustvrdio je Danmor, ne ulazeći u to koji je pol jači, već zašto u sadašnjem poretku stvari žene ne mogu biti ravnopravne u IT svetu. Otkaz je dobio smesta, Gugl se temeljno ogradio od njegovih stavova, ali je đavo izišao iz boce i sada trese sajber industriju.
Danmor za sebe tvrdi da nije mizogin, ali su ga svejedno prigrlili desničari (Alt Right pokret u Americi) i iskreni ženomrsci. Naruku im idu neke činjenice, recimo to da su osnivači svih danas velikih IT kompanija nastalih iz ideje muškarci i da su žene retko bile u krugu od prvih pet do šest zaposlenih (Gugl, Epl, Majkrosoft, Fejsbuk, Pejpal itd.). Danmor i oni koji ga podržavaju to objašnjavaju činjenicom da žene nisu sklone riziku, naročito igranju na sve ili ništa, što je pravilo kod startapa. Da se vratim na primer vodoinstalatera s početka i zapitam da li bi vas podjednako iznenadila rodna ravnopravnost u kladionici ili kockarnici?
Kritičari Danmorovog načina razmišljanja kažu da je uzrok te nejednakosti istorijski, devojčice se ne usmeravaju ka tehničkim zanimanjima, a informatika se (u Srbiji pogotovo) vezuje za tehničko obrazovanje. Ne prolaze tu mnogo bolje ni muškarci, da budemo iskreni. Kada biste samo na osnovu izgleda odlučivali ko treba da vam popravi kompjuter da li biste se opredelili za Breda Pita ili Vudija Alena?
Ako je nešto dobro proizišlo iz tog memoranduma, onda je to priznanje da je IT industrija puna rodnih predrasuda i da je to možda glavni razlog što svetu nedostaje toliko informatičara. Jer ako eliminišemo, odnosno diskriminišemo veću (bolju) polovinu stanovništva, onda se taj manjak teško nadoknađuje samo od muškog ostatka. A dalja diskriminacija je neminovna ako industrija nastavi putem kojim sada ide, programiranim za muškarce i robote. Treba joj veliko spremanje, a za taj posao se tradicionalno angažuju žene.
Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve