
Komentar
Lustracija naša nasušna
Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Da se ne lažemo, ovo je PC rubrika. Pritom, PC ne stoji za „političku koretknost“ već za personalni kompjuter. No, to nije razlog da se u njoj ne ukaže dužno poštovanje kompaniji Epl (www.apple.com), a naročito njenom suosnivaču i aktuelnom predsedniku Stivu Džobsu, koji je imao indirektnog uticaja i na stvaranje veba.
Naime, ovih dana navršava se trideset godina postojanja ove firme, odgovorne za mnoge revolucionarne pronalaske informaciono-komunikacione prirode. Prvog aprila 1976. godine, sa punom svešću o značenju tog datuma u celom svetu, dva studenta koja su napustila školovanje Stiv Džobs i Stiv Vozni,ak i njihov prijatelj Ron Vejn osnivaju u jednoj garaži u Kaliforniji kompaniju za pravljenje računara. Ron Vejn ubrzo odustaje, a Džobs i Voznijak („bog za elektrotehniku i kompjutere“) prave Apple I računar, nudeći ga po ceni od 666,66 dolara. Cena je proistekla iz nekog telefonskog broja koji su koristili, što kao i datum osnivanja govori o duhu kompanije i njenih osnivača.
Rad na Epl računaru je više religijsko nego praktično ili tehničko pitanje. Ko je radio na njemu, prema PC-ju uglavnom ispoljava prezir i smatra ga „kabriolet“ računarom (zbog navodne potrebe vlasnika da kućište stalno drži otvoreno kako bi se lakše obavljale česte intervencije na hardveru). Nije da se korisnici PC-ja nešto posebno sekiraju. Naprotiv, poštovanje prema Eplu na najbolji način pokazuje kakav je odnos kompjuteraša prema manjinama, budući da ni u svojim najboljim danima (a to je upravo sada) ljubitelja „jabuka“ nije bilo više od četiri odsto u ukupnoj računarskoj populaciji.
Iz današnjeg ugla, kada su se PC i Epl dramatično približili, toliko da je Epl počeo da koristi Intel procesore (otprilike kao da u crkvu nosite Kuran) nije tako lako ukazati na očigledne razlike. Ali, Epl računare i danas koristi ICT elita. Smatraju se znatno stabilnijim od PC-ja, a važi mišljenje da su superiorni kada su u pitanju grafički dizajn i animacija. Međutim, znatno su i skuplji, a razlog njihove manje rasprostranjenosti leži u odluci kompanije da ne dopusti pravljenje „klonova“ tj. kopija ovih računara u Koreji, Tajvanu, Kini i sl. Što se stabilnosti Epla tiče, ona je pored boljeg operativnog sistema ležala i u tome što ovi računari nisu bili toliko na udaru hakera, odnosno virusa. U poslednje vreme i to se menja.
Eplu, međutim, svi treba da budemo zahvalni što uz tastaturu koristimo miša, što se služimo „ikonama“ na ekranu i što kompjuteri nisu više limene bele kutije iz kojih viri trista kablova. Takođe, ova kompanija prva je smislila koncept džepnog računara ili PDA (zvao se Njutn, pojavio se 1993. godine i slavno propao širom otvarajući vrata nasledinicima), a trenutno je svetski lider u prodaji džepnih muzičkih uređaja, iPod-ova.
Svojevremeno, dok je bio u izgnanstvu iz sopstvene kompanije, Stiv Džobs je napravio NeXT kompjutere. Na jednoj NeXT-ovoj radnoj stanici Tim Berners Li je 1991. godine razbio koncept World Wide Weba. U to vreme Džobs je osnovao i kompaniju Pixar, najuspešnijeg proizvođača crtanih filmova na svetu (Toy Story, Monsters Inc.) koja se nedavno spojila sa „Diznijem“.
Osim što je sam napravio prva dva Epl računara (Apple I i II), Stiv Voznijak je autor i slogana koji razotkriva suštinu informatičke revolucije, a glasi: „Nikada ne veruj računaru koji ne možeš da baciš kroz prozor.“

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve