
Komentar
Dimne bombe u Skupštini: Najava radikalizacije otpora ili odraz nemoći
U odmeravanju snaga u Narodnoj skupštini da li je sve u Srbiji normalno, ili nije, pobedu je ovog puta odnela opozicija – dimnim bombama i bakljama
Ako ste se uopšte zbog toga zabrinuli, možete da odahnete, makar privremeno. Neće biti obavezne pretplate na Fejsbuk i Instagram iako je vest nedelje da kompanija Meta uvodi takvu mogućnost u EU i zemljama koje s njom dele ekonomski prostor. Što znači da to ne uključuje Zapadni Balkan, dakle mi nismo “ugroženi”. Iako se radi o sasvim dobroj ideji, da se korišćenje društvenih medija plaća.
Zapravo, kompanija Meta našla se na ozbiljnom udaru EU zakonodavstva jer ne samo što prikuplja podatke svojih korisnika u Evropi već ih šalje na obradu u SAD. Tamo ih vredni Metini algoritmi obrađuju i svakom korisniku šiju reklame po meri. Zato vi na svom tajmlajnu, popularnoj lajni, vidite drugačije oglase od svojih ukućana i prijatelja. Za razliku od, recimo, TV programa gde se svima servira isto.
Prilagođavanje oglasa korisniku nije samo po sebi problematično, mada je po EU propisima neophodno da se korisnik sa tim složi. To, uglavnom, nije problem, korisnici rado pristaju na reklame ako to znači da uslugu ne moraju da plate i to je ono što se Meti najviše sviđa. I ne kriju da im se sviđa, u svom saopštenju povodom uvođenja pretplate jasno kažu da smatraju da su reklame najbolji način za finansiranje društvenih medija i to ovakve, navođene reklame, koje precizno ciljaju korisnike.
Opasnost od prebacivanja podataka preko Atlantika je u tome što podatke o građanima, recimo Francuske ili Španije, može da prikupi i američka vlada jer Meta mora da se povinuje zakonima države u kojoj je registrovana. Da se to zaista i dešavalo prvi nam je dojavio Edvard Snouden koji od 2013. zbog toga živi u Rusiji. EU državama se ne sviđa da Amerika bolje poznaje njihove građane i da ima mogućnost direktnog uticaja na javno mnjenje.
Zbog toga je EU u više navrata kažnjavala Metu drakonskim kaznama, najveća je bila 1,3 milijarde evra prošle godine uz obavezu da se praksa prikupljanja i slanja podataka preko okeana obustavi do oktobra ove godine, kako bi se poslovanje kompanije uskladilo sa GDPR (General Data Protection Regulation ili, grubo prevedeno, Zakon o zaštiti podataka).
Odgovor Mete mogao bi se smatrati inadžijskim, ali samo na prvi pogled. Kompanija je objavila da se korisnicima u EU ponudi mesečna pretplata u visini od 9.99 evra, s tim da se taj iznos uvećava za tri evra ukoliko se pretplata plaća preko Epl ili Android prodavnica jer se mora pokriti i njihova pozamašna marža. Dakle, ko bi da se pretplati mobilnim telefonom platiće 13 umesto 10 evra mesečno. Taj dodatak je moguće izbeći ako pretplatu od deset evra platite direktno na Fejsbuku ili Instagramu i onda vam je nalog aktivan na svim uređajima, pa i na mobilnom. Iznos je, čini se, prilično velik za nešto što je do sada bilo besplatno i reklo bi se da je namera da pretplatnika bude što manje.
Ono što je revolucionarno u ovoj vesti je da, zapravo, po prvi put saznajemo koliko košta usluga koju nam Meta pruža, deset evra po korisniku. Na oko tri milijarde naloga to bi značilo čist prihod od 30 milijardi evra mesečno, tri puta više od marketinškog prihoda koji je iznosio nešto manje od 120 milijardi dolara u prošloj godini, to jest bezmalo deset milijardi mesečno. To nisu jedini prihodi, ali su daleko najznačajniji. Naravno, ako bi se (teoretski) prešlo na pretplatu broj korisnika bi se desetkovao pa bi ceo biznis model izgledao drugačije i znatno, znatno skromnije.
To da znamo koliko košta “besplatan ručak” veoma je važno, kao što je važno i da smo prvi put dobili priliku da odlučimo da li ćemo da ga prihvatimo ili sami platimo. Do sada to nije bilo moguće, odnosno plaćali smo našim podacima. Ostaje pitanje kako možemo da budemo sigurni da se naši podaci ne koriste uprkos plaćanju pretplate, kako Meta razdvaja premijum naloge od običnih? Ako to dokažu na ubedljiv način, možda se pretplata i primi. Ajde u deset evra da neće.
U odmeravanju snaga u Narodnoj skupštini da li je sve u Srbiji normalno, ili nije, pobedu je ovog puta odnela opozicija – dimnim bombama i bakljama
Građanski protesti u Srbiji nastoje da suverenu moć vrate legalnom i legitimnom nosiocu najviše vlasti: narodu. Kao da su se obreli u starom Rimu pre 2500 godina u vreme vladavine Anastasija I
Predsednik u jedva popunjenim seoskim domovima kulture najavljuje veliki skup u Beogradu. On se jedino nada da druga strana neće umeti da izvede stvar do kraja. A onda će im se svetiti
Zašto su đački zvižduci najjezivije svedočanstvo, a nazivanje studenata „srpskim ustašama“ – nisu. I zbog čega Vučić i Diodik posle „Jači smo od sudbine“ u duetu pevaju „Mir, brate, mir“ uzdajući se milost stranaca
„Češljanje“ nevladinih organizacija je obračun sa kritičarima režima. Da nije, tužilac bi prvo pokucao na vrata Ane Brnabić koja je bila udarna igla USAID-a. Ovi koje „češljaju“ su za Anu treća liga
Intervju: Predrag Voštinić, aktivista Lokalnog fronta iz Kraljeva
Sloboda se već desila Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve