img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lisica i ždral

Predbožićne Saturnalije

18. novembar 2009, 15:18 Ljubomir Živkov
Copied

Berluskoni van laboratorije klunirao homo sapiensa

Predsednik Tadić pažljivo merka dan kad će našu zemlju kandidovati za članstvo u EU: uza sve što smo učinili da se dopadnemo moramo odabrati i dan kad su članovi žirija sentimentalni, veseli, pripiti, tronuti i sl., dakle potrebno je da naša molba stigne u nekom trenutku koji će neznano doduše kakvom simbolikom magijski smanjiti hroničnu nakostrešenost prema nama. Bio sam slobodan da pro bono preporučim Vavedenje (Vovedenie Sv. Bogorodice u Hram), uvođenje Srbije kao najčednije među državama u porodicu evropskih naroda…

Magijskom načinu razmišljanja pribegli su i sinovi evropskog racionalizma: ukinuće nam vize 19. decembra, na Sv. Nikolu u čiji delokrug ulazi i zaštita namernika. Baš lepa pažnja, Sveti Nikola će biti zgodan da upamtimo kad je pao šengenski zid. Koje to godine beše? Pa one kad je Berluskoni klunirao Borisa Tadića.

&

Prijatno je imati predsednika koji nadmoćno podnosi šale na svoj račun, na Berluskonijevo „reč dajem predsedniku Kluniju“ Tadić nije uzvratio: „Grazie, Deni de Vito!“, ili tako nešto, nego se topio kao Koštunica kad su mu Amerikanci nakon petominutne vladavine dodelili titulu državnika godine. Okuražen smehom gostiju domaćin je rekao da naš maternji jezik nije ni izbliza melodičan kao italijanski… Kao da jezik ima ikakvu obavezu prema muzici! I kao da se pukim slušanjem nerazumljivog tuđinskog govora može reći ima li muzike u njemu ili ne (kancona i opera nisu jedini muzički oblici, nisu cela muzika, ima odlične muzike komplikovanije, suvlje i tvrđe nego što je italijanska). I to je uspaljenom domaćinu bilo malo pa je kao pripadnik više rase izjavio kako bi baš voleo da čuje operu na srpskom…

To mi je hvala što sam branio Berluskonijevo ljudsko pravo da bludniči u svome vrtu ako su partnerke punoletne i ako se bahanalijama prepuštaju dobrovoljno, predlagao sam da karabinjeri radije stanu za vrat paparacima i novinama koji mu zadiru u privatnost! Berluskoniju se srpski jezik ne sviđa! Što je izjava neznalice! Jer je jezik, svaki, onoliko lep koliko ga dobro naučiš: ukoliko bolje vladaš njime, utoliko više uviđaš njegovu raskošnost i njegovu, kao i svakog drugog jezika, sveobuhvatnost i sposobnost da iskaže ama baš sve – to bih ja rekao, motreć pomno da simultani prevodilac nijednu moju reč ne ublaži. Predsednik Tadić se da zlo bude veće još hvalisao kako pored francuskog i engleskog govori i italijanski, jer nam je Italija bila susedna zemlja… Ali i mi smo Italiji bili susedna zemlja, sa obalom sto puta razuđenijom od njene, pa Silviju nije na pamet palo da kupi udžbenik „Srpskohrvatski bez muke i bez potrebe“! Time se još i diči te zadirkuje prijatno ošamućenog gosta – kome u ušima slađe od blagoveštenskih zvona zvoni Kluni-Kluni – kako bi baš voleo da čuje neku operu na srpskom. Naš najveći sin trebalo je da kaže: „Pa možete to da čujete, reći ću mojima da vam to narežu! Znate, ja zbog svoje vezanosti za sport i razonodu, a i zbog silnih putovanja, ne mogu sad iz glave da vam nabrojim srpske kompozitore, ali imamo mi opere, Petar Konjović, pa Gotovac, da li Pero ili Jakov, ne, pre će biti Jakov, govorilo se, mada više nije politički korektno, da mu je najveći uspeh Ero, a najveći promašaj Pero, znači, ima opera koje su bile na srpskohrvatskom, Jakov Gotovac je mislim iz Splita, nemojte me držati za parolu, tj. za reč, ali nam je mezzo secolo bio sugrađanin, ill nostro concittadino, Jugoslavo, a glavni mu je junak bio Užičanin, Ero, pa neka je bio i iz Hercegovine, svejedno…

&

Šta ako i Sveti otac dođe u napast da se šali sa visokim gostom koji malo malo pa u Vatikan: „Lepo je videti vas opet, mister Lurch, hvatate li vi ‘Adams Family’, ha, ha, ha!?“, ali se to nije desilo. Još pod utiskom svečanog susreta sa Tompsonom i Mesićem (koji sanja da pomiluje Norca*, nepalog borca, u ime Norca, i Sina i Svetoga duha), napregnut kako mu ne bi promakao Tadićev poziv da skokne do Srbije, Sveti otac nije ni pokušao da dosegne gargantuovske kalambure italijanskog premijera. Čitajući docnije nekoliko puta transkript razgovora sa predsednikom Srbije papa se osvedočio da ni ovog puta nije pozvan u Srbiju. Tja. Mogao bi ga Tadić kao svetovni vođa pozvati, ali papa nerado posećuje neku zemlju ako ga i tamošnja crkva ne pozove od sveg srca, a u sekularnoj Srbiji ima više ravnopravnih crkava, vera, pa i sekti, pa ako poglavar Rimokatoličke crkve bude čekao da ga crkve ujedinjene pozovu, neka mu Gospod podari dug život. Ako pak živi u nadi da će mu se SPC smilovati i pozvati ga, neka mu Svevišnji podari još duži život: nasuprot slučaju generala Norca, koga bi predsednik Hrvatske da pomiluje usled novih okolnosti, između Vatikana i Srbije nema nijedne nove okolnosti.

&

Nisam pratio životopis hrvatskog generala Norca, i nisam znao nove okolnosti koje predsednika Mesića, izmuštranog nečistom savešću zbog svojevremenog neuspelog nagovaranja generala Gotovine da se preda, nagone da razmišlja o pomilovanju gen. Norca. Mislio sam da se potonji u kaznioni preporodio, da se bavio humanitarnim radom, da je besplatno opismenio nekolicinu robijaša, da se zamonašio, kad naprotiv, gen. Norac se kao osuđenik oženio, i to je ono što mu daje pogled na svet posve drukčiji od onoga usled kojeg je počinio ratne zločine na tri mesta.

A da je primio islam, pa da ima nekoliko hanuma (premda su u haremu pod ključem bile pripadnice lepšeg pola, a ovde bi bilo obratno), imao bi više poseta, a predsednik Mesić imao bi više okolnosti koje bi govorile u prilog gestu predsedničkog milosrđa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

01.maj 2026. Filip Švarm

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure