img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Peti element

09. maj 2001, 20:47 Teofil Pančić
Copied

Kad srpska politička imaginacija sumnja u Drugog, ona polazi od sebe

Ono zbog čega će svet naposletku morati da propadne sveopšta je sklonost olakom blebetanju i nedomišljanju pojmova: ne osećajući istinsku odgovornost ni za svoj ni za tuđi život, ljudi koji su u mogućnosti da donose odluke najčešće operišu „nedokuvanim“ kategorijama, po sistemu „mož’ da bidne, a ne mora da znači“, a onda tu svoju vrednosnu konfuziju, moralnu nedoslednost i misaonu aljkavost ponosno i važno nazivaju „realnom politikom“. Nije nego!

Evo, recimo, u Banjaluci i Trebinju (v. str. XY) digla se fašistička kuka i rasistička motika da spreči da se tamo ponovo izgrade džamije koje su „anonimni“ banditi pod diskretnim pokroviteljstvom jedne autentično banditske vlasti srušili tokom organizovanog procesa istrebljenja Drugih, koji se, netačno i eufemistički – uvredljivo čak – naziva „rat“. I šta se sada dešava: sve živo, i kuso i repato, osuđuje ljude koji su ognjem i mačem sprečili početak obnove bogomolja čija bi reizgradnja vaistinu imala neprocenjivi simbolički značaj, jer bi nekako re–legalizovala prisustvo Drugog. E sad, „kvaka 22“ je u tome što je savršeno besmisleno grditi te ljude zbog toga što čine, a u isto vreme o(p)stajati unutar „legalističkog“ i „državotvornog“ diskursa. Jer, jedini je stvarni greh banjalučkih i trebinjskih „protestanata“ u doslednosti, dakle u tome što ne „vode politiku“ nego misle ozbiljno: ti ljudi, naime, JEDINI dosledno brane projekt „Republike Srpske“ u njegovoj autentičnoj i – unutar jednog manijakalnog i zločinačkog „misaonog sistema“ – i vrednosno-filozofski i konkretno-egzistencijalno mogućoj verziji; taj „projekat“, naime, ima smisla samo ako ide uz radikalno zatiranje i anihiliranje Onih Drugih, odnosno uz trajno i dosledno očuvanje „tekovina“ tog i takvog procesa. Pritvorni vapaji „druge“, „reformisane“, post-SDS-ovske generacije političara RS za „međunacionalnom i međuverskom tolerancijom“, pa čak i za, ni manje ni više, „multinacionalnom i građanskom Republikom Srpskom“ u nekom su dubljem smislu mnogo odvratniji – i svakako gluplji – od piromanskih zahvata lokalnih nacista: oni, naime, bahato vređaju samu smislenost jezika, samu srž logičkog promišljanja sveta. Republika Srpska kao projekat, naime, nema nikakvog smisla ako je ma i mrvu „multietnička“: svako „normalan“ će razložno reći – „pa to smo ranije već imali, nismo valjda ginuli i ubijali da bismo se sada vratili na polaznu tačku?!“ Na ovo „umereni“ bosanski srborepublikanci nemaju suvislu repliku. Upravo je samo osnivanje RS-a, sama bezuslovna „teritorijalizacija“ jednog etnosa, bilo „startni“ akt anihilacije Drugog – sve ostalo je bilo samo tehnika. Da je „multietničnost“ bila namerom njenih tvoraca, oni Republiku Srpsku ne bi ni stvorili! Ona izvan genocida, etničkog čišćenja i segregacije nema nikakvog smisla, njen raison d’ etre nestaje poput leda na zapari.

U tom projektovanom, a taktički prećut(a)nom nestanku čuči, dakako, onaj skriveni, „peti element“ celog „Dejtonskog procesa“: jedini smisao Dejtona je u tome da naposletku dovede do nestanka, do postepene i gotovo neosetne evaporacije „entiteta“. To je, međutim, praktično nemoguće: uvek će „branioci etničke čistote“ nepogrešivim instinktom prepoznati svaki ozbiljniji signal re–uspostave predgenocidnog stanja, i na njega reagovati punom silinom (nešto slično se nedavno desilo i u Mostaru). Otuda ispada da „entiteti“ mogu samo dekretom, „preko noći“ da se ukinu. Sve drugo je neplodno mrcvarenje s niskim porivima „nadirućeg prostaka“, u savršeno besmislenom uverenju kako će se ovaj jednom ipak zamoriti od svog prazilučkog fašizma. E pa, neće… Zato demonstranti imaju puno pravo da se uvrede i naljute kada ih neko ko ih predstavlja, neko ko igra unutar RS-sistema i smatra to „normalnim“, neko ko oličava legitimnost egzistencije njihovog „entiteta“, gadljivo nazove ekstremistima, huliganima, fašistima itd. Jer, sve što oni zapravo čine nije negacija, potiranje, „prljanje“, nego upravo radikalno dosledna i otuda „poštena“ reafirmacija samog fundamenta, početnog postulata, same premise postojanja projekta Republike Srpske: uistinu, ako treba da se obnavljaju razne ferhadije, a Bošnjaci, Hrvati i ostali Drugi „normalno“ da žive u RS-u, onda nju treba – ukinuti. Izvan otelovljene utopije o „krvnoj čistoti“, ta sablast-država se izmešta iz fizičke realnosti i vraća se tamo odakle je došla, u paralelni svet fašističkih fantazama.

Na drugoj strani, u još uvek „multietničkoj“ Vojvodini, osam opština severne Bačke i Banata udružuje se u nekakvu regionalnu podzajednicu, a sve sa – na rečima bar – potpuno „benignom“, regionalističkom potkom. Nevolja je, međutim, u tome što se radi upravo o onim opštinama u kojima Mađari čine apsolutnu ili relativnu većinu, pa mnogi – uključujući i dobronamerne – ovo vide kao svojevrsni zametak etničke teritorijalne autonomije; a gde je „etnička autonomija“, a još na „mešanoj“ teritoriji, eto potencijalno i etnocentrizma, samoizolacije, getoizacije, segregacije „nove manjine“, i na kraju – separatizma. Ali, bar dve stvari se ne uklapaju u ovu interpretaciju: najglasniji su protiv ovog „projekta“ upravo oni – poput DSS-a i sličnih – koji su u Bosni podržali najradikalniju moguću etnoseparaciju, a sada su se naprasno „ograđanili“; drugo, predsednik SO Senta Atila Juhas džara pravo u bolno mesto jedne pojmovne zbrke kada kaže: „U ovoj stvari se radi tačno o onome što je zapisano, nema tajnih odredbi, neiskazanih ciljeva, zadnjih namera, pa, dakle, oni koji pročitavši tekst pretpostavljaju drugo od onog o čemu tekst govori očigledno polaze od nedavnih iskustava srpske istorije, odnosno polaze od sebe.“ E da, tu smo na pravom terenu; Juhas zapravo poručuje: „Mi reči koristimo odgovorno.“ Isto rade, na pervertovan način, i oni bosanski demonstranti. To je valjda ona transparentnost o kojoj se sada toliko blagoglagolja… Dominantna, mainstream srpska politička imaginacija u to ne može da poveruje: znajući šta je sama učinila, ona u „druge“ unapred sumnja, a najdoslednije „svoje“, kad pogledaš, zapravo grdi zbog nevaspitane indiskrecije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
27.april 2026. Nemanja Rujević

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

24.april 2026. Filip Švarm

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Nikola Selaković

Komentar

21.april 2026. Sonja Ćirić

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Pregled nedelje

17.april 2026. Filip Švarm

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

13.april 2026. Andrej Ivanji

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure