img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Obraćanje Aleksandra Vučića: Između Zapada i Zavetnika

10. септембар 2022, 12:14 Andrej Ivanji
Foto: (AP Photo/Darko Vojinović
Pod pritiskom: Miroslav Lajčak, Jens Pletner i Emanuel Bon sa Aleksandrom Vučićem
Copied

Zapaljivim, doduše pre svega domaćoj javnosti upućenim, izjavama da „Srbija neće nemo posmatrati nove pogrome na Kosovu“, niti Srba bilo gde, naoružavanjem sa svih strana sveta, naglašenim balansiranjem između Rusije i Zapada, u „ratnim uslovima“ u Evropi vlast u Beogradu je sama zapadnim stratezima pružila argumente da mogu da  posmatraju Srbiju kao potencijalnu opasnost po jedinstveni zapadni front

Posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost Aleksandar Vučić se obratio naciji, i odgovorio na nekoliko novinarskih pitanja, u situaciji koja je zaista teška za Srbiju. I njega. Videlo se to na njegovom neispavanom licu.

Slikovita je bila i struktura vlasti u Srbiji na ovoj konferenciji za medije: mandatarka Ana Brnabić, predsednik Skupštine Vladimir Orlić i nekolicina ministara u tehničkoj Vladi sedeli su negde u ćošku i pomno slušali reči predsednika.

Iz njegovog, kao i uvek, uvijenog izlaganja koje ostavlja otvoreno više opcija, moglo se zaključiti da su tri za Srbiju stare bolne teme dobile novu dinamiku.

Na prvom mestu tu je pitanje Kosova. Imenovanjem specijalnih izaslanika za pregovore između Beograda i Prištine kancelar Nemačke Olaf Šolc i predednik Francuske Emanuel Makron, lideri dve „najmoćnije evropske zemlje“, naglasio je Vučić više puta, povećali su, zajedno sa SAD, pritisak na njega da Srbija na neki način prizna nezavisnost Kosova. Iz Vučićevih reči moglo se zaključiti da EU i SAD u „uslovima rata u Evropi“ od njega traže da se sporazumnim priznavanjem nezavisnosti Kosova Putinu izbije argument iz  ruke da je kosovska nezavisnost presadan, pa da zašto onda, po istom principu, i Krim ili Donjeck ne bi mogli da proglase nezavisnost od Ukrajine.

Konkretno: ako bi Srbija priznala nezavisnost Kosova ona više ne bi bila presedan jer bi bila sporazumna, a pošto Ukrajina neće priznati nezavisnost Krima ili nekog drugog dela svoje teritorije, onda bi to bio presedan pa Rusija nigde ne bi mogla da nađe uporište u tumačenju ili prilagođavanju međunarodnog prava.

A pošto je „Evropa u ratu“, traži se od Srbije što brže rešenje i da bi se izbegla nova sukobljavanja na Balkanu.

Rekao je Vučić u tom kontesktu da je Sbija „kolateralna šteta“ ovog rata, i tu je u pravu: da Rusija nije napala Ukrajinu, kosovoska saga bi mogla da se oteže u nedogled, baš kao i njegovo igranje nesvrstanosti.

Američko naoružavanje regiona

Sudeći po Vučićevim rečima, SAD su zarad odbrane od ruske opasnosti odobrile vojnu pomoć za sve zemlje u regionu, pa i za Kosovo, izuzev Srbije. To bi Srbiju, tako izuzetu, svakako dovelo u još nepovoljniji položaj. Pošto Rusija nema nameru da direktno vojno ugrožava Balkan, ovaj potez SAD govori o tome da se Srbija procenjuje kao opasnost po regionalni mir i stabilnost, jer bi preko nje Kremlj mogao da pokuša da otvori novi front, da gurne Srbiju u neku „denacifikaciju“ u komšiluku.

Zapaljivim, doduše pre svega domaćoj javnosti upućenim, uvek nanovo ponavljanim izjavama da „Srbija neće nemo posmatrati nove pogrome na Kosovu“, niti Srba bilo gde, naoružavanjem sa svih strana sveta, naglašenim balansiranjem između Rusije i Zapada, u „ratnim uslovima“ vlast u Beogradu je sama zapadnim stratezima pružila argumente da mogu da  posmatraju Srbiju kao potencijalnu opasnost po jedinstveni zapadni front.

U te argumente spada i brižljivo negovana ruso- ili putinofilija u Srba, i opšti antizapadni trend u društvu.

Za Rusiju ili za Zapad

Uz neku vrstu priznanja nezavisnosti Kosova, obnovljen je i pritisak da se u ratu imeđu Zapada i Rusije Srbija konačno i nedvosmisleno opredeli, naravno za Zapad i svoju evropsku budućnost.

Ratni, ekonomski, finansijski, socijalni front zaoštriće se na zimu. Nema nikavih naznaka deeskalicije sukoba. U takvim uslovim Srbija će imati sve manje manevarskog prostora za politiku koja joj je donela etiketu „jedine evropske države koja Rusiji nije uvela sankcije“.

Europrajd

Iskren je i u pravu je Vučić, da mu je u svemu tome samo još „cirkus“ oko Europrajda falio, prvog u istočnoj Evropi. Ali održavanje Europrajda jeste pitanje poštovanja ljudskih i manjinskih prava, dakle funkcionalnosti pravne i demokratske države, pa samim tim i pitanje kompatibilnosti Srbije sa tzv. zapadnim vrednostima, dakle njenog evropskog opredeljenja.

Precizirao je Vučić, konačno, da svi drugi skupovi u okviru Europrajda nisu sporni, da „ti ljudi mogu da igraju i pevaju“ gde hoće, osim, možda, na Paradi ponosa zakazanoj za 17. septembar. Konačnu odluku o tome da li će biti zabranjena, ili ne, doneće MUP 96 sati pre početka Parade i tako ostaviti vremena za eventualne pravne postupke.

Vučić je naglasio i slikovito opisao da on apsolutno podržava prava „homoseksualaca“, da ih ima i u široj familiji i u radnom okruženju, ali da nije pobornik parade, mada podržava pravo LGBT+ populacije da paradira ako hoće – ako to ne ugrožava bezbednost Beograda i Srbije.

Vučić se jesta našao između poslovičnog čekića i nakovnja, to jest između Zapada i Zavetnika: ako po pitanju Kosova, Rusije i/ili Europrajda popusti Zapadu opašće mu popularnost u Srbiji, desničarske/patriotske partije će jačati na račun SNS-a. A ako ne popusti – ni to za njega ne može na dobro da izađe.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vučić američko naoružanje kosovo europraj vučić europrajd vučić evroprajd vučić obraćanje aleksandra vučića pritisak zapada priznanje nezavisnosti kosova SAD balkan sankcije Rusiji Savet za nacionalnu bezbednost uvođenje sancija Rusiji vučić konferencija za medije Vučić pod pritiskom
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti i blokade

11.јул 2025. K. S. / I. M.

BLOG Blokirana magistrala u Užicu, policija potisnula građane sa Autokomande

Protiče druga nedelja građanske neposlušnosti u Srbiji. Sva današnja dešavanja pratite u našem blogu uživo

Blokada Autokomande

11.јул 2025. I.M.

„Zovem se Marko“: Policajac na Autokomandi skinuo fantomku nakon skandiranja (Video)

Na protestu kod Autokomande, građani su u više navrata uzvikivali „Skinite fantomke“, zahtevajući od policije da otkrije identitet prisutnih službenika. Jedan policajac je na taj zahtev odgovorio – predstavio se imenom, skinuo masku i ušao u dijalog sa okupljenima

Tenis

11.јул 2025. I.M.

Novak Đoković: Stojim uz mlade i narod, užasne su scene

Nakon poraza u polufinalu Vimbldona Novak Đoković poslao poruku u vezi sa sadašnjom situacijom u Srbiji

Protest „Vidimo se na Vidovdan“: Početak otvorenog građanskog bunta

Studentski protesti

11.јул 2025. T. S.

„Okončanje Vučićeve trinaestogodišnje vladavine neće biti lako“

Nezavisni ruski portal Insajder opisuje studentske proteste u Srbiji kao najdugoročniji i najuporniji otpor Vučiću do sada. Demonstranti su sve organizovaniji, a vlast sve brutalnija

Aleksandar Vučić: Idejni tvorac paralelnih delova društva

Štrajk advokata

11.јул 2025. T. S.

Ako advokati ne slušaju, napravićemo nove: Vučić najavio formiranje „advokata 2.0“

Predsednika Srbije Aleksandra Vučića „baš briga“ za trodnevni štrajk advokata, nezadovoljnih zbog određivanja pritvora njihovom kolegi. Uostalom, posle studenata, profesora i novinara, Vučić će pokrenuti inicijativu da se oforme „advokati 2.0“

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure