

Dan Evrope
Na Dan Evrope Srbija nikad dalje od nje
Gde je Srbija na putu ka Evropskoj uniji i zašto se čini da je nikada dalje od članstva




Prethodnih dana publika portala “Vremena” imala je priliku da sazna za slučaj osvetničke pornografije u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu. Ne, niko nije podneo tužbu jer je žrtva osvetničke pornografije, već je jedna zaposlena bila žrtva ovog zlodela. A u njemu su, po svemu sudeći, učestvovali brojni nosioci pravosudnih funkcija
Tabloid “Alo” u nedelju, 24. septembra, objavio je na naslovnoj strani, a i na unutrašnjim stranicama, fotografije i tekst u kome stoji da se jedna zaposlena u Prvom osnovnom tužilaštvu nedolično fotografisala na radnom mestu. Neko “pametan” u ovom tabloidu smatrao je kako je dobra ideja da na naslovnoj strani objavi da su fotografije neimenovane uposlenice tužilaštva danima kružile po tužilačkim i advokatskim Viber grupama i mejlovima.
Šta bi na to rekao Krivični zakonik? Evo šta: “Lice koje objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži i time osetno zadre u lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine, kao i da ako delo učini službeno lice u vršenju službe, kazniće se zatvorom do tri godine.”
U prevodu na jezik običnog sveta: ko bez dozvole fotografisane osobe deli njene slike bez njenog znanja ili dozvole, može da dobije dve godine apsa. Ako ovo radi službeno lice dok je na poslu – tri godine!
Vrlo brzo, oglasilo se Prvo osnovno javno tužilaštvo i demantovalo da su slike nastale u njihovim prostorijama. I zaista, kad se vidi pozadina na fotografijama, teško da je onaj enterijer bilo šta drugo osim – privatan stan.
Šta se ovde zapravo dogodilo?
Svi imamo zadnjice, ali iz nekog razloga, ženska je zadnjica često predmet fascinacije, a još češće sredstvo za ponižavanje i manipulaciju ženom kojoj ta zadnjica pripada. Jer, postoje neki ljudi kojima je mesto pre u zoološkom vrtu nego u stambenom objektu, koji zaboravljaju da to što im je žena, samo njima, dala svoju zadnjicu na uvid, znači samo da su je dobili na uvid, a ne u trajno vlasništvo. Zadnjica žene i dalje je samo njena, da njom raspolaže kako samo ona želi i misli da treba.
Žene, s druge strane, imaju, zamislite, seksualni život. Poenta seksualnog života jeste (osim prokreacije, ali to nije tema) da bude zabavan. Žene upoznaju muškarce i žele zabavu sa njima, ali muškarca i stanovnika zoološkog vrta nije lako razlikovati: isto izgledaju, isto se ponašaju, isto se oblače. Razlika između muškarca i pripadnika zoovrta je u tome što muškarac neće nikada zloupotrebiti poverenje žene koja mu je dala svoju zadnjicu na uvid. Muškarac, povređen jer je ostavljen, neće imati potrebu da se sveti. A pogotovo neće koristiti ograničenu logiku primata i pokušati da diskredituje ženu tako što će svima obznaniti da ta žena, zamislite, ima zadnjicu.
Koliko je u advokatskim i tužilačkim Viber grupama ljudi, a koliko onih kojima je mesto u zoovrtu, ne znamo. Znamo da je Visoki savet tužilaštva formirao predmet, pa će ispitati kako su fotografije nastale, te ko ih je sve delio i zloupotrebljavao. To je dobro. Loše je što su na postojanje krivičnog dela morale da ih opomenu “Novinarke protiv nasilja prema ženama”, jer sami nisu primetili, iako su nosioci pravosudnih funkcija.
Ili, nisu hteli da primete.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Gde je Srbija na putu ka Evropskoj uniji i zašto se čini da je nikada dalje od članstva


U gradskom parku u Kruševcu u petak (8. maj) ubijen je mladić. Policija uhapsila dvojicu osumnjičenih


„Ne smemo dozvoliti da se zaboravi“ - poručili su studenti i srednjoškolci iz Valjeva najavljujući protest povodom devet meseci od avgustovskih protesta i policijske intervencije koja je ostavila dubok trag u gradu


Akcija „(Ne) bojte se, i dalje smo tu“ biće održana 10. maja u Beogradu. Šta su studenti planirali za nedelju


Budući da biračko telo koje je protiv naprednjačkog režima nije homogeno, ideja o „tri kolone“ mogla bi da bude prihvatljiva za one birače koji ni po koju cenu ne žele da odustanu od svojih političkih identiteta, tj. da daju blanko glas Studentskoj listi
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve