
Komentar
Ne daj izbore, piše u „Kuharici za opstanak na vlasti“
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Pre dve i po godine, na jednom seminaru o ulozi trećeg sveta u informacionoj revoluciji, grupa stručnjaka iz Indije došla je do zaključka da najveći problem za prevazilaženje narastajućih razlika između bogatih i siromašnih, kada su nove tehnologije u pitanju, predstavlja visoka cena personalnih računara. Za mnoge talentovane mlade ljude u Indiji pusti san je i pristup računaru, a o posedovanju sopstvenog da i ne govorimo.
Zbog toga su stručnjaci naučnog instituta u Bangeloru došli na ideju da konstruišu spravu koja se ne može smatrati PC-jem, mada nije ni džepni organajzer poput „palma“ ili „hendspringa“. Uređaj su nazvali „simpjuter“ što je složenica koja označava pojednostavljeni kompjuter (SIMple comPUTER).
Prototip se pojavio pre nešto više od mesec dana, kada je Simpjuter trust krenuo u medijsko promovisanje proizvoda za koji veruju da bi mogao da promeni život ljudi u siromašnijim zemljama u razvoju.
Simpjuter radi sa procesorom od 200 MHz i ima 32 megabajta DRAM-a i 320 x 240 monohtomatski (crno-beli) displej. Takođe, koristi fleš memoriju od 24 megabajta za stalno skladištenje podataka. Po ekranu se piše specijalnom olovkom, kao i kod džepnih organizatora uostalom, a postoje priključci za mikrofon i telefon, zvučnik je ugrađen, kao i dodatni port za smart karticu, odnosno ekstra memoriju.
Operativni sistem je GNU/Linux, a od softvera ima još internet brauzer Imli (Information Markup Language, vrlo interesantan koncept baziran na XML-u), program za elektronsku poštu, tekst procesor i MP3 plejer. Ova kombinacija neophodna je zbog mogućnosti pretvaranja teksta u govor, a za sada su podržani uglavnom indijski dijalekti. Napaja se strujom kroz adapter ili, alternativno, preko tri AAA baterije.
Tvorci simpjutera svesni su da njegova trenutna cena od 500 dolara ne zadovoljava osnovni cilj, silazak u (siromašne) mase, ali za to imaju dva rešenja. Najpre, masovna proizvodnja bi spustila cenu na manje od 200 dolara, a zahvaljujući smart karticama koje su jeftine, jedan aparat moglo bi da koristi više ljude, odnosno aparati bi se mogli iznajmljivati.
„Simpjuter je potekao iz Bangalore Deklaracije o informacionim tehnologijama za zemlje o razvoju“, kaže za „Vreme“ profesor Svami Manohar, jedan od članova Simpjuter trusta. „U ovom dokumentu predložili smo korake koji bi trebalo da se preduzmu kako bi informacione tehnologije uticale i na privrede zemalja u razvoju.“
Na naše pitanje o tome da li je simpjuter projektovan specijalno za potrebe indijskog tržišta, profesor Mohanar odgovara: „Simpjuter je dizajniran sa ciljem da bude pristupačan ljudima koji pripadaju različitim kulturama, ali ih spaja pripadnost najsiromašijim slojevima u svom društvu.“
Šira promocija simpjutera, možda i u Jugoslaviji, može se očekivati kada aparat uđe u serijsku proizvodnju, a više se o njemu može saznati na www.simputer.org.
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Brutalno pendrečenje studenata i građana u Novom Sadu pokazuje da je režim ne samo spreman na osvetu – nego je već i sprovodi
Ako se u stvarnosti naruši princip ravnoteže - onako kako je nesposobni režim narušio odnos između betonskih elemenata na novosadskoj Železničkoj stanici – stvarnost će se ponašati kao nadstrešnica: otkazaće poslušnost
Ministri često nazivaju Vučića razrednim starešinom. U njegovoj učionici nema radosti ili kritičnog promišljanja. Ima da svi pognu glave nad klupama, bubaju i slušaju. O čemu se ovde radi, čitalac gleda na televiziji svaki dan
RTS je blokiran, univerziteti ne rade, a sa vrha vlasti kuljaju pretnje, uvrede i prozivke tužilaštva i policije da hapse blokadere, te izgrednike i teroriste. Srpska država se pretvorila u farsu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve