

Komentar
Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa




Vest da je Srbija svetski rekorder po zaraženosti računara kompjuterskim virusima dvostruko me je iznenadila. Neprijatno, jer nisam verovao (a ne verujem ni sada, ruku na srce) da je Srbija baš „najgora od sve dece“, znajući kakvih sve ima na svetu. Prijatno, jer je zaraženo „samo“ deset odsto računara, a bio sam ubeđen (i sad sam) da je taj procenat daleko veći.
Sve i da sam ja u pravu i da Srbija nije baš na vrhu, siguran sam da od tog vrha nije daleko. Jer higijena računara u Srbiji je na nižem nivou od opšte higijene, a negde cenim da su te dve stvari prilično povezane. Ko se ne plaši za sopstveno zdravlje, ne brine previše ni o zdravlju svog računara verujući u „neće valjda“ tehnologiju.
A, ono, baš nas hoće. Ne mogu da se setim nekoga ko je devedesetih koristio računar, a da nije zapatio neki virus koji mu je malo ili mnogo zagorčao život. U boljim firmama flopi disk se u kompjutersku mrežu ubacivao samo na jednom računaru, kod administratora mreže, koji bi ga najpre pregledao, a potom spuštao fajlove. I-mejlovi su tu naviku ukinuli, zaboravili smo se, tako da sada sa USB memorije ubacuje kako ko hoće. Pritom, nekada je bilo moguće izbaciti flopi drajv sa računara dok USB slotovi moraju da postoje, zbog drugih uređaja.
No, to je manji problem, jer virusi danas stižu prvenstveno internetom i ambicije autora nisu prevashodno destruktivne kakve su bile pre desetak godina. Nekada je kompjuterski virus imao za cilj da vas spreči da radite na računaru i načini vam neku pakost, a pisali su ih obešenjaci, ili su imali vaspitnu ulogu, da vas primoraju da kupite antivirusni program, a dolazili su od strane onih koji su bili bliski autorima tog zaštitnog softvera (reši slučaj).
To je masovnom upotrebom interneta prevaziđeno i virusi su postali sredstvo za sticanje bogatstva, pa čak i za ratovanje. Cilj većine autora današnjih virusa je da preuzmu kontrolu nad vašim računarom, ali tako da vi toga ne budete svesni. Normalno radite, a ne znate da se sa vašeg računara bombarduje neki server na internetu ili da neko brlja po vašim pasvordima i ličnim podacima kako bi ih upotrebio za sticanje materijalne koristi, kako to vole da kažu u policiji i tužilaštvu. Zabluda je da se kod nas platne kartice ne koriste u tolikoj meri da bi nekome bilo interesantno da napada srpske kompjutere. Za početak, virus napada svaki kompjuter koji je nebranjen jer to ništa ne košta. Kakva god vajda da ispadne od toga, a biće neke, lepo mu je.
Ako prihvatimo da je Srbija najgora na svetu, onda bi nešto moralo da se preduzme. Recimo, da se zaštita od virusa uvede kao obaveza, baš kao auto-osiguranje. Naplaćivalo bi se kroz internet pristup, na primer, nekoliko stotina dinara mesečno. Ko nije povezan, ne bi morao da plati, ali taj i ne širi viruse, čuva ih za sebe, uglavnom. Verovatno ima i boljih rešenja, ali i ovo je bolje od onog koje je trenutno na snazi.


Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa


Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije


Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju


Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?


Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve