

Komentar
Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju


Vest da je Srbija svetski rekorder po zaraženosti računara kompjuterskim virusima dvostruko me je iznenadila. Neprijatno, jer nisam verovao (a ne verujem ni sada, ruku na srce) da je Srbija baš „najgora od sve dece“, znajući kakvih sve ima na svetu. Prijatno, jer je zaraženo „samo“ deset odsto računara, a bio sam ubeđen (i sad sam) da je taj procenat daleko veći.
Sve i da sam ja u pravu i da Srbija nije baš na vrhu, siguran sam da od tog vrha nije daleko. Jer higijena računara u Srbiji je na nižem nivou od opšte higijene, a negde cenim da su te dve stvari prilično povezane. Ko se ne plaši za sopstveno zdravlje, ne brine previše ni o zdravlju svog računara verujući u „neće valjda“ tehnologiju.
A, ono, baš nas hoće. Ne mogu da se setim nekoga ko je devedesetih koristio računar, a da nije zapatio neki virus koji mu je malo ili mnogo zagorčao život. U boljim firmama flopi disk se u kompjutersku mrežu ubacivao samo na jednom računaru, kod administratora mreže, koji bi ga najpre pregledao, a potom spuštao fajlove. I-mejlovi su tu naviku ukinuli, zaboravili smo se, tako da sada sa USB memorije ubacuje kako ko hoće. Pritom, nekada je bilo moguće izbaciti flopi drajv sa računara dok USB slotovi moraju da postoje, zbog drugih uređaja.
No, to je manji problem, jer virusi danas stižu prvenstveno internetom i ambicije autora nisu prevashodno destruktivne kakve su bile pre desetak godina. Nekada je kompjuterski virus imao za cilj da vas spreči da radite na računaru i načini vam neku pakost, a pisali su ih obešenjaci, ili su imali vaspitnu ulogu, da vas primoraju da kupite antivirusni program, a dolazili su od strane onih koji su bili bliski autorima tog zaštitnog softvera (reši slučaj).
To je masovnom upotrebom interneta prevaziđeno i virusi su postali sredstvo za sticanje bogatstva, pa čak i za ratovanje. Cilj većine autora današnjih virusa je da preuzmu kontrolu nad vašim računarom, ali tako da vi toga ne budete svesni. Normalno radite, a ne znate da se sa vašeg računara bombarduje neki server na internetu ili da neko brlja po vašim pasvordima i ličnim podacima kako bi ih upotrebio za sticanje materijalne koristi, kako to vole da kažu u policiji i tužilaštvu. Zabluda je da se kod nas platne kartice ne koriste u tolikoj meri da bi nekome bilo interesantno da napada srpske kompjutere. Za početak, virus napada svaki kompjuter koji je nebranjen jer to ništa ne košta. Kakva god vajda da ispadne od toga, a biće neke, lepo mu je.
Ako prihvatimo da je Srbija najgora na svetu, onda bi nešto moralo da se preduzme. Recimo, da se zaštita od virusa uvede kao obaveza, baš kao auto-osiguranje. Naplaćivalo bi se kroz internet pristup, na primer, nekoliko stotina dinara mesečno. Ko nije povezan, ne bi morao da plati, ali taj i ne širi viruse, čuva ih za sebe, uglavnom. Verovatno ima i boljih rešenja, ali i ovo je bolje od onog koje je trenutno na snazi.


Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju


Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje


"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“


Zašto se sve što Aleksandar Vučić dotakne pretvara u u sprdnju ili skandal, a najčešće u oboje? I zbog čega je jasno da je izgubio, ali mu to još niko nije rekao


Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve