

Pregled nedelje
Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću
Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu


(slogan iz sedamdesetih u SFRJ)
Rokovi za predaju teksta sprečili su me da još u prošlom „Navigatoru“ napišem nešto o iPhoneu (ajfon), novom proizvodu kompanije Apple (Epl). Naime, do poslednjeg trenutka nije se znalo da li će kompanija na tradicionalnom skupu ljubitelja „mekintoš“ računara predstaviti novi telefon ili ne (u tom čekanju je iscurio i moj rok za slanje teksta). Sreća moja, jer je vest o novom telefonu potpuno zasenila strategijski možda mnogo važniju – da je kompanija Apple Computers Inc. (Epl kompjuters inkorporejted) promenila ime! Sada se zovu samo Apple Inc. Po rečima osnivača i prvog čoveka Apple-a, Stiva Džobsa, koji je i objavio promenu imena, kompjuteri više nisu njihov osnovni proizvod. Apple je sada firma koja se koncentriše na proizvodnju elektronskih uređaja namenjenih krajnjim korisnicima (consumer electronics, izraz za koji u srpskom jeziku ne postoji smislen prevod). Poput telefona koji će po njegovom mišljenju napraviti revoluciju u mobilnoj telefoniji. Samo nekoliko dana kasnije, na najvećem svetskom sajmu „korisničke elektronike“ u Las Vegasu, predsednik Majkrosofta Bil Gejts najavio je da će se od sada svi njihovi proizvodi u potpunosti oslanjati na internet, odnosno da će biti u funkciji povezivanja ljudi globalnom računarskom mrežom. Ni on nije mislio samo na ono što uobičajeno nazivamo ličnim računarom (znate ono, monitor, kućište, tastatura i miš) već na sve moguće sprave koje nosimo sa sobom, kao i one koje tek treba da budu izmišljene. Svet se u poslednjih pet godina bitno promenio. Kada se kaže internet, misli se na broudbend, tj. vezu velike brzine. Mobilni telefon ne služi više samo za telefoniranje, već se u njega slivaju sve bitne informacije vezane za vaš život. Radio je tu već integrisan, vokmen i kamera takođe, a za isto se sprema i televizija. Potpuno mi je zamisliv život čoveka koji koristi sve prednosti informacionog društva, a ne poseduje kućni računar.
Sve ovo pišem pomalo iritiran predizbornom kampanjom koja će zaćutati otprilike u vreme kada vi budete imali ovaj tekst u rukama. Srpski političari, i to oni koje smatramo najnaprednijim i najdalekovidijim, kada se povede razgovor o informatičkom društvu, još razmišljaju kao i devedesetih. Obećavaju snižavanje PDV-a na računare, neki i potpuno ukidanje poreza, potom subvencionisanu kupovinu za najsiromašnije slojeve društva. Kada se, ono, baš razgoropade, odu u neku školu ili sličnu ustanovu i odnesu neki PC, izgovarajući pritom nekoliko konvencionalnih i beznačajnih rečenica o značaju informatičkog opismenjavanja (interesantno, do sada nisam čuo da je neki političar u Srbiji nekome poklonio Apple Macintosh, mada su im cene približne, a umrežavanje sa PC-jevima moguće). U predizbornom žaru (a neke kampanje vode se već godinama) ne primećuju promene, a izgleda da nema nikoga ni da im došapne da se informatičko težište pomaklo sa radnog stola prema džepu. Na njima je, dakle, da nam pre svega ponude dobre usluge, a mi ćemo se već odlučiti da li ćemo ih koristiti pomoću računara ili mobilnog telefona.


Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu


Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut


Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu


Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro


Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve