

Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!
Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


U svetu pre globalizacije, natpis Made in… (Сделано в…) imao je poseban značaj. Po njemu se merio kvalitet kupljene robe (Made in USA ili Made in Japan mogli su se skoro smatrati robnom markom, bez obzira na to o kom je proizvodu reč). „Od to doba“ proteklo je mnogo vremena, mesto izrade (China, Columbia, Mexico itd.) više nema isti značaj, već se gleda sam proizvod. Mada ima onih koji i dan-danas u radnji izvrću „leviske“ tražeći etiketu kako bi odgonetnuli zemlju izrade čvrsto verujući da među standardizovanim fabrikama ipak ima neke razlike.
Neka vrsta polukružnog okretanja na globalizacijskom super autoputu dogodiće se u narednih nekoliko meseci na internetu (od svih mesta). Evropska unija je od ICANN-a, međunarodne organizacije za dodelu internet adresa, dobila dozvolu za uvođenje domena najvišeg nivoa (Top level domain ili TLD) sa oznakom .eu, koji bi trebalo da obuhvati sve što se nalazi unutar EU-a. Do sada su članice Unije koristile sopstvene nacionalne domene (poput .uk, .it ili .de) ili „američke“ domene (.com, .org, .net bez oznake za državu). Uvođenje novog, evropskog domena ne ukida nacionalne, ali nije predviđeno da se u istoj adresi nađu i jedan i drugi (znači www.firma.uk.eu neće moći da postoji, već isključivo www.firma.eu). Drugim rečima, ili je evropsko ili je „naše“, ne može oboje u isto vreme.
Ovo nije nebitno ograničenje budući da je jedna od ideja za uvođenje ovog domena upravo dalji rad na evropskim integracijama, to jest dodatno podsticanje evropskog duha zajedništva. Zbog toga domen .eu neće moći da registruje bilo ko, već samo firme ili pojedinci koji su unutar Unije, ili oni koji u EU-u imaju registrovanu kancelariju, odnosno prebivalište. Naravno, praksa će pokazati koliko će ovaj propis biti striktno poštovan, ali zamisao je za internet pojmove prilično restriktivna.
Domen .eu oživeće do kraja ove godine, a prethodno će postojati dva stepenika za registraciju. U septembru i oktobru svoj .eu domen moći će da registruju organizacije i firme sa evropski priznatim nazivom. U novembru i decembru ovo pravo proširiće se i na firme iz EU-a čija su imena zaštićena na nacionalnom nivou. Od početka 2006. važiće princip „ko pre devojci“. Više o .eu domenu može se naći na www.eurid.eu, sajtu organizacije koja će upravljati domenom.
Budući da Srbija i Crna Gora, i preduzeća koja u njima rade, imaju evropske ambicije, sada je pravo vreme da se detaljno ispitaju mogućnosti za rezervaciju .eu domena, jer pravilnik za registraciju definiše i poziciju evropskih firmi koje nisu u EU-u. Cena registaracije nije visoka (oko 50 evra), a šteta nastala zbog ignorisanja pojave ovog domena mogla bi biti znatno veća. Tačnije, za sada je nepredvidiva, jer se ne može znati kakav će status.eu vremenom steći. Možda će to biti samo jedan od mnogih TLD-ova koji se na internetu koriste, a možda će dobiti značaj kakav ima .com TLD.


Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj


Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti


Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem


Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve