
Komentar
Lustracija naša nasušna
Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje
U svetu pre globalizacije, natpis Made in… (Сделано в…) imao je poseban značaj. Po njemu se merio kvalitet kupljene robe (Made in USA ili Made in Japan mogli su se skoro smatrati robnom markom, bez obzira na to o kom je proizvodu reč). „Od to doba“ proteklo je mnogo vremena, mesto izrade (China, Columbia, Mexico itd.) više nema isti značaj, već se gleda sam proizvod. Mada ima onih koji i dan-danas u radnji izvrću „leviske“ tražeći etiketu kako bi odgonetnuli zemlju izrade čvrsto verujući da među standardizovanim fabrikama ipak ima neke razlike.
Neka vrsta polukružnog okretanja na globalizacijskom super autoputu dogodiće se u narednih nekoliko meseci na internetu (od svih mesta). Evropska unija je od ICANN-a, međunarodne organizacije za dodelu internet adresa, dobila dozvolu za uvođenje domena najvišeg nivoa (Top level domain ili TLD) sa oznakom .eu, koji bi trebalo da obuhvati sve što se nalazi unutar EU-a. Do sada su članice Unije koristile sopstvene nacionalne domene (poput .uk, .it ili .de) ili „američke“ domene (.com, .org, .net bez oznake za državu). Uvođenje novog, evropskog domena ne ukida nacionalne, ali nije predviđeno da se u istoj adresi nađu i jedan i drugi (znači www.firma.uk.eu neće moći da postoji, već isključivo www.firma.eu). Drugim rečima, ili je evropsko ili je „naše“, ne može oboje u isto vreme.
Ovo nije nebitno ograničenje budući da je jedna od ideja za uvođenje ovog domena upravo dalji rad na evropskim integracijama, to jest dodatno podsticanje evropskog duha zajedništva. Zbog toga domen .eu neće moći da registruje bilo ko, već samo firme ili pojedinci koji su unutar Unije, ili oni koji u EU-u imaju registrovanu kancelariju, odnosno prebivalište. Naravno, praksa će pokazati koliko će ovaj propis biti striktno poštovan, ali zamisao je za internet pojmove prilično restriktivna.
Domen .eu oživeće do kraja ove godine, a prethodno će postojati dva stepenika za registraciju. U septembru i oktobru svoj .eu domen moći će da registruju organizacije i firme sa evropski priznatim nazivom. U novembru i decembru ovo pravo proširiće se i na firme iz EU-a čija su imena zaštićena na nacionalnom nivou. Od početka 2006. važiće princip „ko pre devojci“. Više o .eu domenu može se naći na www.eurid.eu, sajtu organizacije koja će upravljati domenom.
Budući da Srbija i Crna Gora, i preduzeća koja u njima rade, imaju evropske ambicije, sada je pravo vreme da se detaljno ispitaju mogućnosti za rezervaciju .eu domena, jer pravilnik za registraciju definiše i poziciju evropskih firmi koje nisu u EU-u. Cena registaracije nije visoka (oko 50 evra), a šteta nastala zbog ignorisanja pojave ovog domena mogla bi biti znatno veća. Tačnije, za sada je nepredvidiva, jer se ne može znati kakav će status.eu vremenom steći. Možda će to biti samo jedan od mnogih TLD-ova koji se na internetu koriste, a možda će dobiti značaj kakav ima .com TLD.

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve