
Pregled nedelje
Šamarčina iz Moskve
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Sećate se čuvenih “dva jaja” ministra Momirovića? E pa, sva je prilika da su ta “dva jaja”, pre sniženja cene, bila u nekom od marketa koji je bio deo organizovanog nameštanja cena, kako tvrdi Komisija za zaštitu konkurencije
Komisija za zaštitu konkurencije je započela postupak protiv četiri trgovinska lanca (Delez, Merkator, Univerexport i DIS), koji zajedno zauzimaju više od polovine tržišta maloprodaje, pod sumnjom da su sklopili restriktivni sporazum, koji je za cilj imao “značajno ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje konkurencije”.
Šta bude kad se spreči konkurencija? Cene rastu, na boga ne misle, pa tako cene hrane i bezalkoholnog pića dođu do prosečnih cena u EU. I to u jednoj siromašnoj zemlji kojoj će prosečne plate u EU još decenijama biti nedostižne.
E, ovo – ovo je prava akcija “najbolja cena”, a ne parizeri i majonezi, “dva jaja” i cirkuzanti na sceni. To je akcija koja traje godinama i koja je zbilja odlična, ne može biti bolja – za trgovce.
Jer, kako je Komisija već utvrdila, posmatrani trgovački lanci su potrošačku korpu od 45 odabranih proizvoda držali na nivou 35-38 hiljada dinara (niža brojka je posledica velikog broja akcija, ne i nižih originalnih cena). “Kontrolna” trgovina, koja je imala mnogo lošije uslove nabavke i nije imala akcije, sve ovo je prodavala za 30-ak hiljada.
Najbolja cena, zar ne?
Duplo veća marža
Svakog meseca ti od svakog domaćinstva kapne osam hiljada dinara više nego što je to nužno. Pa puta broj potrošača, pa puta broj meseci i onda dobiješ situaciju da su sva četiri trgovinska lanca, prema Komisiji, od 3,7 milijardi dinara poslovne dobiti 2016. skočile na 18,6 milijardi 2023. godine.
Kako? Lako, kad je bruto marža od nabavne vrednosti duplo veća 2023. u odnosu na 2016. godinu (38 naspram 19 odsto).
Ukoliko Komisija dokaže da su trgovinski lanci dogovarali prodajne cene – koje su, uzgred budi rečeno, bile iste u sva četiri lanca, uprkos različitim nabavnim cenama – valjalo bi počinioce nekako i kazniti.
Kazna može da bude i visoka: do 10 odsto godišnjeg prihoda. Međutim, i ne mora – pre sedam godina je Komisija nešto slično utvrdila za 15-ak prodavaca sportske opreme i sve zajedno ih kaznila sa oko 400.000 evra. Šta mislite, da li danas zahvaljujući toj kazni plaćamo “realne” cene sportske opreme?
No, čak i da Komisija utvrdi odgovornost, čak i da kazne budu maksimalne, niko ubogom građaninu neće vratiti njegov teško zarađen novac koji je morao da ostavi zarad bogaćenja velikih kompanija. On je za svoj novac dobio pomenute umetnike kako se premeću po televizijama, jedu hleba, majonez, parizer i veličaju značaj “dva jaja”.
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve