img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Izbori su nešto drugo: O pandemiji nagrada

01. април 2022, 10:21 Teofil Pančić
Foto: Pxhere
The Nagrada: Izmišljanje drugih kad je nedostižna ona prava
Copied

Nema ničega lošeg u nagradama i u njihovom osnivanju. Samo, ima nečega natrulog u tome kada se nagrade ne osnivaju niti zasnivaju po nekoj inherentnoj književnoj logici, nego samo zato što treba da posluže kao instant-zamena za The Nagradu, onu koja frustrirajuće uporno izmiče pojedincima i grupama koji su odnekud umislili da im ona, ili bar odlučivanje o njoj, prirodno pripada

Eh, kad bi moglo sa izborima tako kao sa književnim nagradama: ne dopada ti se neka nagrada, to jest oni koji o njoj odlučuju, a ne možeš da je ni ukineš ni pripitomiš da ti jede iz ruke – a ti lepo osnuješ drugu nagradu. Ako i ta druga nagrada omane, osnuješ treću. I tako sve dok neka ne „ubode“, a valjda će se jednom i to desiti.

Pri tome, za razliku od izvorne nagrade, ove koje se osnivaju kao pokušaj zamene za nju finansiraju se javnim sredstvima, što će reći da svi mi plaćamo uporno traganje za zadovoljavanjem potreba i sujeta neke bogougodno duhovno-interesno povezane grupe ljudi.

Svi smo im, dakle, sponzori, mada nikada nismo pitani da li to uopšte želimo da budemo i mislimo li da to ima ikakvog smisla, osim da se i te đuvegije nečim zakite o našem trošku. Što, priznaćete, baš i nije neki naročit smisao.

Šalu na stranu, nema ničega lošeg u nagradama i u njihovom osnivanju. Samo, ima nečega natrulog u tome kada se nagrade ne osnivaju niti zasnivaju po nekoj inherentnoj književnoj logici, nego samo zato što treba da posluže kao instant-zamena za The Nagradu, onu koja frustrirajuće uporno izmiče pojedincima i grupama koji su odnekud umislili da im ona, ili bar odlučivanje o njoj, prirodno pripada. Mada je ta „prirodnost“ prirodna otprilike koliko i onaj sok u prahu koji smo lizali kao deca i od kojeg su nam jezici bivali onako ultraljubičasti.

Nagrada za roman godine, daleko najpoznatija uopšte među nagradama za književnost na ovom jeziku kojim pišemo i govorimo ko kako ume i koliko mu je pameti i dara dato, iz nekih je razloga, koji su duga priča, a i tu smo priču već dovoljno ispričali za svakoga ko bi možda bio radoznao, godinama je unazad predmet jalovih pokušaja miniranja i ruiniranja. No, kako ništa od toga ne biva, frustracija raste. A onda se neko dosetio da bi mogao da osnuje „svoju Ninovu nagradu“, i tako preuzme njenu auru i sve što uz to ide, a ova će izvorna jadna uvenuti i usahnuti, tako odbačena od najboljih među nama, po njihovom skromnom i objektivnom mišljenju.

Prva se u tome okušala Matica srpska, još otoič. Znam, niste ni čuli za to. Toliki je bio odjek i toliki je bio domet tog pregnuća i tih pregalaca. Onda se u istoj disciplini okušala Biblioteka grada Beograda, uz ne baš diskretno pokroviteljstvo aktuelne vlasti, oličene u ljupkom i omiljenom književom meceni, stvaraocu i filantropu Vesić Goranu. Avaj, sudeći po rezultatu i odjeku prvog njenog dodeljivanja, sve je bilo uzalud i sve je prošlo ugluho, i to je još i najbolje što joj se moglo desiti.

I sada, evo, stiže treći pokušaj, sa najviše bibliotekarske razine, iz Narodne biblioteke Srbije, koja je – sa svog, pak, vrha – inicirala nagradu za roman godine koju će sami pisci (bez tih mrskih kritičara i ostalih lelemuda) dodeljivati piscima, što će biti najbolje i najpravednije jer, kako smo čuli ovih dana od doajena davnašnjih dobrih drama i skorijih loših romana, „samo pisci znaju šta su muke stvaralačke“. Istina živa: ovi drugi bolje znaju šta su muke čitalačke, pošto im ih neki pisci baš rado priređuju.

Te je u tu svrhu neko, ne zna se ko niti po kojim merilima, formirao žiri od devetoro pisaca „koji ove godine nemaju roman“ da dodele nagradu nekom kolegi kojem je ove godine berićetno rodilo, a dogodine će je, bismillah, kolega dati njima. Ili one tamo, ima se kad kad se ima s čim. A to što među piscima-žiristima nekako neproporcionalno dominiraju „bojkotaši“ izvorne nagrade i njima bliski, to je sigurno slučajnost koja sa stvarnim ličnostima i događajima nema nikakve veze. I mi svi ćemo to solidarno da plaćamo, a kultur-medijska industrijica pod diskretnom paskom ove osobito ljupke vlasti će to da promoviše kao original falsifikata koji je mnogo bolji i vredniji od nepravedno otuđenog falsifikata originala. E, nazdravlje.

Šteta je, rekoh, što na izborima ne možemo tako, nego ima samo jedna „nagrada“, pa ko dobije, to mu je. Zato pazite šta radite, jer svi ste u žiriju.

Tagovi:

Biblioteka grada Beograda Goran Vesić Književna nagrada Matica srpska nagrada za roman godine Narodna biblioteka Ninova nagrada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure