img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuspojave

Istraživanje dijaspore i gubljenje vremena

23. фебруар 2011, 19:08 Teofil Pančić
Copied

Šta uopšte traže Hrvati u Ustavu Hrvatske, odnosno Srbi u Ustavu Srbije? Treba pozvati obezbeđenje da ukloni neovlašćena lica iz svih balkanskih ustava

Manje-više svaka vlada, a ova ovdašnja sasvim sigurno, deli se na dva dela: prvi deo čine ministri (i ministarstva) realnih oblasti, tj. onih koji se susreću sa stvarnim problemima iz stvarnog života, i posao im je da te probleme rešavaju, a drugi deo – koji najčešće postoji samo zarad međustranačkih raskusuravanja – jesu ministarstva virtuelnih tema i problema, neka vrsta stvarnosnih pandana onog Ministarstva za istraživanje ruda i gubljenje vremena iz starog, dobrog Alana Forda. Biti ministar neke virtuelne, nabudžene oblasti znači zapravo permanentno izmišljati sopstveni posao, svakog dana iznova sebi i drugima dokazivati kako to što radiš ima nekog smisla, izvlačiti se za sopstveni perčin iz potonuća u magmi Besmisla. Paklen posao, ne bih takvome bio u koži! Evo, recimo, Srđan Srećković: sopstvenom prezimenu uz nos, taj je čovek imao maler da u aktuelnoj Vladi Srbije vodi nešto što se zove „Ministarstvo za dijasporu“. Dakako, „dijaspora“ je jedan od onih šifrovanih, tobože-podrazumevajućih-se termina kojima smo sistematski maltretirani u poslednjih dvadesetak godina, a da ni do dan-danas nismo dobili ništa barem približno nekoj suvisloj definiciji „dijaspore“, to jest, održivih, razložnih i neprotivurečnih kriterijuma po kojima neko jeste a neko drugi nije dijasporac.

Ako dobro shvatam ovo zamešateljstvo, svaki državljanin Republike Srbije koji se iseli u neku drugu zemlju automatski spada u „dijasporu“. Okej – znači, to je kriterijum? Otiš’o si, sarmu probo nisi, ili možda i jesi, tek: eto te u Srećkovićevom resoru. Megjutoa, i ako niste niti ste ikada bili državljanin ili barem stanovnik Republike Srbije, ali ste po etničkoj pripadnosti i sopstvenom priznanju i nežnom osećanju Srbin, Srpkinja ili Srpče, a od rođenja, pa i od ranije, živite, recimo, u nekoj od bivših jugoslovenskih republika, vi ste onda takođe deo „dijaspore“ Republike Srbije. Kako sad to?! Pa vi niste nikuda otišli, niste se iselili iz Srbije, pa da sad budete „u rasejanju“?! Stvar direktno blesava, protiv svake pravne i političke logike primerene ovom vremenu, ali opet i sasvim logična: ona proizilazi iz same naravi, iz same autodefinicije ne samo Srbije, nego manje-više svih postjugoslovenskih državolikih tvorevina: one sve pokušavaju da se konstitutivno samopredstave i samodefinišu kao građanske, a istovremeno i kao – bojim se da nemam adekvatniju reč – plemenske, kao one koje su nekakav zamišljeni „dom“ jednog etnosa. Močvaran je to teren, dragi moji, tu se lako zaglibiš: naime, sam je etnos u osnovi pretpolitička i pretpravna kategorija, operisati etnosom kao po sebi relevantnim činiocem u politici zapravo je opasan posao. Da li, uostalom, ikoga još treba uveravati u to nakon krvavog raspada SFRJ, koji je bio krvav upravo zbog agresivnih i šovinističkih etnopolitika koje su preuzele vatrenu kontrolu nad njenim posmrtnim ostacima?

Kako god bilo, dokonim je popovima lakše, uvek se nađu neki jarići (ili Karići) za pokrštavanje; šta, međutim, da radi dokoni ministar? Narečeni je Srećković ovih dana pokušao da razbije čamotinju i monotoniju tako što se javno založio da „Srbi u Hrvatskoj ponovo dobiju status konstitutivnog naroda“, rekavši da će to ubuduće biti jedna od preokupacija njegovog ministarstva. Stvar neće ići ni brzo ni lako, upozorio je Ministar, diskretno zadovoljan što ovime sebi, a i nekom svom nasledniku, obezbeđuje izvestan broj godina posla i smisla.

Vidim da se u Hrvatskoj oko toga diglo nešto prašine, što me ne čudi: niko u ovoj priči nije baš čiste savesti. Stvar je u tome da je „avnojevska“ SR Hrvatska bila ustavno definisana kao zemlja dvaju „konstitutivnih naroda“, hrvatskog i srpskog, te ostalih naroda & narodnosti, radnih ljudi & građana… Šovinistička i etnocentrična Tuđmanova vlast „dekonstituisala“ je Srbe po kratkom postupku i ostavila Hrvate da samuju unutar korica Ustava, što je poslužilo – samo retorički, dakako – kao jedan od detonatora rata. Pravi razlozi, sa obeju strana, bili su negde drugde, ali je to neodgovorno igranje sa ustavom i jednima i drugima dobro poslužilo da se predstave kao ekskluzivni branioci (svako svog) Ugroženog Etnosa.

Pa dobro, reći će neko, ako su fuj-fuj šovinisti izbacili Srbe iz ustava, zar nije onda dobro i u redu da se sada vrate, sada kada su i na ovim prostorima zavladale dobre i fine demokrate i Evropejci sa dna kace? Ne, nije. Kako i zašto ne? Na stranu sad i neki praktični razlozi koji govore protiv toga: to nije u redu načelno. Jer, na taj bi se način do u lošu beskonačnost perpetuiralo ne samo zastarelo nego i uvek potencijalno pogibeljno shvatanje države kao nekakvog saveza plemenskih skupština. Naprotiv, treba uraditi nešto drugo: izbaciti Hrvate iz Ustava Hrvatske, hitnuti ih na ulicu da se sami snalaze u stvarnom svetu. Baš kao što i Srbe treba izbaciti iz Ustava Srbije, iz istih razloga. Napolje bre, žurka je završena! Mislim, šta kog đavola uopšte rade Hrvati u Ustavu Hrvatske, i Srbi u Ustavu Srbije? Kakve su mi to pa uopšte ustavne kategorije?! Treba pozvati obezbeđenje da ukloni neovlašćena lica iz svih balkanskih Ustava, ti su konstitutivni akti ipak odviše ozbiljni dokumenti da bi se tolerisalo muvanje i vršljanje nepozvanih lica.

Sasvim ozbiljno, neće ovde biti ni sreće ni trajnog mira (ako mir definišemo malo kvalitetnije i zahtevnije od pukog odsustva oružanih borbi) dok se i među političkim i intelektualnim elitama ne shvati šta uopšte znači građanska država (u koju se tobože svi kunu), i koje su njene konsekvence. Dakako, to ne znači da u građanskoj državi etnos prestaje da postoji, ili da prelazi u ilegalu. Ne, on je element stvarnosti i element identiteta mnogih ljudi (u onoj meri u kojoj svako od njih pojedinačno to želi i oseća potrebu za tim), ali stvarne su, i za čovekov identitet konstitutivne, i brojne druge urođene ili izabrane/stečene osobine i svojstva, na primer da li je neko plavook ili zelenook, levak ili dešnjak, visok ili nizak, mesožder ili vegetarijanac, pa Ustav o njima ipak ništa ne govori. Zašto? Zato što ga se ne tiče nijedna od njih pojedinačno, nego ga se tiču tek sve one zajedno: zato ustav demokratske zemlje, ovim ili onim rečima, uvek govori jedno: budi šta god hoćeš, sve dok puštaš i druge da budu ono što žele.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar

Komentar

14.октобар 2025. Marija L. Janković

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

10.октобар 2025. Ivan Milenković

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

09.октобар 2025. Nemanja Rujević

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

08.октобар 2025. Sonja Ćirić

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Beograd, 7. oktobra 2025.- Poslanici Skupštine Srbije počeli su danas prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja

Komentar

08.октобар 2025. Andrej Ivanji

Skupština Srbije: Učešće opozicije u prividu normalnosti

Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure