Komentar
Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?
Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi
foto: fonet
Svi preparati za obnavljanje posustale muškosti kod nas, to mi je čudno, oglašavaju se autoritativno, vojnički odsečno i tekst se završava izrazima poput: "i to je to!"
Sa malih ekrana čujemo različite poruke, fragmente reklama ili „ozbiljnih vesti“ koje kasnije danima ponavljamo, jer nam zveče u glavama. Te iskre svakodnevice, medijske trivijalnosti povremeno se nagomilaju na granicama naše svesnosti. Mislim da tako doživljavamo najjači uticaj TV treša, jer nije moguće kao na računaru klikom isprazniti to đubre iz glave.
Evo sadržaja te moje kante, po kojoj preturam u želji da objasnim sebi šta sam to konzumirao.
„Zamislite slobodan dan…“ Ovako počinje jedna veoma često emitovana reklama. Nije bitno šta će se naći na kraju ove hipnotičke seanse, vođenih asocijacija, gde nam sugestivan muški glas toplo savetuje da mislimo na lepe stvari. Nije bitno da li ću na kraju seanse pojuriti da podignem kredit ili uplatim polisu osiguranja, danima nisam razumeo šta mi to zapravo para uši u ovoj harmoniji. Naravno, u doba tranzicionog kapitalizma – gde se o minimalnoj ceni rada pregovara mesecima (o samo nekoliko dinara više za radnu snagu) – radnička prava postaju fatamorgana. Gotovo dvesta godina sindikalne borbe pade u vodu preko noći, jer – zamislite, Slobodan dan! Šta je sledeće, pitam ja vas, hoćete da zamišljate i osmočasovno radno vreme, plaćeni prekovremeni rad, godišnji odmor – jel i to plaćeno, pa i 140 dinara po satu rada, jel i to hoćete. E pa samo ćete da zamišljate, dragi moji, to je subliminalna poruka ove reklame koja je kroz nespretnu formulaciju otkrila mnogo o stanju radničkih prava u Srbiji danas. Samo vi zamišljajte!
Onda je došao „ON“. Ovaj teokratski ton je u reklamama rezervisan gotovo isključivo za preparate koji pomažu u obnavljanju muškosti. Mačo imidž se kod nas u reklamama simbolično predstavlja kroz dva osnovna problema – impotenciju i ćelavost. Tako je „ON“ došao i rešio problem ćelavosti, a „ON“ je preparat koji je stigao čak iz Amazona. „Afrička šljiva“ se u novim spotovima reklamira gotovo identično kao i film o kosmičkom programu SFRJ koji se zove „Hjustone, imamo problem“. Dal je Tito hteo raketu, ili atomsku bombu, ili se u ta socijalistička vremena impotencija lečila letom na Mesec. Danas je „afrička šljiva“ oglašena kao ponosni sponzor uspešnog „lansiranja“. Iako u spotu vidimo odbrojavanje i lansiranje rakete, danas je naš realni domet lansiranje one stvari, a umesto rakete imamo tu istu stvar – u ruci! A svi preparati za obnavljanje posustale muškosti kod nas, to mi je čudno, oglašavaju se autoritativno, vojnički odsečno i tekst se završava izrazima poput: „i to je to!“ Baš čudno, jer mi se čini da bi nežniji pristup dao mnogo bolje rezultate.
Iskustvo ipak može da pobedi, pošto postoje i donekle različiti pristupi značenju muškosti. Recimo, muškarac može biti prikazan kao prevozno sredstvo. Preparat za zdravu prostatu predstavljen je kao dobar oldtajmer, koji pretiče mladić u besnim kolima, ali gle čuda – neposredno potom zaglavio je u toaletu jer ima slabu petlju na vodu. Ta razlika između napaljenih dečaka i iskusnih muškaraca prikazana je i u spotovima za šveps – gde iskustvo ipak pobeđuje mladalačku snagu. Dobra strana ovih spotova je malo pomeranje od terora mladosti, ohrabrenje za sredovečne muškarce. Tu je čak bicikl pobedio napucani sportski model.
„Prodaj sveee“. U čudnom spotu za prodaju preko interneta, čudan čovečuljak u živopisnom džemperiću na V izrez obučenom na golo telo euforično nam predstavlja šta će sve da tapne preko neta iz svog podruma, garaže ili ormara.
Spot odiše gej estetikom i čudno je što takav tip još čuči u ormaru i ne autuje se.
Evo počela Nedelja ponosa. Što se mene tiče, gej je okej, samo je čudan kontekst. Ovo hordašenje može diskretno i veselo da nam skrene pažnju da je došlo vreme da se prodaju stvari iz kuće. Prvo smo impulsivno kupovali kao nenormalni (čitaj, na kredit), a sada ćemo sve to lepo da prodamo preko neta. Lalala, samo veselo!
Na kraju hit – najava nove sezone emisije „Pinkove zvezdice“. Beskrajno se polemisalo o izgledu i repertoaru dece koja se u grandioznoj, pardon, ružičastoj scenografiji pripremaju za glamuroznu budućnost. Na početku nove sezone žiri „zvezdica“ otišao je na sam izvor života – u porodilište među novorođenčad. Ja sam shvatio da se publika pridobija u što ranijem uzrastu, ali Leontina, Marijana Mićić i ostali iz žirija sa Pinka nisu dali bebama priliku ni da osete išta drugo osim Pinkovih hitova. Na sreću, jedini način na koji bebe pevaju u tom uzrastu jeste plakanje – pa da ne slutimo neke buduće tugovanke, daleko bilo!
Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve