img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Investitorski urbanizam u Beogradu: Rade šta im je volja

12. decembar 2023, 06:51 Milan Aleksić
Foto: Vesna Anđić
Uzor za urbanistički terorizam: Maketa Beograda na vodi
Copied

Jedna od brojnih štetnih stvari po kojima će naprednjačka vlast u Beogradu ostati upamćena jeste i tzv. investitorski urbanizam. On predstavlja jedan od stubova gradske politike  Srpske napredne stranke u poslednjih deset godina i njihov osnovni koncept razvoja Beograda

Zbog investitorskog urbanizma u ovom gradu se sve pogoršalo – manje je zelenih površina, manje je javnih prostora, kao i prostora za kretanje ljudi; veće su gužve u saobraćaju, gradski prevoz je spor i nefunkcionalan, veće je i zagađenje grada.

O tome koliko SNS u Beogradu polaže na investitorski urbanizam i šta on u stvari znači, najbolje svedoči poslednja sednica Skupštine grada Beograda pre raspuštanja, održana u septembru 2023. godine. Na toj sednici je pred gradske odbornike došlo oko dvadesetak novih predloga odluka za izradu ili izmenu planova detaljne regulacije za pojedina gradska područja.

Ovoga puta, na stolu su bile odluke o izradi planova detaljne regulacije za delove Novog Beograda (blok 20, blok 32 i dr.), za delove Vračara (na primer između ulica Grčića Milenka do Đerdapske i Južnog bulevara), zatim odluke o izmenama planova detaljne regulacije za deo Starog grada (recimo između Ulice cara Dušana, Strahinjića Bana, Tadeuša Košćuška i Rige od Fere), za deo Zvezdare (između Bregalničke, Dojranske i Ulice Vojislava Ilića, ili u Malom Mokrom Lugu itd.), i za druge gradske opštine. Naravno, kao i svaki put do sada, vlast je sve ove planove usvojila, uprkos protivljenju opozicije i bez mnogo reči o tome zašto je u interesu grada da se ovi i ovakvi planovi usvoje.

Prost sistem

A šta je zapravo problem sa ovim planovima? Stvar je vrlo prosta i  sastoji se u sledećem: brojni planovi  izrađuju se i menjaju ne na inicijativu Grada, gradske opštine ili nekog gradskog organa ili ustanove, već na inicijativu investitora, odnosno građevinskih firmi koje žele da grade na tim područjima.

U obrazloženju ovih odluka (na primer za planove na Zvezdari) piše doslovce da je povod za izradu plana inicijativa samog građevinskog preduzeća, da je cilj izgradnja stambenih, komercijalnih ili drugih sadržaja, a onda se dalje u obrazloženju samo navede da se izrada plana poverava tom istom preduzeću.

Da to uprostimo: investitor pokrene inicijativu za izradu plana, gradsko veće predloži da ga baš on izradi, odbornici u Skupštini se slože, i onda to građevinsko preduzeće može mirno da počne da gradi ono što mu je volja.

Zloupotreba vlasti zarad profita privatnika

Jasno  je da se ovde ne radi ni o kakvim planovima razvoja koji su u javnom interesu, odnosno u interesu građana koji žive na tim područjima, već se radi o naprednjačkoj zloupotrebi vlasti, pošto od gradskih organa i gradske skupštine prave protočni bojler za donošenje odluka u interesu građevinskih firmi.

A građani su odbornike birali da zastupaju i štite njihov interes, da se bore da se u planovima razvoja zadrže i prošire zelene površine, da se prošire ulice ili trotoari, da se izgrade kulturne ustanove, zdravstveni centri i sl. Ništa od ovoga nema u planovima regulacije, jer ništa od ovoga nije interes privatnih investitora. Njihov interes je da se izgrade stambeno-poslovni kompleksi, zgrade sa što više spratova i što više stanova, po mogućstvu da dotaknu nebo, kako bi mogli da zgrnu i astronomski profit.

Da se privatni interes ne poklapa sa javnim i da vlast radi u privatnom interesu, nabolje pokazuje  primer Plana detaljne regulacije koji se izrađuje za deo Starog grada, na Dorćolu, za blok objekata između Ulice cara Dušana, Tadeuša Košćuška, Strahinjića Bana i Rige od Fere.

Tu je takođe predviđena izgradnja stambenog kompleksa, a upravo na tom potezu nalazi se i najstarija kuća u Beogradu, u Ulici cara Dušana 10, iz 1727. godine. Ova kuća predstavlja spomenik kulture od velikog značaja i jedino je barokno zdanje sačuvano iz tog perioda. Iako planom detaljne regulacije nije predviđeno rušenje ove kuće, Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda dao je primedbu na ovaj plan upravo zbog te parcele, budući da nije bezbedno da se tik uz najstariju beogradsku kuću izvode tako veliki građevinski radovi.

Međutim, planska komisija je ovu primedbu odbila i plan je neizmenjen došao pred gradsku skupštinu koja ga je većinom glasova i u svojila. Znači, zbog dodatnih 300 ili 3000 kvadrata koje će u njenom susedstvu da izgradi privatni investitor, gradska vlast je odlučila da ugrozi kuću staru 300 godina koja je kulturni spomenik ovoga grada. Očigledno nije važno da se sačuva ova kuća, da se ona ne ugrozi, pošto za ovu vlast i nije važno da li će biti ugrožen ili srušen  neki tamo simbol Beograda, važno je samo da se napune džepovi privatnih investitora, bliskih naprednjacima.

Kako bi trebalo da bude

Možda je izlišno reći, ali da ipak kažem: planove regulacije treba da inicira i donosi grad, a ne građevinske firme, i to na osnovu onoga što je javni interes, a ne privatni interes investitora, sa ciljem da se obezbedi bolji kvalitet života ljudi koji žive na tim područjima, a ne isključivo da se prošire poslovni prostori i komercijalni sadržaji. Naprednjačka vlast u Beogradu ovo nikada nije radila niti će raditi; njihovi odbornici su u prethodnom mandatu nemo i bez pogovora usvojili svaki „investitorski“ plan regulacije koje su gradsko veće ili gradonačelnik stavili pred njih.

Ostanak naprednjaka na vlasti u Beogradu znači siguran profit za privatne investitore, znači dalji urbanistički haos, znači manje zelenih površina, manje kulturnih sadržaja, manje vrtića i zdravstvenih ustanova, a više zagađenja, gužvi, nervoze u saobraćaju i napetosti među ljudima. Zbog toga ova vlast mora da ode i najbolja prilika za to je 17. decembar. Građani treba da izađu na izbore i glasno kažu „ne!“ urbanističkom nasilju u Beogradu i ovu štetočinsku naprednjačku vlast konačno pošalju u prošlost.

Autor je kandidat za poslanika u Skupštini Beograda na listi Srbija protiv nasilja

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Beograd Investitori Investitorski urbanizam naprednjaci Plan detaljne regulacije Šapić SNS
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

09.septembar 2025. K. S.

Opozicija u Strazburu tražila da EP uvede sankcije Vučiću, Brnabić, Dačiću i Macutu

Predstavnici opozicije Srbije koji borave u Strazburu, zatražili su uvođenje sankcija predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i drugim visokim funkcionerima

Protest u Nišu

Studentski protesti

09.septembar 2025. K. S.

„Koga nazivate ustašama“: Novi studentski protest u Nišu

Pošto su gradonačelnik Niša i odbornik SNS-a nazvali studente i građane „ustašama“, studenti pozivaju na protest u utorak od 17 časova ispred Skupštine grada

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić

Beograd

09.septembar 2025. Milica Srejić

Šta u teoriji, a šta u praksi znači što DRI traži Šapićevo razrešenje

Skupštini grada Beograda Državna revizorska institucija uputila je zahtev za razrešenje gradonačelnika Aleksandra Šapića. Šta to uopšte znači i koliko je relano da snosi posledice

Evropski parlament

Evropski parlament

09.septembar 2025. M. L. J.

Ujedinjen nastup opozicje u Strazburu: Vučiča treba tretirati kao Lukašenka

Srpski opozicioni lideri uspeli su da se dogovore da ujedinjeni poslanike Evropskog parlamenta obaveste o urušavanju demokratije u Srbiji, policijskoj brutalnosti i transformaciji Aleksandra Vučića u Lukašenka

The Exploited

Egzit

09.septembar 2025. M. L. J.

Egzit: „Ne selimo se ni u Skoplje ni u Egipat“

Nakon što je Egzit objavio da mu dom više neće biti Novi Sad, ponude pljušte, a oglasili su se i sa festivala

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Povezane vesti

Intervju – Dragoljub Bakić, arhitekta

12.septembar Ivana Milanović Hrašovec

Urbanistički terorizam na delu

"Od 2012. u Beogradu više ne postoji javni interes, on je mrtav. Postoji samo razularena vlast, despotizam koji se vidi u svim sferama života. I možda su ova moja profesija i urbanizam to najogoljenije pokazali"

U novom broju

12.januar Ivana Milanović Hrašovec

Besciljna urbanistička ekspanzija: Svi centri Beograda

„Izmeštanje centra grada u Beograd na vodi je nemoguća misija. To je pogrešan urbanizam, pogrešno mesto, pogrešna namena, pogrešan obim, pogledajte samo količinu tih kvadrata, to je sve pogrešno i ne može da uspe“

Urbanizam

12.jul Dr Iva Čukić

Izgradnja Beograda: Potapanje, pregrevanje, gušenje

Evakuacija ljudi, poplavljivanje autoputeva i ulica, podrumskih prostorija stambenih zgrada, vrtića i drugih objekata u Beogradu desile su se zato što se prioritetizuju privatni kapital i investicije nauštrb javnog interesa i kvaliteta života ljudi u Beogradu, a bez ikakvog preuzimanja odgovornosti za posledice

Urbanizam

12.avgust B.G.

Rušenje na Slaviji: Profit ide pre zakona

Posle isteka statusa prethodne zaštite, uprkos pritisku javnosti, institucije nisu preduzele ništa, kaže bivši glavni arhitekta Beograda Đorđe Bobić, uz ocenu da su te zgrade postale lovišta za investitore.

Spomenik Stefanu Nemanji

12.septembar Milja Mladenović

Vidikovac u rupi

Još su renesansni trgovi pokazali koje su proporcije visine objekata i dužine trga koje omogućavaju najbolji prostorni doživljaj. Predimenzionirani spomenik Stefanu Nemanji na Savskom trgu je čisto izrugivanje urbanističke, arhitektonske i vajarske struke

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure