
Pregled nedelje
Otac, sin i neljudski režim
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Ukoliko ste pri kompjuteru, ukucajte neku od poznatih adresa koje se završavaju na .yu. Ako se na ekranu ne pojavi očekivani sadržaj, to znači da je Jugoslavija na internetu definitivno ukinuta. U suprotnom, diše svoje poslednje dane. Poslednji dan septembra ove godine određen je kao krajnji rok za funkcionisanje top level domena za Jugoslaviju. Uprkos tome, prema podacima srpskog Registra nacionalnih internet domena (RNID) još oko 4000 domena ostalo je na starim adresama, odnosno nije se preregistrovalo na novi srpski domen .rs. Iako već mesecima unazad traje kampanja da se to uradi uz upozorenja da će od prvog oktobra te adrese biti nedostupne, što znači da više nikome nećete moći da pošaljete ni i-mejl, ako ga šaljete na adresu koja se završava sa .yu. Ali kao i uvek kada je Jugoslavija u pitanju, stvar se malo iskomplikovala. Sada se postavlja pitanje ko je taj ko će da je konačno ugasi, odnosno na koji način se jedna država „potapa“ na internetu. Takvih primera nije bilo u prošlosti jer su do sada nestajale države poput Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke, ali u vreme kada veb gotovo da nije ni postojao, te je i broj registrovanih domena bio zanemarljiv. Za ovih petnaestak godina na .yu domenu mnogo toga se dogodilo te je sasvim sigurno da će neke vredne stvari sada biti nepovratno izgubljene. No, ne vredi plakati, zalud suze liti. Prema tumačenjima uz RNID-a, odluku o prestanku upotrebe treba da donese Međunarodna organizacija za internet imena i brojeve (ICANN) na svojoj sednici u sredu 30. septembra. Ako oduka bude da se domen gasi, na ICANN-u je da je prosledi administratorima svog glavnog servera, koji odatle o promeni obaveštavaju sve baze sa imenima na internetu. Poruka uprošćeno glasi da se na zahteve za sadržajima sa YU domena više ne odgovara, odnosno da se server ponaša kao da ste ukucali neispravnu adresu (jer ona de facto postaje neispravna, nepostojeća). Sadržaj, dakle, neće biti baš izbrisan, ali će biti zaturen. Baš kao kada brišete nešto sa hard diska. Budući da se te DNS baze na serverima konstantno obnavljaju i proveravaju (serveri stalno komuniciraju između sebe) brisanje Jugoslavije moglo bi da potraje od nekoliko minuta do nekoliko dana, naravno, od trenutka kada se naredba za to izda. Postoji mogućnost da se upravo zbog onih nepreregistrovanih sajtova ICANN zamoli za još neko dodatno produženje, ali to se čini malo verovatnim. Posle toga sadržaji sa .yu adresa postojaće samo u keš registrima pretraživača i vašim uspomenama, nadam se ne i u adresarima prijatelja u inostranstvu koji će se pitati zašto više ne odgovarate na njihove mejlove.

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve