

Komentar
Petnaest godina i još mesec dana požara
Petnaest godina ove vlasti vide se u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere




Ukoliko ste pri kompjuteru, ukucajte neku od poznatih adresa koje se završavaju na .yu. Ako se na ekranu ne pojavi očekivani sadržaj, to znači da je Jugoslavija na internetu definitivno ukinuta. U suprotnom, diše svoje poslednje dane. Poslednji dan septembra ove godine određen je kao krajnji rok za funkcionisanje top level domena za Jugoslaviju. Uprkos tome, prema podacima srpskog Registra nacionalnih internet domena (RNID) još oko 4000 domena ostalo je na starim adresama, odnosno nije se preregistrovalo na novi srpski domen .rs. Iako već mesecima unazad traje kampanja da se to uradi uz upozorenja da će od prvog oktobra te adrese biti nedostupne, što znači da više nikome nećete moći da pošaljete ni i-mejl, ako ga šaljete na adresu koja se završava sa .yu. Ali kao i uvek kada je Jugoslavija u pitanju, stvar se malo iskomplikovala. Sada se postavlja pitanje ko je taj ko će da je konačno ugasi, odnosno na koji način se jedna država „potapa“ na internetu. Takvih primera nije bilo u prošlosti jer su do sada nestajale države poput Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke, ali u vreme kada veb gotovo da nije ni postojao, te je i broj registrovanih domena bio zanemarljiv. Za ovih petnaestak godina na .yu domenu mnogo toga se dogodilo te je sasvim sigurno da će neke vredne stvari sada biti nepovratno izgubljene. No, ne vredi plakati, zalud suze liti. Prema tumačenjima uz RNID-a, odluku o prestanku upotrebe treba da donese Međunarodna organizacija za internet imena i brojeve (ICANN) na svojoj sednici u sredu 30. septembra. Ako oduka bude da se domen gasi, na ICANN-u je da je prosledi administratorima svog glavnog servera, koji odatle o promeni obaveštavaju sve baze sa imenima na internetu. Poruka uprošćeno glasi da se na zahteve za sadržajima sa YU domena više ne odgovara, odnosno da se server ponaša kao da ste ukucali neispravnu adresu (jer ona de facto postaje neispravna, nepostojeća). Sadržaj, dakle, neće biti baš izbrisan, ali će biti zaturen. Baš kao kada brišete nešto sa hard diska. Budući da se te DNS baze na serverima konstantno obnavljaju i proveravaju (serveri stalno komuniciraju između sebe) brisanje Jugoslavije moglo bi da potraje od nekoliko minuta do nekoliko dana, naravno, od trenutka kada se naredba za to izda. Postoji mogućnost da se upravo zbog onih nepreregistrovanih sajtova ICANN zamoli za još neko dodatno produženje, ali to se čini malo verovatnim. Posle toga sadržaji sa .yu adresa postojaće samo u keš registrima pretraživača i vašim uspomenama, nadam se ne i u adresarima prijatelja u inostranstvu koji će se pitati zašto više ne odgovarate na njihove mejlove.


Petnaest godina ove vlasti vide se u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere


Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija


Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon


Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna


Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve