img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Homoseksualci u SFRJ: Rušenje tabua u socijalističkom konzervativizmu

17. septembar 2022, 07:51 Ivan Ivanji
Foto: M. Milenković
Sam svoja epoha: Jovan Ćirilov
Copied

Dosta davno mi je jednom prilikom Jovan Ćirilov rekao da je on protiv gej-parada, jer seksualna orijentacija treba da bude privatna stvar, ali sam uveren da bi u ovakvoj situaciji u subotu pošao u šetnju i bio u prvim redovima, jer se uvek borio za slobodu

U Kraljevini Jugoslaviji su sve do 1929. zakoni bili različiti u raznim krajevima ,već prema tome kojoj su državi pripadali pre ujedinjenja. Kada je zakon konačno centralizovan, u krivičnom zakoniku je kao kažnjiv naveden „razvrat protiv prirodnog poretka“, što se odnosilo na „analni čin između dva muškarca“. Veoma konzervativna po mnogim pitanjima, pa i u pogledu braka, Socijalistička Jugoslavija nije menjala taj zakon sve do 1977.

Zanimljivo je da seksualni odnosi među ženama nikad nisu kriminalizovani, problem lezbejske ljubavi nije postojao. Nju su ignorisali i u Hitlerovoj Nemačkoj. Šta žene međusobno rade, mačo-muškarce nije zanimalo. Za ostale odnose unutar, kako se to danas zove, LGBTIQ zajednice zakonodavci nisu znali ili nisu hteli da zanju. Veoma dugo se pojam homoseksualnosti odnosio samo na ljubav između muškaraca koju su u antičkoj Grčkoj smatrali isključivom ljubavlju, sa ženama su se pravila deca.

Čike koje vole čike

Verovatno sva naša uverenja i predrasude koje nosimo u sebi korene vuku iz prvih iskustava i saznanja u roditeljskom domu. Moj otac je smatrao da sve treba da znam od najranijeg detnjstva, ali nije držao poučne pridike, već me je podučavao onako usput. Kao ginekolog mi je tako u svojim lekarskim knjigama pokazivao fetus u utrobi. Jednom mi je isto tako, bajagi slučajno, rekao: „Onaj čika koji je bio kod nas je iz Beograda, znaš, on je pesnik, ali i homoseksualac…“ Onda mi je objasnio šta znači biti „homoseksualac“. Mogao bih da kažem o kom se pesniku radi, ali on je odavno umro i nije me ovlastio da obelodanim njegovo seksualno opredeljenje.

Za jednog drugog mi je otac rekao: „Živi u Budimpešti i veliki je pozorišni glumac… i homoseksualac“. Za njega ću reći o kome se radi: o glumcu sa pseudonimom Szöke Szakál, po rođenju se zvao Jenö Gerö, kao Jevrejin i homoseksualac je na vreme pobegao u Ameriku i napravio karijeru, igrao je Karla u Kazablanki.

Možda zbog mojih tako ranih saznanja o homoseksualnosti mislim da je dobro da deca u okviru biologije uče i o homoseksualnosti i LGBTIQ ljudima, da ne bila zbunjena kada se sretnu sa njima. Evo, ja i pored toga što sam od najranijeg detinjstva znao da neke čike vole čike, a ne tete, nisam postao homoseksualc, čega se, valjda, pribojava patrijarh Porfirije kada zahteva da se povuče školski udžbenik iz biologije u kome o tome piše nekoliko redaka.

Rušenje tabua Jovana Ćirilova

Moj pokojni prijatelj Jovan Ćirilov prvi je u socijalističkoj Jugoslaviji otvoreno govorio o svojoj homoseksualnosti. Bio je već veoma poznat, dugo je smatrao da je seksualnost, hetero ili homo, svejedno, privatna stvar, ali je progovorio kao delegat na 13. kongresu Saveza Komunista Jugoslavije 1986. zalažući se za skidanje tabua sa te teme. Prijatelji su davno pre toga znali da su on i arheolog, akademik Dragoslav Srejović partneri. Poslednjih nekoliko godina pre smrti živeo je sa znatno mlađim romskim teatrologom Zoranom Jovanovićem, kome je testamentom ostavio sve.

Ćirilov je insistirao na privatnosti, ali nije ostajao po strani kada je trebalo da se ruše predrasude. Govorio je da je prvo seksualno iskustvo sa svojim polom imao još kao dete.

Ali kada mu se pevačica Jelena Karleuša mnogo kasnije u jednoj televizijskog emisiji bezazleno obratila kao homoseksualcu on se naljutio: „Otkud ti znaš šta sam ja, kad ni ja sam to ne znam.“ Tu misao je izrekao i u časopicu „Plejboj“ 2004. godine.

Umetničke duše

Možda najveći baletski igrač sa jugoslovenskih prostora Duško Trninić, otvoreno homoseksualac, bio je veoma lep čovek, žene su ga obožavale, a on se nije branio, jer je to bilo korisno za njegovu umetničku slavu. U intimnijem društvu je, međutim, u razgovoru za sebe koristio ženski oblik glagola. Kad nas je jednom pozvao u svoju novu garsonjeru rekao je: „Samo da znate kakvu sam čorbu skuvala!“

A sjajni glumac Mirko Milosavljević mi je rekao pred odlazak u penziju: „Ničeg mi nije žao, samo što, eto, dete nisam mogla da imam…“

Na osnovu ovih mojih citata moglo bi se zaključi da među umetnicima ima više homoseksualaca nego među drugim profesijama. To bi bilo netačno. Osobe tih profila samo lakše izlaze u javnost sa svojom privatnošću.

Dosta davno mi je jednom prilikom Ćirilov rekao da je on protiv gej-parada, jer svaka seksualna orijentacija treba da bude privatna stvar, ali sam uveren da bi u ovakvoj situaciji u subotu pošao u šetnju i bio u prvim redovima, jer se uvek borio za slobodu.

Šta koje slovo u pojmu LGBTIQ znači, neću ni pokušati da protumačim, zaista sam prestar za to. Ali svim srcem podržavam pravo tih ljudi da mogu slobodno da žive i slobodno se vole u svojoj zemlji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

čike koje vole čike deca i homoseksualnost Dušan Trninić europrajd evroprajd homoseksualci u jugoslaviji homoseksualnost Jelena Karleuša jovan Ćirilov kazablanka Kraljevina jugoslavija homoseksualci lezbejke LGBTIQ mirko milosavljević Patrijarh Porfirije Porfirije homoseksualci razvrat protiv prirodnog poretka sfrj homoseksualci socijalizam homoseksualci zabranjen homoseksualizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pravosuđe u Srbiji

07.decembar 2025. I.M.

Sudije i tužioci protestovali ispred Ustavnog suda zbog političkih pritisaka

Sudije i tužioci iz cele Srbije okupili su se ispred Ustavnog suda u Beogradu na protestu protiv političkih pritisaka na pravosuđe, povodom sprečavanja tužiteljke da izvrši uviđaj nakon incidenta u šatorskom naselju ispred Skupštine.

Kućni pritvor

07.decembar 2025. I.M.

Protest podrške poslaniku Radivoju Jovoviću u Novom Sadu

U Novom Sadu održan je miran skup podrške pokrajinskom poslaniku Pokreta slobodnih građana, Radivoju Jovoviću, organizovan od strane studenata Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“

Zagorka Dolovac

Hronika

07.decembar 2025. I.M.

Tužilaštvo najavilo tužbe protiv Kurira i Informera zbog lažnih informacija

Vrhovno javno tužilaštvo saopštilo je da će u najkraćem roku podneti tužbe nadležnom sudu radi utvrđivanja novinarske i izdavačke odgovornosti portala Kurir.rs, Informer.rs i drugih medija koji su, kako navode, protivno zakonu objavljivali netačne informacije o radu VJT

Nova godina

06.decembar 2025. S. Ć.

Studenti Novog Sada: Koliko nemate stida da kitite grad svetlećim vozom

U centru Novog Sada je postavljen voz kao novogodišnji ukras. Nije vas sramota, kažu studenti

Subota u Srbiji

06.decembar 2025. S. Ć,

Odbrana Šida i godinu dana blokada u Nišu

Mitrovčani pešice stigli u Šid na skup povodom Oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu, a u Nišu obeležena godišnjica od blokade Filozofskog fakulteta

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Povezane vesti

Portret savremenika – Jovan Ćirilov

17.septembar Momir Turudić

Čovek na putu

Kada se 15. septembra u 20 časova bude podigla zavesa na velikoj sceni Centra "Sava" i počne koreografska predstava Tri Ohada Naharina, u produkciji i izvođenju plesne trupe Batševa Dens Kompani iz Tel Aviva, Beogradski internacionalni teatarski festival (Bitef) ući će u petu deceniju svog postojanja. I ove godine, kao i prethodnih četrdeset, umetnički direktor i selektor Bitefa je Jovan Ćirilov, najduže u istoriji svetskih festivala

Intervju – Jovan Ćirilov

17.april Tamara Nikčević

Za jedan život sasvim je dovoljna jedna partija

"Samo budale mogu da kažu da su srećne, tako nešto i ne pomišljam da izgovorim. Umesto toga, kažem da sam zahvalan okolnostima i ovom društvu koje me je do te mere prihvatilo, pruživši mi šansu da radim nešto što volim. Dakle, imao sam sreću, ali ne mogu da kažem da sam srećan. Pogotovu živeći u ovakvom užasnom svetu"

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure