img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Homoseksualci u SFRJ: Rušenje tabua u socijalističkom konzervativizmu

17. septembar 2022, 07:51 Ivan Ivanji
Foto: M. Milenković
Sam svoja epoha: Jovan Ćirilov
Copied

Dosta davno mi je jednom prilikom Jovan Ćirilov rekao da je on protiv gej-parada, jer seksualna orijentacija treba da bude privatna stvar, ali sam uveren da bi u ovakvoj situaciji u subotu pošao u šetnju i bio u prvim redovima, jer se uvek borio za slobodu

U Kraljevini Jugoslaviji su sve do 1929. zakoni bili različiti u raznim krajevima ,već prema tome kojoj su državi pripadali pre ujedinjenja. Kada je zakon konačno centralizovan, u krivičnom zakoniku je kao kažnjiv naveden „razvrat protiv prirodnog poretka“, što se odnosilo na „analni čin između dva muškarca“. Veoma konzervativna po mnogim pitanjima, pa i u pogledu braka, Socijalistička Jugoslavija nije menjala taj zakon sve do 1977.

Zanimljivo je da seksualni odnosi među ženama nikad nisu kriminalizovani, problem lezbejske ljubavi nije postojao. Nju su ignorisali i u Hitlerovoj Nemačkoj. Šta žene međusobno rade, mačo-muškarce nije zanimalo. Za ostale odnose unutar, kako se to danas zove, LGBTIQ zajednice zakonodavci nisu znali ili nisu hteli da zanju. Veoma dugo se pojam homoseksualnosti odnosio samo na ljubav između muškaraca koju su u antičkoj Grčkoj smatrali isključivom ljubavlju, sa ženama su se pravila deca.

Čike koje vole čike

Verovatno sva naša uverenja i predrasude koje nosimo u sebi korene vuku iz prvih iskustava i saznanja u roditeljskom domu. Moj otac je smatrao da sve treba da znam od najranijeg detnjstva, ali nije držao poučne pridike, već me je podučavao onako usput. Kao ginekolog mi je tako u svojim lekarskim knjigama pokazivao fetus u utrobi. Jednom mi je isto tako, bajagi slučajno, rekao: „Onaj čika koji je bio kod nas je iz Beograda, znaš, on je pesnik, ali i homoseksualac…“ Onda mi je objasnio šta znači biti „homoseksualac“. Mogao bih da kažem o kom se pesniku radi, ali on je odavno umro i nije me ovlastio da obelodanim njegovo seksualno opredeljenje.

Za jednog drugog mi je otac rekao: „Živi u Budimpešti i veliki je pozorišni glumac… i homoseksualac“. Za njega ću reći o kome se radi: o glumcu sa pseudonimom Szöke Szakál, po rođenju se zvao Jenö Gerö, kao Jevrejin i homoseksualac je na vreme pobegao u Ameriku i napravio karijeru, igrao je Karla u Kazablanki.

Možda zbog mojih tako ranih saznanja o homoseksualnosti mislim da je dobro da deca u okviru biologije uče i o homoseksualnosti i LGBTIQ ljudima, da ne bila zbunjena kada se sretnu sa njima. Evo, ja i pored toga što sam od najranijeg detinjstva znao da neke čike vole čike, a ne tete, nisam postao homoseksualc, čega se, valjda, pribojava patrijarh Porfirije kada zahteva da se povuče školski udžbenik iz biologije u kome o tome piše nekoliko redaka.

Rušenje tabua Jovana Ćirilova

Moj pokojni prijatelj Jovan Ćirilov prvi je u socijalističkoj Jugoslaviji otvoreno govorio o svojoj homoseksualnosti. Bio je već veoma poznat, dugo je smatrao da je seksualnost, hetero ili homo, svejedno, privatna stvar, ali je progovorio kao delegat na 13. kongresu Saveza Komunista Jugoslavije 1986. zalažući se za skidanje tabua sa te teme. Prijatelji su davno pre toga znali da su on i arheolog, akademik Dragoslav Srejović partneri. Poslednjih nekoliko godina pre smrti živeo je sa znatno mlađim romskim teatrologom Zoranom Jovanovićem, kome je testamentom ostavio sve.

Ćirilov je insistirao na privatnosti, ali nije ostajao po strani kada je trebalo da se ruše predrasude. Govorio je da je prvo seksualno iskustvo sa svojim polom imao još kao dete.

Ali kada mu se pevačica Jelena Karleuša mnogo kasnije u jednoj televizijskog emisiji bezazleno obratila kao homoseksualcu on se naljutio: „Otkud ti znaš šta sam ja, kad ni ja sam to ne znam.“ Tu misao je izrekao i u časopicu „Plejboj“ 2004. godine.

Umetničke duše

Možda najveći baletski igrač sa jugoslovenskih prostora Duško Trninić, otvoreno homoseksualac, bio je veoma lep čovek, žene su ga obožavale, a on se nije branio, jer je to bilo korisno za njegovu umetničku slavu. U intimnijem društvu je, međutim, u razgovoru za sebe koristio ženski oblik glagola. Kad nas je jednom pozvao u svoju novu garsonjeru rekao je: „Samo da znate kakvu sam čorbu skuvala!“

A sjajni glumac Mirko Milosavljević mi je rekao pred odlazak u penziju: „Ničeg mi nije žao, samo što, eto, dete nisam mogla da imam…“

Na osnovu ovih mojih citata moglo bi se zaključi da među umetnicima ima više homoseksualaca nego među drugim profesijama. To bi bilo netačno. Osobe tih profila samo lakše izlaze u javnost sa svojom privatnošću.

Dosta davno mi je jednom prilikom Ćirilov rekao da je on protiv gej-parada, jer svaka seksualna orijentacija treba da bude privatna stvar, ali sam uveren da bi u ovakvoj situaciji u subotu pošao u šetnju i bio u prvim redovima, jer se uvek borio za slobodu.

Šta koje slovo u pojmu LGBTIQ znači, neću ni pokušati da protumačim, zaista sam prestar za to. Ali svim srcem podržavam pravo tih ljudi da mogu slobodno da žive i slobodno se vole u svojoj zemlji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

čike koje vole čike deca i homoseksualnost Dušan Trninić europrajd evroprajd homoseksualci u jugoslaviji homoseksualnost Jelena Karleuša jovan Ćirilov kazablanka Kraljevina jugoslavija homoseksualci lezbejke LGBTIQ mirko milosavljević Patrijarh Porfirije Porfirije homoseksualci razvrat protiv prirodnog poretka sfrj homoseksualci socijalizam homoseksualci zabranjen homoseksualizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pristalice SNS sa zastavicama

Skup naprednjaka

25.oktobar 2025. Nemanja Rujević

Autobuski desant na Požarevac: „Da blokiramo blokadere!“

Premijer Macut kaže da narod misli svojom glavom, a radnica komunalnog preduzeća da ima dvostruki posao – šef je tražio da prvo dođu na miting, a onda da očiste grad kad se većina pristalica SNS-a spakuje u autobuse i ode

„Služba za brza dejstva“ u Vranju

25.oktobar 2025. Ivan Mitkovski

„Poziv shvatite krajnje ozbiljno“: Kako se mobilišu radnici za Vučićev miting

Poruke iz Viber grupe „Služba za brza dejstva“, objavljene na portalu InfoVranjske svedoče o pritisku na zaposlene u Zdravstvenom centru Vranje da prisustvuju mitingu „Srbija protiv blokada“. Potpisnik poruka je šef službe i član SPS-a Darko Stanojević, poznat lokalnoj javnosti po ranijim incidentima

Komemorativna blokada u Novom Sadu

Pad nadstrešnice

25.oktobar 2025. K. S.

U susret komemoraciji: Skupovi na 30 lokacija u Novom Sadu

Zborovi građana Novog Sada u nedelju (26. oktobar) organizuju okupljanja na više od 30 lokacija u 11.52

Studenti iz Čačka i Kraljeva na putu ka Novom Sadu

Studentski marš za Novi Sad

25.oktobar 2025. K. S.

I studenti iz Čačka i Kraljeva krenuli ka Novom Sadu

Na komemoraciju koja će 1. novembra biti održana u Novom Sadu, u subotu (25. oktobar) krenuli su pešaka i studenti iz Čačka i Kraljeva

Orban i Vučić

Nagrada „Ištvan Pastor“

25.oktobar 2025. Nedim Sejdinović

Mir – stabilnost – Vučić & Orban: Nagrada za ubice demokratije

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Orban Vikor laureati su ovogodišnje nagrade „Ištvan Pastor“. Dobili su je za multinacionalno ubijanje demokratije

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Povezane vesti

Portret savremenika – Jovan Ćirilov

17.septembar Momir Turudić

Čovek na putu

Kada se 15. septembra u 20 časova bude podigla zavesa na velikoj sceni Centra "Sava" i počne koreografska predstava Tri Ohada Naharina, u produkciji i izvođenju plesne trupe Batševa Dens Kompani iz Tel Aviva, Beogradski internacionalni teatarski festival (Bitef) ući će u petu deceniju svog postojanja. I ove godine, kao i prethodnih četrdeset, umetnički direktor i selektor Bitefa je Jovan Ćirilov, najduže u istoriji svetskih festivala

Intervju – Jovan Ćirilov

17.april Tamara Nikčević

Za jedan život sasvim je dovoljna jedna partija

"Samo budale mogu da kažu da su srećne, tako nešto i ne pomišljam da izgovorim. Umesto toga, kažem da sam zahvalan okolnostima i ovom društvu koje me je do te mere prihvatilo, pruživši mi šansu da radim nešto što volim. Dakle, imao sam sreću, ali ne mogu da kažem da sam srećan. Pogotovu živeći u ovakvom užasnom svetu"

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure