img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Homoseksualci u SFRJ: Rušenje tabua u socijalističkom konzervativizmu

17. септембар 2022, 07:51 Ivan Ivanji
Foto: M. Milenković
Sam svoja epoha: Jovan Ćirilov
Copied

Dosta davno mi je jednom prilikom Jovan Ćirilov rekao da je on protiv gej-parada, jer seksualna orijentacija treba da bude privatna stvar, ali sam uveren da bi u ovakvoj situaciji u subotu pošao u šetnju i bio u prvim redovima, jer se uvek borio za slobodu

U Kraljevini Jugoslaviji su sve do 1929. zakoni bili različiti u raznim krajevima ,već prema tome kojoj su državi pripadali pre ujedinjenja. Kada je zakon konačno centralizovan, u krivičnom zakoniku je kao kažnjiv naveden „razvrat protiv prirodnog poretka“, što se odnosilo na „analni čin između dva muškarca“. Veoma konzervativna po mnogim pitanjima, pa i u pogledu braka, Socijalistička Jugoslavija nije menjala taj zakon sve do 1977.

Zanimljivo je da seksualni odnosi među ženama nikad nisu kriminalizovani, problem lezbejske ljubavi nije postojao. Nju su ignorisali i u Hitlerovoj Nemačkoj. Šta žene međusobno rade, mačo-muškarce nije zanimalo. Za ostale odnose unutar, kako se to danas zove, LGBTIQ zajednice zakonodavci nisu znali ili nisu hteli da zanju. Veoma dugo se pojam homoseksualnosti odnosio samo na ljubav između muškaraca koju su u antičkoj Grčkoj smatrali isključivom ljubavlju, sa ženama su se pravila deca.

Čike koje vole čike

Verovatno sva naša uverenja i predrasude koje nosimo u sebi korene vuku iz prvih iskustava i saznanja u roditeljskom domu. Moj otac je smatrao da sve treba da znam od najranijeg detnjstva, ali nije držao poučne pridike, već me je podučavao onako usput. Kao ginekolog mi je tako u svojim lekarskim knjigama pokazivao fetus u utrobi. Jednom mi je isto tako, bajagi slučajno, rekao: „Onaj čika koji je bio kod nas je iz Beograda, znaš, on je pesnik, ali i homoseksualac…“ Onda mi je objasnio šta znači biti „homoseksualac“. Mogao bih da kažem o kom se pesniku radi, ali on je odavno umro i nije me ovlastio da obelodanim njegovo seksualno opredeljenje.

Za jednog drugog mi je otac rekao: „Živi u Budimpešti i veliki je pozorišni glumac… i homoseksualac“. Za njega ću reći o kome se radi: o glumcu sa pseudonimom Szöke Szakál, po rođenju se zvao Jenö Gerö, kao Jevrejin i homoseksualac je na vreme pobegao u Ameriku i napravio karijeru, igrao je Karla u Kazablanki.

Možda zbog mojih tako ranih saznanja o homoseksualnosti mislim da je dobro da deca u okviru biologije uče i o homoseksualnosti i LGBTIQ ljudima, da ne bila zbunjena kada se sretnu sa njima. Evo, ja i pored toga što sam od najranijeg detinjstva znao da neke čike vole čike, a ne tete, nisam postao homoseksualc, čega se, valjda, pribojava patrijarh Porfirije kada zahteva da se povuče školski udžbenik iz biologije u kome o tome piše nekoliko redaka.

Rušenje tabua Jovana Ćirilova

Moj pokojni prijatelj Jovan Ćirilov prvi je u socijalističkoj Jugoslaviji otvoreno govorio o svojoj homoseksualnosti. Bio je već veoma poznat, dugo je smatrao da je seksualnost, hetero ili homo, svejedno, privatna stvar, ali je progovorio kao delegat na 13. kongresu Saveza Komunista Jugoslavije 1986. zalažući se za skidanje tabua sa te teme. Prijatelji su davno pre toga znali da su on i arheolog, akademik Dragoslav Srejović partneri. Poslednjih nekoliko godina pre smrti živeo je sa znatno mlađim romskim teatrologom Zoranom Jovanovićem, kome je testamentom ostavio sve.

Ćirilov je insistirao na privatnosti, ali nije ostajao po strani kada je trebalo da se ruše predrasude. Govorio je da je prvo seksualno iskustvo sa svojim polom imao još kao dete.

Ali kada mu se pevačica Jelena Karleuša mnogo kasnije u jednoj televizijskog emisiji bezazleno obratila kao homoseksualcu on se naljutio: „Otkud ti znaš šta sam ja, kad ni ja sam to ne znam.“ Tu misao je izrekao i u časopicu „Plejboj“ 2004. godine.

Umetničke duše

Možda najveći baletski igrač sa jugoslovenskih prostora Duško Trninić, otvoreno homoseksualac, bio je veoma lep čovek, žene su ga obožavale, a on se nije branio, jer je to bilo korisno za njegovu umetničku slavu. U intimnijem društvu je, međutim, u razgovoru za sebe koristio ženski oblik glagola. Kad nas je jednom pozvao u svoju novu garsonjeru rekao je: „Samo da znate kakvu sam čorbu skuvala!“

A sjajni glumac Mirko Milosavljević mi je rekao pred odlazak u penziju: „Ničeg mi nije žao, samo što, eto, dete nisam mogla da imam…“

Na osnovu ovih mojih citata moglo bi se zaključi da među umetnicima ima više homoseksualaca nego među drugim profesijama. To bi bilo netačno. Osobe tih profila samo lakše izlaze u javnost sa svojom privatnošću.

Dosta davno mi je jednom prilikom Ćirilov rekao da je on protiv gej-parada, jer svaka seksualna orijentacija treba da bude privatna stvar, ali sam uveren da bi u ovakvoj situaciji u subotu pošao u šetnju i bio u prvim redovima, jer se uvek borio za slobodu.

Šta koje slovo u pojmu LGBTIQ znači, neću ni pokušati da protumačim, zaista sam prestar za to. Ali svim srcem podržavam pravo tih ljudi da mogu slobodno da žive i slobodno se vole u svojoj zemlji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

čike koje vole čike deca i homoseksualnost Dušan Trninić europrajd evroprajd homoseksualci u jugoslaviji homoseksualnost Jelena Karleuša jovan Ćirilov kazablanka Kraljevina jugoslavija homoseksualci lezbejke LGBTIQ mirko milosavljević Patrijarh Porfirije Porfirije homoseksualci razvrat protiv prirodnog poretka sfrj homoseksualci socijalizam homoseksualci zabranjen homoseksualizam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Povezane vesti

Portret savremenika – Jovan Ćirilov

17.септембар Momir Turudić

Čovek na putu

Kada se 15. septembra u 20 časova bude podigla zavesa na velikoj sceni Centra "Sava" i počne koreografska predstava Tri Ohada Naharina, u produkciji i izvođenju plesne trupe Batševa Dens Kompani iz Tel Aviva, Beogradski internacionalni teatarski festival (Bitef) ući će u petu deceniju svog postojanja. I ove godine, kao i prethodnih četrdeset, umetnički direktor i selektor Bitefa je Jovan Ćirilov, najduže u istoriji svetskih festivala

Intervju – Jovan Ćirilov

17.април Tamara Nikčević

Za jedan život sasvim je dovoljna jedna partija

"Samo budale mogu da kažu da su srećne, tako nešto i ne pomišljam da izgovorim. Umesto toga, kažem da sam zahvalan okolnostima i ovom društvu koje me je do te mere prihvatilo, pruživši mi šansu da radim nešto što volim. Dakle, imao sam sreću, ali ne mogu da kažem da sam srećan. Pogotovu živeći u ovakvom užasnom svetu"

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure