Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Batali Kosovo, sad malo o pederima i letovanju. Tome danas služi televizija – u oblasti informativne propagande
Ove nedelje televizija u Srbiji napunila je 64 godine. Tada je iz studija na Sajmištu uživo emitovan program, a prve reči je izgovorila spikerka Radio Beograda Olivera Živković. Tek posle je Mića Orlović sa osmehom vodio prvi Dnevnik u 20 časova. Dakle, televizija, po važećim zakonima, sledeće godine dostiže starosnu penziju. Malo je oblasti u kojima je televizija danas važan i ekskluzivan medij. Protekla nedelja je u Srbiji simbolično pokazala čemu sve ona danas služi i da li nam je uopšte potrebna.
Na prvom mestu, to je dominantni oblik informisanja najšireg kruga građana. Međutim, sa komercijalizacijom medija, televizija je postala osnovno sredstvo medijske političke propagande. Komercijalne televizije su tako, u svojim informativnim programima, sinhronizovano i senzacionalistički, pravile atmosferu neposredne ratne opasnosti uoči pregovora u Briselu i tokom njih. Izgledalo je kao da rat na Kosovu samo što nije započeo, kojekakvi partijski analitičari i medijski promoteri vladajuće stranke izluđivali su javnost u još jednom vikend ratu, koji se, po pravilu, završava obraćanjem Predsednika Vučića. On tada, u dužem ili veoma dugom obraćanju, opiše težinu situacije i sebe prikaže kao jedinog i sigurnog garanta mira na Balkanu. Dakle, Vučić ponovo prhne u nebo, ili tačnije u etar kao golub mira.
Tako je bilo i ovoga puta, a novinari iz tih ratnohuškačkih medija u momentu gube interes za Kosovo. Kako inače objasniti prvo pitanje na konferenciji za štampu posle istorijskog obraćanja Vučića o Kosovu, u kojem se traži komentar na Europrajd i izjave Ivana Ivanovića i Božidara Andrejića. Batali Kosovo, sad malo o pederima i letovanju. Tome danas služi televizija – u oblasti informativne propagande. Medij lišen etike.
Drugi važan segment je, naravno, zabava. Tokom leta je potrebno pronaći format koji ne košta mnogo, ne zahteva kreativnost ni invenciju, a može da traje nekoliko sati. Pink je odavno patentirao “Narod pita” što je svojevrsni tokšou o rijalitiju, podgrejani krompir od prekjuče i uvod u novu sezonu. Napirlitane starlete, seva golotinja i pljušte psovke, uz pitanja gledalaca – jer gledaoci su kao birači deo naroda, a narod pita, narod odgovara, narod ogovara, narod bira i narod, da izvinete, ume i da opsuje mater onome ko mu se ne dopada.
Hepi emituje višesatni format za rusofile, gde Rusija razvaljuje na svim frontovima.
Paradoksalno, najvažnija državna i politička pitanja ove zemlje obrađuju se samo na televiziji Hepi, ali isključivo u kafanskoj atmosferi Milomira Marića, gde sve gubi smisao osim jedne čvrste i neupitne tačke, a to je, pogađate, gorepomenuti golub mira i garant prosperiteta u Srbiji i na Balkanu. Sva pitanja i svi strahovi imaju samo jedno, uvek isto rešenje – Vučića. Sve drugo je sprdnja.
RTS se takođe na kraju leta dosetio “Leta na Adi” i preimenovao ga u “Leto u Srbiji”, čime je kreativnost autora potpuno iscrpljena. Žrebom se svakoga dana izvlače parovi voditelja i pokazalo se da, bez obzira na sezonu godišnjih odmora, RTS ima na desetine voditelja i voditeljki, pa još ako ne pada kiša, eto morske atmosfere, dva sata priče prođe za čas!
Osnovno pravilo je da nema teških tema i problema, Srbija je leti cela ko na plaži, razgaćena.
Nažalost, u oblasti zabave, komercijalizacija televizije je osim etike ukinula i estetiku, što je takođe bio neobično važan element TV programa.
Na kraju, svakako se postavlja pitanje da li bilo koji segment današnje televizije ima svoj smisao. Šta je odolelo tiraniji političke i ekonomske moći, propagande i bezuslovne zabave?
Šta je preživelo Internet, ekran mobilnog umesto “malog ekrana vaših TV prijemnika” i uticaj društvenih mreža?
Po mom mišljenju, isključivo živi programi, spektakli poput Evrovizije, ali pre toga direktni prenosi sportskih takmičenja. Jedino tu imate iskrenu emociju, nadmetanje, kolektivni doživljaj zajedničkog gledanja televizije ne sutra, ne odloženo, već sada i ovde. Možda najlepši primer, lepši i od fudbala, jesu prenosi atletskih takmičenja, gde je doživljaj nalik na onaj antički ideal jedinstva duha i tela, prevazilaženje sopstvenih limita i nadmetanje sa protivnicima. Naravno, postoje i marketing i politika u sportu, ali zar naše četiri medalje nisu dokaz da možete pobediti bez obzira na male kvote. Atletika zato nije kladionica, nema bet partnere, nema milionske honorare i sponzorske ugovore, a sportisti i sportistkinje potpuno otelotvoruju kriterijume etike i estetike.
Koliko puta ste se samo tokom prenosa divili njihovoj veštini, smirenosti i lepoti, osećajući da svako od nas upornim radom i disciplinom može biti bolji i nadmašiti sebe i druge, postati šampion… Još jednom hvala Arminu, Ivani, Adrijani i Angelini na lekcijama iz etike i estetike i podsećanju kako se pobeđuje. Hvala što su toj dami u godinama, televiziji, pokazali kako se ostaje u dobroj formi.
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve