img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pregled nedelje

Ambasadorska vremena pretnji: Razume Moskva Srbiju, samo što joj ne veruje

13. мај 2022, 06:42 Filip Švarm
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic
Neraskidive veze Rusa i Srba: Aleksandar Bocan-Harčenko
Copied

Kako je ruski ambassador Aleksandar Bocan-Harčenko poručio Aleksandru Vučiću da može imati problem kakav niko u Evropi nema

Ako Aleksandar Vučić zavede sankcije Rusiji, postaće nacionalni izdajnik. Ovo mu ne poručuju Boško Obradović ili Milica Zavetnica, već ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko. Izrazio se diplomatski, sa sve pozivanjem na izjavu samog Vučića da je nacionalni interes Srbije da ne zavodi sankciji Rusiji. Međutim, suština je ista.

Bocan-Harčenko zna što govori. On je usred Beograda predvodio marš Besmrtnog puka u kojem je nošen Putin od kartona i transparent sa slovom „Z“. Nije to bila nikakva antifašistička manifestacija, već demonstracija podrške ruskom napadu na Ukrajinu. Ovo, uostalom, dokazuje odnos države prema partizanskom pokretu i Narodnooslobodilačkoj borbi; proslave Dana pobjede i oslobođenja Beograda isključivo su služile za propagandne fešte pokazivanja bliskosti sa Kremljom.

U tom kontekstu, ruski ambasador je ponovio da razumije „nevjerojatne pritiske Zapada“ na Srbiju. Ali – što ako ona poklekene? Hoće li i dalje biti razumijevanja?

Neće. Bocan-Harčenko je kristalno jasan – u slučaju da zavede sankcije, Srbija za Rusiju ne bi više bila prijateljska, a kamoli „bratska“ zemlja. U najboljem slučaju, ubuduće bi masno plaćala plin i naftu. Jer, kako je ambasdor naglasio, takvi aranžmani se sklapaju u okviru cjelokupnih političkih odnosa dviju zemalja.

Svojim istupom Bocan-Harčenko je rekao da Moskvu ne prihvata pritisak Zapada kao izgovor za sankcije. Naprotiv, ima i Rusija čime da pritisne Srbiju: kad se nafti i plinu doda opće uvjerenje u prorusko raspoloženje naroda, eto Vučiću problema kojeg niko u Evropi nema. Srbiju ionako ne zovu u Evropsku uniju, a i većinsko javno mnijenje je protiv nje.

Nema sumnje da će poslije Bocan-Harčenka i ambasadori sa Zapada imati što da kažu, podjednako diplomatskim riječnikom. No, kako je Srbija dospijela u ovu situaciju? Zar je zaista toliko važana za obje strane globalnog sukoba?

Čitalac dobro zna da nije, ni izdaleka. Također, i da je u pitanju posljedica sjedenja na dvije stolice, odnosno, šibicarenja bez ikakvih vrijednosti i principa, vođeno prizemnim dnevnopolitičkim interesima. Zato takvo zavlačenje kad-tad dođe na naplatu – svi pritiskaju, niko ne brani.

U slučaju Srbije, posebno je bizarno da je vreme amabasadorskih prijetnji izazvala bez ikakve potrebe – njen izbor već je napravljen. Geografija, istorija, okruženje  – i da se ne zaboravi – strateško opredjeljenje države upućuju je na Evropsku uniju. Nema kud.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Bocan-Harčenko Srbija sankcije Rusiji Vučić Bocan-Harčenko
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Izbori

29.јун 2026. B. B.

Vučić pita studente: Je l’ budućnost Kokanović, Jovo Bakić, Božo Prelević, Bodiroga?

„Ako me moji saborci predlože i ako budem želeo da budem kandidat za predsednika vlade, to neću da krijem, izaći ću sa tim“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Srpska napredna stranka

29.јун 2026. B. B.

Politikolog Ilić: Cilj mitinga SNS-a pokazivanje i lojalnosti pristalica

„To je bio jedan pokušaj da se pokaže da i vladajuća stranka, odnosno vladajuća koalicija, može da izvede puno ljude na ulicu“, smatra politikolog Vujo Ilić

Protest u Kraljevu

29.јун 2026. Rajna Šćepanović

Studenti odbacuju kritike zbog govora poslanice u Kraljevu

„Poruke koje se šalju sa studentskih skupova su sada već evidentno regionalno uslovljene", profesor Vranić za „Vreme"

Kosovska policija

29.јун 2026. Marija L. Janković

Maloletnici, krivi prevodi i uslovi za hapšenja: Šta se zaista dogodilo na Gazimestanu

Šta stoji iza hapšenja 37 ljudi na Gazimestanu na Vidovdan koje je sprovela policija Kosova? Da li su zaista uhapšeni roditelji sa decom? Ko je odlučivao o tome šta su kriterijumi za hapšenje pojedinaca?

Skup studenata u blokadi

29.јун 2026. I.M.

Arhiv javnih skupova: Na studentskom protestu u Kraljevu bilo 5.700 ljudi

Na studentskom skupu „Sve se vidi na Vidovdan“ u Kraljevu okupilo se 5.700 ljudi, objavio je Arhiv javnih skupova, uz napomenu da je to, srazmerno broju stanovnika, kao da se u Beogradu okupilo 128.000 građana.

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure