
Izbori 2026.
Zaletanje policije na demonstrante kod zgrade TV Pink
Građani su se okupili ispred televizije Pink u Beogradu, pevali „Izađi mala“ i gađali zgradu jajima. Policija je formirala kordon, a zatim je došlo do sukoba
Foto: AP Photo/Darko VojinovicKako je ruski ambassador Aleksandar Bocan-Harčenko poručio Aleksandru Vučiću da može imati problem kakav niko u Evropi nema
Ako Aleksandar Vučić zavede sankcije Rusiji, postaće nacionalni izdajnik. Ovo mu ne poručuju Boško Obradović ili Milica Zavetnica, već ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko. Izrazio se diplomatski, sa sve pozivanjem na izjavu samog Vučića da je nacionalni interes Srbije da ne zavodi sankciji Rusiji. Međutim, suština je ista.
Bocan-Harčenko zna što govori. On je usred Beograda predvodio marš Besmrtnog puka u kojem je nošen Putin od kartona i transparent sa slovom „Z“. Nije to bila nikakva antifašistička manifestacija, već demonstracija podrške ruskom napadu na Ukrajinu. Ovo, uostalom, dokazuje odnos države prema partizanskom pokretu i Narodnooslobodilačkoj borbi; proslave Dana pobjede i oslobođenja Beograda isključivo su služile za propagandne fešte pokazivanja bliskosti sa Kremljom.
U tom kontekstu, ruski ambasador je ponovio da razumije „nevjerojatne pritiske Zapada“ na Srbiju. Ali – što ako ona poklekene? Hoće li i dalje biti razumijevanja?
Neće. Bocan-Harčenko je kristalno jasan – u slučaju da zavede sankcije, Srbija za Rusiju ne bi više bila prijateljska, a kamoli „bratska“ zemlja. U najboljem slučaju, ubuduće bi masno plaćala plin i naftu. Jer, kako je ambasdor naglasio, takvi aranžmani se sklapaju u okviru cjelokupnih političkih odnosa dviju zemalja.
Svojim istupom Bocan-Harčenko je rekao da Moskvu ne prihvata pritisak Zapada kao izgovor za sankcije. Naprotiv, ima i Rusija čime da pritisne Srbiju: kad se nafti i plinu doda opće uvjerenje u prorusko raspoloženje naroda, eto Vučiću problema kojeg niko u Evropi nema. Srbiju ionako ne zovu u Evropsku uniju, a i većinsko javno mnijenje je protiv nje.
Nema sumnje da će poslije Bocan-Harčenka i ambasadori sa Zapada imati što da kažu, podjednako diplomatskim riječnikom. No, kako je Srbija dospijela u ovu situaciju? Zar je zaista toliko važana za obje strane globalnog sukoba?
Čitalac dobro zna da nije, ni izdaleka. Također, i da je u pitanju posljedica sjedenja na dvije stolice, odnosno, šibicarenja bez ikakvih vrijednosti i principa, vođeno prizemnim dnevnopolitičkim interesima. Zato takvo zavlačenje kad-tad dođe na naplatu – svi pritiskaju, niko ne brani.
U slučaju Srbije, posebno je bizarno da je vreme amabasadorskih prijetnji izazvala bez ikakve potrebe – njen izbor već je napravljen. Geografija, istorija, okruženje – i da se ne zaboravi – strateško opredjeljenje države upućuju je na Evropsku uniju. Nema kud.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Građani su se okupili ispred televizije Pink u Beogradu, pevali „Izađi mala“ i gađali zgradu jajima. Policija je formirala kordon, a zatim je došlo do sukoba
Kandidat Studentske liste Radomir Saičić tvrdi da su pred izbore postojali planovi za nasilno zadržavanje vlasti. Kao čoveka koji je pomogao SL naveo je inspektora Slobodana Milenkovića

Na osnovu rezultata sa 8.155 obrađenih biračkih mesta, Studentska lista osvojila je 52,73 odsto, odnosno 2.257.863 glasova, dok je lista Ujedinjena Srbija dobila 39,15 odsto, odnosno 1.676.138 glas na vanrednim parlamentarnim izborima. U parlament ulaze još četiri manjinske liste. Na osnovu projekcije Ipsosa i Cesida, Studentska lista imaće 141 mandat, a Ujedinjena Srbija 103 mandata

Zaposleni Informera evakuisani su iz zgrade nakon ulaska grupe građana u redakciju tokom direktnog prenosa emisije „Kolegijum“. Vučićević je pozvao policiju i Hitnu pomoć, a potom i Iliju Srdanovića sa Studentske liste, tražeći od njega da utiče na okupljene

Nekoliko hiljada građana Valjeva okupilo se u ponedeljak uveče ispred zgrade policije zahtevajući odgovornost za policijsku brutalnost koju je ovaj grad pretrpeo u avgustu 2025. godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve