img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Ubijanje gradova u Ukrajini: Povratak aveti iz Drezdena

14. април 2022, 09:47 Ivan Ivanji
Foto: Deutsche Fotothek
Slike rata su uvek iste: Drezden 1945.
Copied

U noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj ovog savezničkog bombardovanja. Nije bilo ni vojnih ciljeva. Gledajući slike ukrajinskih gradova nakon ruskog bombardovanja setio sam se Drezdena posle ratnog razaranja

Volim Drezden, grad na istoku Nemačke koji se idilično prostire sa obe strane reke Elbe. Iako nisam posvećen posetama muzeja, mnoge sate sam proveo u „Zelenim svodovima“(„Grünes Gewölbe“), jednoj od najslavnijih riznica istorijskog blaga na svetu. Neobična je i arhitektura centralne neobarokne crkve koja dominira gradom, opere u kojoj se rodila moderna dramaturgija tog žanra scenske umetnosti. Priznajem i nešto mnogo trivijalnije: voleo sam restoran na aerodromu gde su se za razliku od drugih gostiona vazdušnih luka nudila samo jela od svežih namirnica iz okoline Drezdena.

Dugo nisam mislio na Drezden. Setio sam ga se ovih dana zbog zbog slika razrušenih ukrajinskih gradova posle ruskog bombardovanja, izgorelih ruina stambenih zgrada, porušenih mostova, avetinjske pustoši nakon razaranja. Sećam se da je Drezden bombardovan u proleće.

Proveravam: tačno pre 77 godina, u noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj savezničkog bombardovanja.   Nije bilo ni vojnih ciljeva.

Srušeno je 80.000 stanova, 30 odsto stambene površine u Drezdenu. Nemačka propaganda je tvrdila da je poginulo 25.000 ljudi, pokazalo se da je to preterano, o tačnom broju mrtvih se do danas diskutuje. Mnogi ljudi su izgoreli u vatrenoj stihiji koju nije imao ko da ugasi.

Vinston Čerčil je navodno bio rekao pilotima koji su se spremali da krenu na noćnu operaciju: „Mene ne zanimaju vojni objekti u Drezdenu i njegovoj okolini, mene zanima da spržite izbeglice!“ Bombardovanje Drezdena posmatrano sa vojnog aspekta svakako je bilo suvišno.

Srušeni su centar grada, opera, dvorac u čijem prizemlju i prvom spratu se nalazio muzej „Zeleni svodovi“, artefakti su srećom mnogo ranije sklonjeni na druga mesta. Zanimljivo je da se u prvi mah učinilo da je centralna katedrala ostala čitava, ali i ona se naknadno urušila 17. aprila.

Postoje priče da je Staljin zahtevao ili u najmanju ruku odobravao bombardovanje Drezdena. To je validno koliko i tvrdnja da je Tito tražio da se bombarduje Beograd na Uskrs 1944. Ja sumnjam i u jedno i u drugo, pre svega što ne verujem da su zapadne komande u toj fazi rata ikoga pitale za mišljenje ili uslišavele želje lokalnih saveznika.

Iako je mnogo nemačkih gradova čak još užasnije prethodno razarano više puta, neki, kao Hamburg, i fosfornim bombama, to je bilo u sklopu ratnih operacija. Sredinom aprila, međutim, ishod rata je već bio rešen, bilo je pitanje dana kad će se Nemačka predati, pa se zbog toga bombardovanje Drezdena često pominje zajedno sa Hirošimom i Nagasakijem.

Posle rata je u Velikoj Britaniji nastala velika diskusija zbog te „bruke“. Čak se skupljao novac za obnovu Drezdena. Engleskim novcem je, pored ostalog, izrađen osam metara visok pozlaćeni krst za vrh crkvenog tornja i to u londonskoj firmi u kojoj je radio Alen Smit, sin jednog od pilota koji je bombardovao Drezden. Krst je u grad doneo Edvard, vojvoda od Kenta, i predao ga sveštenstvu 30. oktobra 2005. Engleski grad Koventri, koga su Hitlerovi bombarderi potpuno razorili, sklopio je posebno prijateljstvo sa gradom Drezdenom.

Kad sam sedamdesetih godina prošlog veka počeo da posećujem Drezden sve je ponovo bilo izgrađeno kao pre rata. Rečeno mi je da je postavka u „Zelenim svodovima“ modernizovana. Među 3000 predmeta od zlata, srebra, ćilibara, kristala i slika ističe se ukras za šešir sa najvećim zelenim dijamantom na svetu i dva briljanta od 6,3 i 19,3 karata.

Učestvovao sam u dogovoranju razmena između tamošnje i beogradske opere, njihov reditelj je kao gost na moderan način kod nas postavio jednu Mocartovu operu. Prisustvovao sam nekim probama i prevodio mu kada je očajno vikao: „Nemojte mi Mocarta pevati kao da je Pučini!“

Tužno je, baš je tužno što me je užas u Ukrajini podsetio na sve ono jezivo što sam znao o Drezdenu i opet u drugi plan bacio sve lepo što sam tamo doživeo. U Evropi je ponovo rat.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bombardovanje Drezdena Drezden katedrala u drezdenu Zeleni svodovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

05.јун 2025. B. B.

Protest zbog osam uhapšenih studenata koji su napali Miloša Pavlovića

„Nas borce za demokratiju prozivaju fašističkim banditima“, poručili su studenti

Zvučni top

05.јун 2025. B. B.

UN: Srbija da pruži zvaničan odgovor u vezi sa zvučnim topom

Srbija ima obavezu da reguliše i nadgleda proizvodnju, nabavku i upotrebu opreme koju koristi policija i organi reda, a da je poseban oprez potreban prilikom upotrebe eksperimentalnog naoružanja

Dejan Vuk Stanković posetio Ćacilend

Akademski plenum

05.јун 2025. B. B.

Poziv Stankoviću da osudi Vučićevu izjavu o studentima „fašistima“

Istaknuto je da je Dejan Vuk Stanković kao ministar i profesor dužan da stane u zaštitu studenata, „koje predsednik države naziva zločincima“

Hronika

05.јун 2025. B. B.

Kućni zatvor od godinu dana za napad farbom na građane u Futogu

Nemanja Andrić osuđen je i na novčanu kaznu od 100.000 dinara, a mora da plati i odštetu od 300.000 dinara aktivistkinji pokreta Kreni-Promeni Svetlani Kosanović koju je povredio

Projekat „Jadar“

05.јун 2025. B. B.

Rio Tinto preispituje troškove projekta „Jadar“

Status strateškog projekta zahteva ispunjenje standarde EU za zaštitu životne sredine i ljudskih prava što će se odraziti na konačni kapitalni trošak

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure