img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Ubijanje gradova u Ukrajini: Povratak aveti iz Drezdena

14. april 2022, 09:47 Ivan Ivanji
Foto: Deutsche Fotothek
Slike rata su uvek iste: Drezden 1945.
Copied

U noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj ovog savezničkog bombardovanja. Nije bilo ni vojnih ciljeva. Gledajući slike ukrajinskih gradova nakon ruskog bombardovanja setio sam se Drezdena posle ratnog razaranja

Volim Drezden, grad na istoku Nemačke koji se idilično prostire sa obe strane reke Elbe. Iako nisam posvećen posetama muzeja, mnoge sate sam proveo u „Zelenim svodovima“(„Grünes Gewölbe“), jednoj od najslavnijih riznica istorijskog blaga na svetu. Neobična je i arhitektura centralne neobarokne crkve koja dominira gradom, opere u kojoj se rodila moderna dramaturgija tog žanra scenske umetnosti. Priznajem i nešto mnogo trivijalnije: voleo sam restoran na aerodromu gde su se za razliku od drugih gostiona vazdušnih luka nudila samo jela od svežih namirnica iz okoline Drezdena.

Dugo nisam mislio na Drezden. Setio sam ga se ovih dana zbog zbog slika razrušenih ukrajinskih gradova posle ruskog bombardovanja, izgorelih ruina stambenih zgrada, porušenih mostova, avetinjske pustoši nakon razaranja. Sećam se da je Drezden bombardovan u proleće.

Proveravam: tačno pre 77 godina, u noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj savezničkog bombardovanja.   Nije bilo ni vojnih ciljeva.

Srušeno je 80.000 stanova, 30 odsto stambene površine u Drezdenu. Nemačka propaganda je tvrdila da je poginulo 25.000 ljudi, pokazalo se da je to preterano, o tačnom broju mrtvih se do danas diskutuje. Mnogi ljudi su izgoreli u vatrenoj stihiji koju nije imao ko da ugasi.

Vinston Čerčil je navodno bio rekao pilotima koji su se spremali da krenu na noćnu operaciju: „Mene ne zanimaju vojni objekti u Drezdenu i njegovoj okolini, mene zanima da spržite izbeglice!“ Bombardovanje Drezdena posmatrano sa vojnog aspekta svakako je bilo suvišno.

Srušeni su centar grada, opera, dvorac u čijem prizemlju i prvom spratu se nalazio muzej „Zeleni svodovi“, artefakti su srećom mnogo ranije sklonjeni na druga mesta. Zanimljivo je da se u prvi mah učinilo da je centralna katedrala ostala čitava, ali i ona se naknadno urušila 17. aprila.

Postoje priče da je Staljin zahtevao ili u najmanju ruku odobravao bombardovanje Drezdena. To je validno koliko i tvrdnja da je Tito tražio da se bombarduje Beograd na Uskrs 1944. Ja sumnjam i u jedno i u drugo, pre svega što ne verujem da su zapadne komande u toj fazi rata ikoga pitale za mišljenje ili uslišavele želje lokalnih saveznika.

Iako je mnogo nemačkih gradova čak još užasnije prethodno razarano više puta, neki, kao Hamburg, i fosfornim bombama, to je bilo u sklopu ratnih operacija. Sredinom aprila, međutim, ishod rata je već bio rešen, bilo je pitanje dana kad će se Nemačka predati, pa se zbog toga bombardovanje Drezdena često pominje zajedno sa Hirošimom i Nagasakijem.

Posle rata je u Velikoj Britaniji nastala velika diskusija zbog te „bruke“. Čak se skupljao novac za obnovu Drezdena. Engleskim novcem je, pored ostalog, izrađen osam metara visok pozlaćeni krst za vrh crkvenog tornja i to u londonskoj firmi u kojoj je radio Alen Smit, sin jednog od pilota koji je bombardovao Drezden. Krst je u grad doneo Edvard, vojvoda od Kenta, i predao ga sveštenstvu 30. oktobra 2005. Engleski grad Koventri, koga su Hitlerovi bombarderi potpuno razorili, sklopio je posebno prijateljstvo sa gradom Drezdenom.

Kad sam sedamdesetih godina prošlog veka počeo da posećujem Drezden sve je ponovo bilo izgrađeno kao pre rata. Rečeno mi je da je postavka u „Zelenim svodovima“ modernizovana. Među 3000 predmeta od zlata, srebra, ćilibara, kristala i slika ističe se ukras za šešir sa najvećim zelenim dijamantom na svetu i dva briljanta od 6,3 i 19,3 karata.

Učestvovao sam u dogovoranju razmena između tamošnje i beogradske opere, njihov reditelj je kao gost na moderan način kod nas postavio jednu Mocartovu operu. Prisustvovao sam nekim probama i prevodio mu kada je očajno vikao: „Nemojte mi Mocarta pevati kao da je Pučini!“

Tužno je, baš je tužno što me je užas u Ukrajini podsetio na sve ono jezivo što sam znao o Drezdenu i opet u drugi plan bacio sve lepo što sam tamo doživeo. U Evropi je ponovo rat.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Drezden bombardovanje Drezdena Zeleni svodovi katedrala u drezdenu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li ćeVučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Vlada u tehničkom mandatu planira da izdvoji još 11 miliona evra za Ekspo 2027

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Igor Dodik mandatar vlade Republike Srpske i Milorad Dodik

Republika Srpska

22.novembar 2026. A.P.

Igor Dodik mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske

Sin Milorada Dodika, Igor Dodik, mandatar je za sastav nove Vlade Republike Srpske. Lider SNSD-a ranije ga je opisao kao jednog od najperspektivnijih kadrova stranke

Vesti

22.novembar 2026. I. M.

FT: Vučić vršio pritisak da se ukloni zaštita Generalštaba zbog Trampovog hotela

Aleksandar Vučić je lično urgirao da se uklone pravne prepreke za projekat hotela povezanog sa Džaredom Kušnerom koji je nameravao da izgradi na mestu kompleksa Generalštab, ukazuju dokumenta do kojih je došao Fajnenšl Tajms

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure