img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Zašto propadaju narodi

17. oktobar 2024, 17:51 S.Ć.
Foto: Tanjug/AP
Copied

Kako je moguće da jedni te isti ljudi žive u dubokom siromaštvu u svojoj zemlji, a postaju prosperitetni građani čim se presele u drugu državu, jedna je od tema knjige „Zašto propadaju narodi“ ovogodišnjih nobelovaca za ekonomiji Darona Asemoglu i Džejms Robinsona, koju je pre deset godina objavio Clio

Na Sajmu knjiga koji se otvara u subotu, na štandu Clia, biće i knjiga „Zašto propadaju narodi“ koju su napisali ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju Daron Asemoglu i Džejms Robinson.

Clio je knjigu „Zašto propadaju narodi“ objavio pre deset godina. Daron Asemoglu (kako on izgovara svoje prezime, a ne Ačimoglu kako je objavljeno kod nas) sa saradnicima Džejmsom Robinsonom i  Sajmonom Džonsonom, dobio je Nobelovu nagradu nedavno.

„Zašto propadaju narodi“ je njegova najpoznatija knjiga.

Asemoglu je akademsku slavu stekao radovima koji se nalaze na razmeđi političke ekonomije i teorije privrednog rasta. Kako navodi Clio, omogućio nam je, na primer, da bolje razumemo kolonijalno poreklo savremenih institucija, kao i istorijske uzročno-posledične veze koje daju odgovor na staro ekonomsko pitanje: zašto su neki bogati, a drugi siromašni. Ponudio nam je nova saznanja u pogledu ekonomskog porekla diktature i demokratije, zasnovana na uvidima u promene političkih institucija.

Delo „Zašto narodi propadaju” na nov način objašnjava jaz između bogatih i siromašnih nacija, odnosno kako je moguće da jedni te isti ljudi žive u dubokom siromaštvu u svojoj zemlji, a postaju prosperitetni građani čim se presele u drugu državu.

Asemoglu koristi primer dva susedna gradića s imenom Nogales, od kojih je jedan u Meksiku, a drugi u SAD: jedan je siromašan, a drugi bogat. Ekonomisti su u prošlosti odgovarali da je problem u tome što siromašnim zemljama manjka kapital a zatim da siromašne primenjuju pogrešne ekonomske recepte.

Asemoglu tvrdi da je odgovor u političkim institucijama i da Kina, uprkos ogromnom ekonomskom razvoju, neće doneti puni moderni prosperitet svojim građanima. U osnovi takvog prosperiteta, smatra ovaj ekonomista, jeste politička borba protiv privilegija: ključ su „inkluzivne” političke ustanove.

U razgovoru koji je povodom objavljivanja ove knjige na srpskom sa Asemogluom vodio Boris Begović, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i stručni redaktor prevoda, bilo je reči i o Srbiji.

„Srbija nije uspela da fundamentalno reformiše svoje ekonomske institucija tako da postanu više inkluzivne. Ali mislim da to nije nepovezano sa političkim problemima koji imaju svoje korene u ratovima u kojima je Srbija učestvovala. Tranzicioni period je u Srbiji doveo do velike polarizacije, a to uvek ima dugoročne posledice na ekonomske i političke institucije“, rekao je, pre znači deset godina, Daren Asemoglu.

 

Tagovi:

Clio Daron Asemoglu Ekonomija Nobel Sajam knjiga
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure