img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjiga

Zašto propadaju narodi

17. oktobar 2024, 17:51 S.Ć.
Foto: Tanjug/AP
Copied

Kako je moguće da jedni te isti ljudi žive u dubokom siromaštvu u svojoj zemlji, a postaju prosperitetni građani čim se presele u drugu državu, jedna je od tema knjige „Zašto propadaju narodi“ ovogodišnjih nobelovaca za ekonomiji Darona Asemoglu i Džejms Robinsona, koju je pre deset godina objavio Clio

Na Sajmu knjiga koji se otvara u subotu, na štandu Clia, biće i knjiga „Zašto propadaju narodi“ koju su napisali ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju Daron Asemoglu i Džejms Robinson.

Clio je knjigu „Zašto propadaju narodi“ objavio pre deset godina. Daron Asemoglu (kako on izgovara svoje prezime, a ne Ačimoglu kako je objavljeno kod nas) sa saradnicima Džejmsom Robinsonom i  Sajmonom Džonsonom, dobio je Nobelovu nagradu nedavno.

„Zašto propadaju narodi“ je njegova najpoznatija knjiga.

Asemoglu je akademsku slavu stekao radovima koji se nalaze na razmeđi političke ekonomije i teorije privrednog rasta. Kako navodi Clio, omogućio nam je, na primer, da bolje razumemo kolonijalno poreklo savremenih institucija, kao i istorijske uzročno-posledične veze koje daju odgovor na staro ekonomsko pitanje: zašto su neki bogati, a drugi siromašni. Ponudio nam je nova saznanja u pogledu ekonomskog porekla diktature i demokratije, zasnovana na uvidima u promene političkih institucija.

Delo „Zašto narodi propadaju” na nov način objašnjava jaz između bogatih i siromašnih nacija, odnosno kako je moguće da jedni te isti ljudi žive u dubokom siromaštvu u svojoj zemlji, a postaju prosperitetni građani čim se presele u drugu državu.

Asemoglu koristi primer dva susedna gradića s imenom Nogales, od kojih je jedan u Meksiku, a drugi u SAD: jedan je siromašan, a drugi bogat. Ekonomisti su u prošlosti odgovarali da je problem u tome što siromašnim zemljama manjka kapital a zatim da siromašne primenjuju pogrešne ekonomske recepte.

Asemoglu tvrdi da je odgovor u političkim institucijama i da Kina, uprkos ogromnom ekonomskom razvoju, neće doneti puni moderni prosperitet svojim građanima. U osnovi takvog prosperiteta, smatra ovaj ekonomista, jeste politička borba protiv privilegija: ključ su „inkluzivne” političke ustanove.

U razgovoru koji je povodom objavljivanja ove knjige na srpskom sa Asemogluom vodio Boris Begović, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu i stručni redaktor prevoda, bilo je reči i o Srbiji.

„Srbija nije uspela da fundamentalno reformiše svoje ekonomske institucija tako da postanu više inkluzivne. Ali mislim da to nije nepovezano sa političkim problemima koji imaju svoje korene u ratovima u kojima je Srbija učestvovala. Tranzicioni period je u Srbiji doveo do velike polarizacije, a to uvek ima dugoročne posledice na ekonomske i političke institucije“, rekao je, pre znači deset godina, Daren Asemoglu.

 

Tagovi:

Clio Daron Asemoglu Ekonomija Nobel Sajam knjiga
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Komentar

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm

Komentar

Od srede uveče nemamo predsednika

Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure