img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Troškovi

U Srbiji se životari: Za život potrebna plata od barem 1200 evra

03. jul 2024, 13:39 Tijana Stanić
Plate u Srbiji: Polovina ljudi zarađuje manje od 600 evra Foto: Marija Janković
Ilustracija
Copied

Za dostojanstven život u Srbiji potrebno je bar 1200 evra mesečno, kažu čitaoci njuzletera „Međuvreme“. Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata kaže za „Vreme“ da utvrđivanje minimalne zarade više nema nikakvu funkciju, da mnogi ljudi rade više poslova samo da bi mogli da prežive, a da osim Srbije ni jedna evropska zemlja prosečnu potrošačku korpu ne razdvaja od minimalne

Koliko je novca u Srbiji potrebno za dostojanstven život? Postavili smo ovo pitanje u prošlonedeljnom njuzleteru „Međuvreme“ i dobili sledeće odgovore: 85 odsto čitalaca smatra da je za to potrebna plata od barem 1200 evra, 14 odsto misli da se to može sa prosečnom platom od 800 evra, a jedan odsto da je dovoljno 600 evra, kolika je trenutno medijalna plata u Srbiji. Da je dostojanstven život moguć sa minimalcem – ne misli niko.

Minimalna zarada u Srbiji iznosi oko 47.000 dinara. U odnosu na to, iznos minimalne potrošačke korpe je, prema poslednjim podacima iz marta, oko 53.000 dinara. Dakle, i statistika pokazuje da minimalac u Srbiji ne prati cenu osnovnih mesečnih troškova.

Kada se radi o prosečnoj potrošačkoj korpi, ona iznosi oko 102.000 dinara. Podaci govore da negde oko 40 odsto ovog novca odlazi samo na hranu.

Međutim, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić kaže za „Vreme“ da je sam čin razdvajanja prosečne i minimalne potrošačke korpe nešto što u drugim državama nije praksa.

„Nijedna evropska zemlja ne poznaje minimalnu potrošačku korpu i prosečnu potrošačku korpu. To je nešto što je naša vlast uvela jer joj to odgovara. Onda može da kaže da u istoriji nikad nije bilo veće povećanje minimalne cene rada, a u suštini je to manje nego što je bilo u prethodnoj godini“, objašnjava Savić.

Koja je uopšte funkcija minimalca

Na pitanje koja je svrha minimalca ukoliko on ne može radniku da obezbedi normalan život, sagovornica „Vremena“ kaže – nikakva.

„Minimalna zarada svuda u Evropi je tako odrađena da zaista obezbeđuje minimalne životne potrebe. Nije retkost da se u Evropi minimalna zarada usled nekih kriza, poremećaja i inflacije menja tokom godine, što kod nas postaje apsolutno nemoguće“, ističe ona i dodaje da postoji još jedan problem sa minimalcem u Srbiji, a to je nepoštovanje zakona.

„U Zakonu o radu jasno piše da poslodavac minimalnu zaradu može da isplaćuje maksimalno dve godine. Izuzetno još godinu dana, uz saglasnost reprezentativnog sindikata. Da li to neko poštuje u ovoj zemlji? Ovde dođu i drže ljude godinama na minimalcu. Kada pozovemo inspekciju, oni kažu da tu ne mogu ništa. Nema zakona. Da ima, ne bismo mi pričali ovoliko o minimalcu i ne bi nam bio bitan. Ne bi 350.000 ljudi primalo minimalac da se poštuje zakon“, kaže naša sagovornica.

Mnogi preživljavaju zbog sezonskih poslova

Savić dodaje i da su oni u okviru sindikata radili istraživanje o tome koliko je novca mesečno potrebno da se preživi.

„U Beogradu i Novom Sadu je odgovor bio oko 140.000 dinara, a u ostatku Srbije, prvenstveno na jugu, većinski odgovor je bio oko 100.000 dinara. To je mene iznenadilo“, dodaje.

Poznato je da je standard na jugu Srbije najlošiji, da prosečne plate ne prate one u ostatku Srbije i da se prava radnika vrlo često krše. Najnoviji slučaj su radnici leskovačke „Jure“ , koji su tri nedelje štrajkovali zbog niskih plata i loših uslova za rad. Kao okidač za štrajk naveli su – neuslovne toalete.

Nije retkost da se ljudi u Srbiji prihvataju dodatnih poslova kako bi preživeli mesec. Na jugu Srbije je ovakva praksa posebno prisutna, kaže sagovornica „Vremena“.

„Pitali smo ljude na jugu Srbije i da li rade sezonske poslove. Rade, i to masovno. Mnogo ljudi u letnjim periodima odlazi u Bugarsku i Grčku i na osnovu toga preživljavaju. Sa onim što imaju ovde, ne bi mogli da sastave kraj s krajem“, dodaje Savić.

Koliko novca je potrebno mesečno

Pored sprovedene ankete u njuzleteru, i povodom ovog teksta smo upitali ljude koliko im je novca mesečno dovoljno da prežive. Odgovori su, mahom, slični – i retko se spominju cifre manje od 1000 evra.

„Kirija mi je u poslednje dve godine dosta skočila, pa sad stan sa jednom spavaćom sobom plaćam oko 400 evra, uključujući i račune. Uglavnom jedem u menzi, pa mi to olakšava što se tiče novca za hranu, koja bi mi inače bila najveći teret za novčanik. Ali, pošto živim sama, ako hoću nešto da spremim, za jedan obrok mi je potrebno uglavnom barem 1000 dinara. Samo da kupim mleko i jaja mi treba 400 dinara, a to su osnovne životne namirnice“, kaže 22-godišnja studentkinja Sara, koja živi u Beogradu već tri godine.

Petar, student završne godine Mašinskog fakulteta, kaže da preživljava sa 700 evra mesečno, ali samo zbog toga što još uvek ima podršku roditelja.

„Imam dogovor sa roditeljima, pa mi oni plaćaju račune i telefon, što sve ukupno bude oko 100 evra mesečno, a ja plaćam kiriju jer sam se zaposlio na trećoj godini studija. Ponekad mi oni šalju novac, ali generalno se trudim da budem što samostalniji. Teško je jer je život u Beogradu dosta skup. Inače sam iz Užica, tamo je do sad bilo dosta jeftinije, ali i plate su manje. Mada, u poslednje vreme imam utisak da cene skaču svuda, pa više i nema neke drastične razlike“, objašnjava Petar.

Studenti su uglavnom saglasni u jednom – ukoliko ne žive u domu, ubedljivo najviše novca odlazi na iznajmljivanje stana i na hranu.

Za porodice ogromni troškovi

I stariji sagovornici su naveli slične cifre. Pedesetogodišnja Gordana kaže da je za normalan život dovoljna plata od 150.000 dinara, ali pod uslovom da osoba ne isplaćuje kredite i da živi u sopstvenom stanu ili kući. Ukoliko postoje i te vrste opterećenja, cifra raste. Ona dodaje da veliki trošak predstavljaju i neplanirani troškovi.

„Rođendani, svadbe i sahrane su veliki udarac na kućni budžet. Prvenstveno zato što se ne radi o redovnim troškovima. Prosečna četvoročlana porodica ne može da ode na svadbu bez 150 do 200 evra za poklon. Pogotovo ako je u pitanju bliska rodbina, kumovi ili prijatelji“.

I naša sagovornica iz sindikata kaže da bi najniža plata morala da bude barem 100.000 dinara.

„Minimalna plata od 100.000 dinara bi odgovarala troškovima koje građani u Srbiji imaju. A to su troškovi koji, u pogledu osnovnih životnih namirnica, uopšte ne zaostaju za Evropom. Čak je cena velikog broja artikala veća od cena u Evropskoj uniji. Naravno, i kada govorimo o ovoj plati – ako uzmemo primer četvoročlane porodice, podrazumevamo da su oba roditelja zaposlena, jer sa jednom platom ta porodica ne bi mogla da preživi“, zaključuje Savić.

„Prosečna“ plata nije dovoljna

U anketi koju je ranije ove godine sproveo Lokal pres, većina građana Srbije je smatrala da prosečna plata nije dovoljna za normalan život, pogotovo imajući u vidu podatak da većina ima primanja manja od zvaničnog proseka. Prosečna zarada u Srbiji, prema podacima za februar ove godine, iznosila je 94.125 dinara, ali svaki drugi stanovnik zarađuje manje od 73.000 dinara.

Prosek „izvlači“, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, svega deset gradova u državi, od kojih svega tri beleže prosečne zarade veće od 100.000 dinara – Beograd, Novi Sad i Bor, a sedam ima više od 90.000 u proseku. U drugu grupu spadaju Pančevo, Lajkovac, Lučani, Kragujevac, Majdanpek, Kostolac i Niš.

Većina ima primanja između 70.000 i 80.000, a 19 gradova i opština u proseku manje od 70.000, kao što su Arilje, Rekovac, Aleksandrovac, Raška, Golubac, Bojnik, Vlasotince, Lebane, Crna Trava, Gadžin Han, Merošina, Ražanj, Svrljig, Bela Palanka, Vranjska Banja, Bosilegrad, Bujanovac, Preševo i Blace.

Rezultati anketa šest lokalnih medija iz Srbije ukazali su da je i stanovnicima u manjim gradovima prosečna plata nedovoljna za normalan život i da im je potrebno najmanje 100.000 dinara primanja mesečno po osobi.

Umesto da merodavni parametri budu oni koji obezbeđuju pristojan život, u Srbiji se vlast diči ako građani imaju dovoljno za puko preživljavanje. Od tolikog životarenja socijalno poniženi ljudi su odavno zaboravili šta znači dostojanstven život, pa se već da kupiš detetu nove patike, platiš mu kurs stranog jezika ili ga pošalješ na more smatra luksuzom. A ne daj bože da hoćeš svakodnevno da kupuješ samo malo kvalitetniju hranu.

Tagovi:

prosečna plata Troškovi života
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Kupovina

03.septembar 2025. T. S.

Ograničenje marži u prodavnicama: Gde su nestale akcije sniženja proizvoda?

Nove mere Vlade dovele su do neujednačenih rezultata: negde se osnovne namirnice prodaju znatno jeftinije, na drugim mestima su poskupele, a u nekim marketima katalog akcija više ni ne postoji

Kvalitet života

02.septembar 2025. M. L. J.

Epidemija kredita: Srbi u najvećim dugovima u poslednjih 17 godina

U Srbiji se dešava svojevrsna epidemija zaduživanja. Građani su uzeli najviše kredita u dinarima, među kojima prednjače keš pozajmice, od 2008. godine, kada je bila Svetska ekonomska kriza

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

Nova ekonomija: Produžen ugovor sa firmama koje vrše nadzor radova na železnici

Ministarstvo građevinarstva produžilo je trajanje ugovora za stručni nadzor nad modernizacijom pruge Novi Sad – Subotica, iako je jedna od firmi iz konzorcijuma vršila nadzor na stanici gde je poginulo 16 ljudi

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

CLS: Beograd rizikuje da EXPO 2027 dočeka bez glavne autobuske stanice

Zbog višestrukih obaranja tendera i sumnji na korupciju, izgradnja zgrade u Bloku 42 ponovo je pod znakom pitanja

Kolaps

02.septembar 2025. I.M.

Kamioni stali – BiH u saobraćajnom i privrednom kolapsu

Od šest ujutru prvog septembra, kamioni u Bosni i Hercegovini stali su na puteve i granične prelaze. Snabdevanje je obustavljeno, a privreda upozorava na milionske gubitke i urušavanje ugleda

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure