img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Troškovi života

Studentske i penzionerske kartice: Koliko su stvarno korisne?

15. novembar 2024, 15:27 Tijana Stanić
Izgled penzionerske kartice Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Izgled penzionerske kartice
Copied

Pre godinu dana počele su prijave za studentske kartice i nešto ranije za penzionere. I jedne i druge bi trebalo da obezbede građanima značajne popuste – ili je bar tako rečeno. Da li je to zaista tako

U novembru 2023. godine studentska kartica je predstavljena kao revolucionarna zamisao. Ministar finansija Siniša Mali najavio je tada da će svaki student imati pravo na sopstvenu karticu kojom će moći da ostvari različite pogodnosti. Kartica će, pritom, biti i platna, a svako ko se za istu prijavi dobiće 1.000 dinara na poklon od Poštanske štedionice.

Godinu dana kasnije: šta se desilo sa revolucionarnom studentskom karticom? Koliko je ona studentima korisna?

Većina studenata sa kojima je „Vreme“ razgovaralo kaže da ima studentsku karticu, ali da odluka da se za nju prijave nije bila u njihovim rukama. Naime, od prošle školske godine, uporedo sa uvođenjem studentske kartice, odlučeno je da se svi studentski krediti i studentske stipendije koje isplaćuje Ministarstvo prosvete isplaćuju na račun u banci Poštanska štedionica koji se otvara – prijavom za studentsku karticu.

Zbog toga su svi primaoci studentskih kredita i stipendija, kako bi im bio isplaćen novac, bili u obavezi da se prijave za studentske kartice. Lazar (22), student Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta, kaže za „Vreme“ da studentsku karticu koristi isključivo za podizanje studentskog kredita.

„Nisam imala potrebu za njenim korišćenjem“

Neki od studenata, pak, nisu korisnici ni stipendije, ni kredita, ali su studentske kartice ipak preuzeli. Jedna od njih je Aleksandra, studentkinja Fakulteta političkih nauka. Ona, međutim, dodaje da karticu nikada ne koristi.

„Kartica nema neke velike prednosti, u određenim situacijama mi se više isplati da koristim druge vrste popusta ili plaćanja, pa do sad nisam imala potrebu da je koristim. Iako imam karticu, ona nije značajno uticala na moj svakodnevni život“, kaže Aleksandra (22) za „Vreme“.

Neki od popusta koji se ostvaruju korišćenjem studentske kartice, hvalio se prošle godine ministar Mali, jesu: 10 odsto popusta na avionske karte kompanije „Air Serbia“; 20 odsto popusta za studente za vozne karte„Srbijavoza“; „Putevi Srbije“ su odobrili dva odsto popusta na putarine, a „Cineplexx“ 15 odsto popusta za bioskopske karte.

Iako studenti od ovih popusta mogu imati neke koristi, trebalo bi obratiti pažnju na druge popuste za vozne karte i putarine – i koliko su one u poređenju sa njima uopšte isplative.

Što se voza tiče, „Srbijavoz“ izdaje sopstvene personalizovane „SRB PLUS“ kartice za popust uz jednokratnu uplatu od 400 dinara (za mlađe od 26 godina). Uz ovu karticu, korisnik ostvaruje 30 odsto popusta, što je, i pored jednokratnog plaćanja od 400 dinara za izradu kartice, na duže staze dosta isplativije od 20 odsto popusta koji pruža studentska kartica.

Što se tiče popusta na putarinu od dva odsto, za one studente koji imaju automobile, rečunica je sledeća: putarina od Niša do Beograda iznosi 1.130 dinara za vozila prve kategorije, a nova cena, sa popustom od dva odsto jeste 1.107 dinara. Dakle, od Beograda do Niša – ušteda od 23 dinara. Ukoliko bi neki student poželeo da automobilom putuje od samog juga do samog severa Srbije, sa studentskom karticom bi morao da plati 2.450 dinara za putarinu od Vranja do Subotice, što je 50 dinara manje od redovne cene.

Dakle, iako studentska kartica donosi određene pogodnosti, ona svakako nije „revolucionarna”. Većina studenata od ranije ima EYCA i ISIC univerzalne studentske kartice sa kojima mogu da se ostvare popusti širom Evrope, a koje su, uz to, neophodne za korišćenje usluga studentskih menzi i domova.

Kartice za penzionere

Pre studenata, na red su došli penzioneri. Ovog oktobra isteklo je godinu dana od izdavanja prvih penzionerskih kartica, koje su, takođe, najavljene kao vrlo značajna pogodnost koja će pomoći najstarijim sugrađanima da se nose sa rastućim troškovima života.

Na primer, svake srede, mesecima unazad, svi penzioneri sa penzionerskim karticama ostvaruju popust od 12 odsto u supermarketima Roda, Merkator i Idea organik, navodi se na sajtu PIO fonda.

S obzirom na utisak da cene u marketima iz dana u dan rastu, bilo kakav popust nije na odmet. Međutim, koliko je ovaj vid olakšice penzionerima koristan?

U nastavku objave PIO fonda piše – popust ne važi za akcizne, akcijske, artikle sa konačnom cenom, artikle snižene uz Super Karticu za korisnike Super Kartice, sveže meso, duvanske proizvode, dnevne novine i časopise, tehniku i male kućne aparate.

Na šta se, onda, penzionerska kartica odnosi? Tu su, prvenstveno – izuzev svežeg mesa – svi prehrambeni proizvodi, kao i hemijski proizvodi. Pošto je hrana iz meseca u mesec skuplja, ni ovakav vid olakšice nije na odmet.

Ipak, ukoliko se otvori katalog nekog od ovih supermarketa, postaje očigledno da je popust od 12 odsto od malog značaja.

Ima i većih popusta

Kao primer, može se uzeti katalog „Naj naj delikates“ u kome se nalaze proizvodi iz marketa Roda i Idea, a koji su na akciji od 25. oktobra do 24. novembra.

U njemu su najrazličitiji sirevi i drugi mlečni proizvodi, suhomesnati i dimljeni proizvodi – sve na sniženju koje se kreće od 15 do 50 odsto. Dakle, mnogo veći popusti nego što se penzionerima nudi svake srede u mesecu. Pošto popust sa penzionerskom karticom ne važi za već snižene proizvode, on se ne može sabirati sa proizvodima na akciji. Naravno, za proizvode koji nisu sniženi, penzioneri mogu iskoristiti popust omogućen penzionerskom karticom.

Penzionerka Borka (70) iz Beograda, kaže za „Vreme“ da nema penzionersku karticu, ali da je ima njen suprug. Ali je on nikada ne koristi, a i niko ga nikada za nuu nije pitao.

Osim popusta u marketima, penzionerima su omogućeni i brojni drugi popusti, iz oblasti turizma, apotekarskih usluga, sporta i rekreacije, osiguranja, bankarskih usluga, ustanova kulture…

Međutim, većina ovih usluga ograničena je na veće gradove, pa penzionerima sa sela i iz manjih mesta ne ostaje mnogo opcija za ostvarivanje povoljnijih cena.

Ratomir (81) iz zlatiborskog sela Šljivovica kaže za „Vreme“ da svoju penzionersku karticu nikada nije iskoristio.

„Za šta god da se uhvatim u prodavnici – to ne podleže popustu. Pre svega, meso. Nisam iskoristio karticu nijednom jer na popustu nikada nije ništa što meni treba“, kaže ovaj penzioner.

Koliko ima korisnika?

Ipak, uprkos svim nedostacima penzionerske kartice, v. d. direktora Republičkog fonda za penzijsko i zdravstveno osiguranje Relja Ognjenović smatra da je „projekat opravdao svoju svrhu“.

On je u maju ove godine saopštio da se za penzionersku karticu prijavilo preko 1,12 miliona korisnika, da je izrađeno 98 odsto kartica, a da je preko 80 odsto preuzeto i koristi se svakodnevno.

U Srbiji je u školskoj 2023/2024. godini bilo upisano oko 250.000 studenata, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Za studentsku karticu se do početka ove godine prijavilo oko 110.000 studenata, prema podacima Ministarstva finansija. Moguće je da će ovaj broj dodatno rasti u ovoj školskoj godini, zbog isplate novih studentskih stipendija i kredita.

Tagovi:

Studentske kartice Popusti Studenti Penzioneri Penzionerske kartice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Dejan Slijepčević, direktor GAT

Tužilaštvo

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure