img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Loše prognoze

Nova ekonomija: Pad srpske poljoprivrede – potrebne investicije i uređenje tržišta

04. decembar 2024, 18:59 Nova ekonomija / Anica Kovačević
Dva traktora sa tanjiračom na njivi Foto: FoNet / Dragan Antonić
Poljoprivrednici na njivi
Copied

Srbija se suočava s kontinuiranim padom u poljoprivrednom sektoru. Stručnjaci kao glavne uzroke ističu sušu, nedostatak ulaganja i nizak nivo agrotehnike

Iako je realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu ove godine bio pozitivan – 3,1 odsto, poljoprivreda beleži negativan trend – pad u sva tri kvartala od skoro osam odsto u svakom – za šta struka upire prst na klimatske promene i niske investicije, piše Nova ekonomija.

Posmatrano po delatnostima, najznačajniji realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama, 3,6 odsto i sektoru informisanja i komunikacija, 7,8 odsto.

S druge strane, realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 8,6 odsto.

Učešće poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu Srbije beleži pad već niz godina, a gledajući samo period od 2022. godine taj udeo je smanjen sa 5,3 odsto na 3,8 odsto 2023. godine. Dosadašnji podaci za ovu godinu ukazuju da će i u 2024. ova vrednost biti nešto preko tri odsto.

Tokom sva tri kvartala ove godine, u sektoru poljoprivrede se beleži pad bruto dodate vrednosti i to u prvom 7,6 odsto, u drugom osam odsto, a sad u trećem, 8,6 odsto.
„Ovaj pad, posebno u ovoj godini, može se pripisati sušama koje su u značajnoj meri ugrozile biljnu proizvodnju i to ne samo u Srbiji, već i Evropi“, kaže za Novu ekonomiju kaže Milan Prostran, agroekonomista i dodaje kako je „da bi se ovaj pad pretvorio u plus, potrebno da se pokrenu veće investicije, kao i da se uredi tržište“.

Trend se pogoršava

S druge strane, on objašnjava kako je drugi takođe bitan razlog i još uvek prisutni nizak nivo agrotehnike – „zbog visokih cena troškova ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju ljudi pribegavaju manjoj upotrebi mineralnih đubriva, sredstvima za zaštitu bilja, kao i upotrebi nedeklarisanog semena, kako bi smanjili svoje troškove s obzirom na skroman finansijski kapital kojim raspolažu – što je indirektno ili direktno uticalo na prinose i fizički obim poljoprivredne prizvodnje“.

Prostran je posebno istakao i loše stanje u stočarskoj proizvodnji, čiji se trend pogoršava – što ističe kao jedno od najalarmantnijih pitanja u poljoprivrednom sektoru.

„Po vrednosti, stočarska proizvodnja učestvuje sa 70 odsto u poljoprivrednom sektoru u Evropskoj uniji, dok je u Srbiji to svega na tridesetak odsto – što jasno ukazuje na sistemski problem koji imamo u poljoprivredi“, smatra Prostran.

Govoreći o klimatskim promenama, od početka 21. veka Srbija se suočila sa jakim epizodama suša i ekstremnih padavina koje su izazvale velike ekonomske gubitke – procenjuje se da premašuju i šest milijardi evra, a više od 70 odsto tih gubitaka povezano je sa sušom i visokim temperaturama, što je preko četiri milijarde evra.

Bez adekvatnog odgovora države

Nakon velikih poplava iz 2014. godine, došlo je do pozitivnih pomaka u upravljanju prirodnim nepogodama, počevši od poboljšanja pravnog okvira do razvoja programa oporavka i sprovođenja mera za ublažavanje i pripremu.

„Mnogi ovi pomaci bili su prvenstveno usmereni na poplave – dok, za posledicu, Srbija još uvek nema nacionalni strateški dokument posvećen suši, iako su ekonomski gubici povezani sa sušama u nekim godinama približno isti kao i gubici od poplava 2014. godine„, kaže profesor Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimir Đurđević za Novu Ekonomiju.

S druge strane, Srbija već ima neke elemente kako da odgovori na sušu, ali često ti elementi nisu u potpunosti razvijeni, fragmentirani su i nisu u stanju da funkcionišu zajedno, na šta profesor Đurđević dodaje da je „trenutni odgovor na sušu u zemlji uglavnom reaktivan, fokusirajući se na akcije nakon početka ili završetka suše„.

Nova ekonomija je već pisala o tome kako Srbija rizikuje da izgubi do 74 miliona evra iz IPARD programa EU jer ta sredstva nije blagovremeno iskoristila – a na „skrivenom“ gubitku su upravo poljoprivrednici – koji su nedavno protestvovali zbog toga što, kako kažu, Vlada ne poštuje postignute sporazume i ne demantuje navode da će im subvencije biti smanjene.

Tagovi:

Poljoprivreda Kriza Pad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure