img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Loše prognoze

Nova ekonomija: Pad srpske poljoprivrede – potrebne investicije i uređenje tržišta

04. децембар 2024, 18:59 Nova ekonomija / Anica Kovačević
Foto: FoNet / Dragan Antonić
Ilustracija
Copied

Srbija se suočava s kontinuiranim padom u poljoprivrednom sektoru. Stručnjaci kao glavne uzroke ističu sušu, nedostatak ulaganja i nizak nivo agrotehnike

Iako je realni rast bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu ove godine bio pozitivan – 3,1 odsto, poljoprivreda beleži negativan trend – pad u sva tri kvartala od skoro osam odsto u svakom – za šta struka upire prst na klimatske promene i niske investicije, piše Nova ekonomija.

Posmatrano po delatnostima, najznačajniji realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama, 3,6 odsto i sektoru informisanja i komunikacija, 7,8 odsto.

S druge strane, realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 8,6 odsto.

Učešće poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu Srbije beleži pad već niz godina, a gledajući samo period od 2022. godine taj udeo je smanjen sa 5,3 odsto na 3,8 odsto 2023. godine. Dosadašnji podaci za ovu godinu ukazuju da će i u 2024. ova vrednost biti nešto preko tri odsto.

Tokom sva tri kvartala ove godine, u sektoru poljoprivrede se beleži pad bruto dodate vrednosti i to u prvom 7,6 odsto, u drugom osam odsto, a sad u trećem, 8,6 odsto.
„Ovaj pad, posebno u ovoj godini, može se pripisati sušama koje su u značajnoj meri ugrozile biljnu proizvodnju i to ne samo u Srbiji, već i Evropi“, kaže za Novu ekonomiju kaže Milan Prostran, agroekonomista i dodaje kako je „da bi se ovaj pad pretvorio u plus, potrebno da se pokrenu veće investicije, kao i da se uredi tržište“.

Trend se pogoršava

S druge strane, on objašnjava kako je drugi takođe bitan razlog i još uvek prisutni nizak nivo agrotehnike – „zbog visokih cena troškova ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju ljudi pribegavaju manjoj upotrebi mineralnih đubriva, sredstvima za zaštitu bilja, kao i upotrebi nedeklarisanog semena, kako bi smanjili svoje troškove s obzirom na skroman finansijski kapital kojim raspolažu – što je indirektno ili direktno uticalo na prinose i fizički obim poljoprivredne prizvodnje“.

Prostran je posebno istakao i loše stanje u stočarskoj proizvodnji, čiji se trend pogoršava – što ističe kao jedno od najalarmantnijih pitanja u poljoprivrednom sektoru.

„Po vrednosti, stočarska proizvodnja učestvuje sa 70 odsto u poljoprivrednom sektoru u Evropskoj uniji, dok je u Srbiji to svega na tridesetak odsto – što jasno ukazuje na sistemski problem koji imamo u poljoprivredi“, smatra Prostran.

Govoreći o klimatskim promenama, od početka 21. veka Srbija se suočila sa jakim epizodama suša i ekstremnih padavina koje su izazvale velike ekonomske gubitke – procenjuje se da premašuju i šest milijardi evra, a više od 70 odsto tih gubitaka povezano je sa sušom i visokim temperaturama, što je preko četiri milijarde evra.

Bez adekvatnog odgovora države

Nakon velikih poplava iz 2014. godine, došlo je do pozitivnih pomaka u upravljanju prirodnim nepogodama, počevši od poboljšanja pravnog okvira do razvoja programa oporavka i sprovođenja mera za ublažavanje i pripremu.

„Mnogi ovi pomaci bili su prvenstveno usmereni na poplave – dok, za posledicu, Srbija još uvek nema nacionalni strateški dokument posvećen suši, iako su ekonomski gubici povezani sa sušama u nekim godinama približno isti kao i gubici od poplava 2014. godine„, kaže profesor Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimir Đurđević za Novu Ekonomiju.

S druge strane, Srbija već ima neke elemente kako da odgovori na sušu, ali često ti elementi nisu u potpunosti razvijeni, fragmentirani su i nisu u stanju da funkcionišu zajedno, na šta profesor Đurđević dodaje da je „trenutni odgovor na sušu u zemlji uglavnom reaktivan, fokusirajući se na akcije nakon početka ili završetka suše„.

Nova ekonomija je već pisala o tome kako Srbija rizikuje da izgubi do 74 miliona evra iz IPARD programa EU jer ta sredstva nije blagovremeno iskoristila – a na „skrivenom“ gubitku su upravo poljoprivrednici – koji su nedavno protestvovali zbog toga što, kako kažu, Vlada ne poštuje postignute sporazume i ne demantuje navode da će im subvencije biti smanjene.

Tagovi:

Kriza Pad Poljoprivreda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Točenje goriva na benzinskoj pump

Uvoz derivata

14.октобар 2025. R. V.

Sankcije NIS-u: Ostale naftne kompanije u Srbiji drastično uvećale uvoz goriva

Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u

Nemačka zastava i tmurno nebo: Najnoviji podaci pokazuju da bi ove godine mogao biti dostignut novi rekord u broju bankrota.

Nemačka

14.октобар 2025. Nenad Krajcer (DW)

Probijanje rekorda: Do kraja godine više od 22.000 bankrota firmi u Nemačkoj

Nemačka se kreće ka rekordnom broju bankrota, a Privredna i industrijska komora ponovo je upozorila na neophodnost političkih reformi

Američke sankcije NIS-u

12.октобар 2025. I.M.

Zorana Mihajlović: Ima dovoljno goriva, lopta je na ruskoj strani

Bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla za RTS da država ima dovoljno goriva i skladišta, te da građani ne treba da strahuju zbog aktuelne situacije u NIS-u

Ogrev poskupeo

12.октобар 2025. I.M.

Nestašica peleta u Srbiji: stovarišta prazna – cene „eksplodirale“

Mnoge domaćinstva čekala su poslednji trenutak da nabave pelet za grejanje, što je dovelo do praznih stovarišta i rasta cena. Proizvođači poručuju – peleta ima, ali količine nisu dovoljne za trenutnu navalu.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedovic Handanović kaže povodom američkih sankcija NIS-u da vlast od ruske strane očekuje da budu zaštićeni interesi Srbije i njena energetska sigurnost i bezbednost.

Naftna industrija Srbije

11.октобар 2025. B. B.

Đedović Handanović: Menadžment NIS-a se nada da će Vučić naći nekakvo rešenje

„Menadžment NIS-a se nada da će Aleksandar Vučić da nađe nekakvo rešenje na višem nivou, ali čak ni predsednik Srbije nema magični štapić“, upozorava Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure