img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kompanija Leoni

Nova ekonomija: „Leoni“ otpušta 1.900 radnika

07. jul 2025, 09:46 Novak Marković
Radnici u fabrici Leoni u Nišu Foto: Jelena Đukić Pejić/DW
Radnici u fabrici Leoni u Nišu
Copied

Tačno 1.900 radnika na jugu Srbije ostaće bez posla u narednim mesecima, jer je fabrika "Leoni" odlučila da zatvori pogon u mestu Malošište. Deonice ove kompanije je još prošle godine preuzela kineska "Luxshare". Srpski radnici postali su „skupa radna snaga“ zbog povećanja minimalca

Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive kompanija Leoni Bordnetz-Sistem GmnH donela je odluku da u narednim mesecima prvo smanji, a onda i do kraja 2025. godine obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu u opštini Doljevac. Tačno 1.900 radnika ostaće bez posla do kraja godine, piše Katarina Pantelić u Novoj ekonomiji.

Razlog za gašenje fabrike u ovom mestu jeste što fabrika „radi sa značajnim gubitkom“, što ne dozvoljava kompaniji Leoni da u ovoj fabrici nastavi svoju manuelnu proizvodnju na isplativom nivou. Situaciju, kako navode, dodatno otežava pad evropske automobilske industrije.

„Ipak, LEONI Grupa nije olako donela odluku o zatvaranju lokacije. Kompanija i zaposleni su preduzeli razne inicijative da stabilizuju učinak, kao što su poboljšanje efikasnosti i određivanje pravog kapaciteta fabrike. Nažalost, ovi napori nisu urodili plodom i u perspektivi se ne vide mogućnosti za održivi nastavak proizvodnje. Konkurentnost fabrike u Malošištu je suviše niska da bi mogla da privuče nove projekte“, naveli su iz kompanije.

Kompanija u Malošištu posluje već 11 godina

Svesni težine koju odluka o zatvaranju donosi za radnike koji ostaju bez posla, ali i lokalnu zajednicu u kojoj fabrika posluje, kompanija će zaposlenima isplatiti otpremnine koje su, kako su naveli, značajno veće od zakonom propisanog minimuma.

„Zaposlenima sa kojima će biti raskinut ugovor o radu biće isplaćena otpremnina u visini 50 procenata od „bruto 1“ iznosa prosečne mesečne zarade isplaćene u poslednja tri meseca za svaku punu godinu radnog staža ostvarenu u kompaniji. Uvažavajući doprinos zaposlenih i ozbiljnost ove promene, kompanija na ovaj način pruža podršku koja prevazilazi zakonske obaveze“, ističe Leoni.

Jesmo li postali skupa radna snaga?

Slobodan Miladinović, radnik u fabrici Leoni i član sindikata Nezavisnost, kaže za Novu ekonomiju da je Leoni do sada aplicirao za projekte za proizvodnju, kao i da je do sada kompanija dobijala iste. Međutim, sada je situacija drugačija, Leoni nije dobio nijedan projekat, a radna snaga u Srbiji je postala skupa naspram drugih zemalja.

„Donešena je odluka, iako je Leoni u Srbiji 16 godina. Kad god je Leoni u Srbiji aplicirao za nove projekte, uvek ih je dobijao. Nikad nismo bili u situaciji da ih ne dobijemo. Sada kada smo aplicirali nismo dobili nijedan projekat. Iz centrale u nemačkoj su tražili sastanak sa predsednikom Srbije, jer je najavljeno povećanje minimalca. Međutim, predsednik nije hteo da ih primi na razgovor. Projekte koje radimo su za Mercedes, BMW, Jaguar i Lendrover“, kaže Miladinović.

Kompanija Leoni, prema njegovim rečima, traži mesta gde je investicija sigurna u narednih 10 godina, kao i da pretpostavlja da je kompanija želela da od predsednika ponovo potraži subvencije kao pomoć.

Miladinović napominje da je velika kriza u autoindustriji u svetu. Dodaje i da su mnoge kompanije koje posluju u Srbiji smanjile broj radnika kao što će to učiniti i Leoni do kraja godine. Srpsko tržište radne snage se trenutno ne uklapa u svetsko jer minimalac raste, a radna snaga je jeftinija u Maroku, Tunisu, Egiptu…

Plate u Leoniju u pogonu u Malošištu su bile kao i u ostalim fabrikama koje se bave delovima za autoindustriju, tvrdi Miladinović. To je iznos na koji se fabrike i obavežu da isplaćuju radnicima kada dobiju subvencije- minimalac plus 20 odsto.

Kinezi većinski vlasnici Leonija- hoće li Luxshare biti „nova“ fabrika?

Leoni posluje u 23 zemlje sveta, a u Malošištu proizvodi žičane sisteme za evropsku automobilsku industriju koja se trenutno suočava sa brojnim izazovima a dobavljači sa smanjenom potražnjom.

Na drugim lokacijama u Srbiji – u Prokuplju, Nišu i Kraljevu, kompanija se takođe suočava sa porastom troškova. Ipak, ove tri fabrike nastavljaju da rade na svojim projektima.

Pre dve godine, tačnije u julu 2023, akcije kompanije Leoni otkupio je Stefan Pirer, vlasnik austrijske grupacije Pierer Mobiliti. Nakon toga u septembru prošle godine kineska kompanija Luxshare preuzela je 50,1 odsto udela u kompaniji Leoni AG i tako postala vlasnik većinskog dela akcija.

Spekuliše se i da će upravo ova kineska kompanija postati novi vlasnik Leonija-sa sto odsto.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je početkom juna da će uskoro biti otvoreno pet fabrika u zemlji, od čega su tri u Nišu.

Postavlja se pitanje da li će Luxshare postati sto odsto vlasnik fabrike i na osnovu svog imena postati zapravo jedna od „novih fabrika u Nišu“ koju je predsednik prošlog meseca najavio.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Leoni Kinezi nova ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Veliki broj autobusa zaglavljenih u ulici

Grad Beograd

17.mart 2026. M. L. J.

Nikola Jovanović: „Dug komunalnih preduzeća Beograda 26 milijardi dinara“

Grad Beograd je izgubio još jedan veliki spor vredan 900 miliona dinara, tvrdi Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu, a ukupan dug dobavljačima mnogo je veći

Voće, Jabuke

Voćarstvo

17.mart 2026. M. L. J.

Muke prodavaca jabuka u Čačku: Kako poljske jabuke istiskuju srpske sa tezgi

Voćari iz Čačka tvrde da su hladnjače prepune domaćih jabuka za koje ne postoji interesovanje. Kažu da su tržište preplavile jeftinije uvozne jabuke, i to iz Poljske i Makedonije

Krediti

17.mart 2026. M. L. J.

Ko je koga doveo u zabludu: Građani moraju bankama da vrate novac – sa kamatom

Više od 200.000 građana je tužilo banke jer je Vrhovni sud odlučio da banka nema pravo da naplaćuje usluge obrade kredita. Ipak, sud je potom preinačio svoj stav, a banke sada traže da građani vrate novac

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure