

Rat na Bliskom istoku
Nova ekonomija: NIS 40 odsto nafte dobija preko Ormuskog moreuza
Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte




Minimalna zarada se danas nalazi ispod praga rizika od siromaštva za tročlano domaćinstvo, što se, po svemu sudeći, neće menjati ni naredne godine, ističe se u saopštenju potpisnik deklaracije o „plati za život“
Nakon što je u okviru Socijalno-ekonomskog saveta postignut konsenzus o visini minimalne cene rada za 2025. godinu, organizacije potpisnice Deklaracije o plati za život reagovale su povodom vezivanja obračunate potrošačke korpe za minimalnu zaradu.
Upozoravaju da to znači uspostavljanje siromaštva kao normativnog okvira.
Organizacije saopštavaju da je minimalna zarada, oko koje je postignut konsenzus, već danas veća nego što je bila pre tri meseca, a narednih meseci će nastaviti da raste, tako da ni 2025. godine ona neće biti u visini minimalne potrošačke korpe.
„Baš iz razloga kontinuiranog rasta troškova života sindikati su prethodnih godina zahtevali da se minimalna cena rada usaglašava dva puta godišnje. Međutim, ovaj zahtev u potpunosti je ignoristan od strane druga dva socijalna partnera”, navodi se u saopštenju.
Minimalna potrošačka korpa ne meri troškove osnovnih potreba
Dodaje se da minimalna potrošačka korpa ne meri troškove osnovnih socijalnih i egzistencijalnih potreba radnika i njihovih porodica.
„Minimalna potrošačka korpa meri isključivo prosečnu potrošnju 30 odsto najsiromašnijih domaćinstava u Srbiji. Primera radi, minimalna potrošačka korpa podrazumeva da tročlano domaćinstvo dnevno na raspolaganji ima 800 dinara za hranu, a mesečno za obrazovanje 137 dinara. Da li je to zaista dovoljno za dostojanstven život?”, navodi se.
Iz organizacija ističu da se, minimalna zarada koja se danas nalazi ispod praga rizika od siromaštva za tročlano domaćinstvo, po svemu sudeći, neće menjati ni naredne godine.
„Sa druge strane, naše organizacije se zalažu za platu za život, platu koja će zaista svim radnicima i radnicama i njihovim porodicama obezbediti dostojanstven život. Plata za život podrazumeva da radnik ili radnica i njihove porodice zaista mogu da zadovolje osnovne životne potrebe: hranu, odeću, stanovanje, javni prevoz, komunalne i telekomunikacione troškove, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, slobodno vreme i kulturu. Ljudi ne žive da bi radili, već rade da bi živeli”, zaključuje se u saopštenju.
Kvalitet rada opada, profit raste
Poslednji podaci pokazuju da plata za život u Srbiji iznosi 144.457 dinara.
Trećina radnika i radnica u Srbiji, oko 640.000 njih, zarađuje platu koja je manja od 60.000 dinara. Polovina zarađuje manje od 74.000, a platu veću od 140.000 dinara ima tek 13% zaposlenih. To je slika našeg društva danas.
Istovremeno, dok radnici i radnice grcaju, profiti kompanija rastu. Tako je privreda Srbije u 2023. godini ostvarila neto dobit u vrednosti od 8,2 milijarde evra.
Među potpisnicima Deklaracije su Centar za politike emancipacije, Centar za dostojanstven rad, A11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Fondacija Centar za demokratiju, Centar za održivi razvoj Srbije.


Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte


Cena goriva u Srbiji danas će porasti najviše tri dinara po litru, iako bi, prema procenama vlasti, realno poskupljenje moglo da bude između 15 i 20 dinara, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Najavio je da će država u narednih sedam dana pripremiti mere kako bi ublažila posledice rasta cena energenata.


Na „crnoj listi“ Predloga zakona o trgovačkim praksama je i neopravdano i „preko noći“ otkazivanje otkupa poljoprivrednih proizvoda, a upravo na tu praksu se poljoprivrednici žale


Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne


Umesto što „prodaje maglu“ najavom uvođenja oznake „100 odsto iz Srbije“, ministru Draganu Glamočiću bilo bi bolje da se bavi rešavanjem realnih, ogromnih, sistemskih problema u poljoprivredi, smatraju sagovornici „Vremena“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve