U Londonu za mesečnu kartu u gradskom prevozu morate da izdvojite 233 evra, dok je u Luksemburgu javni saobraćaj besplatan. Na kom mestu se nalazi Beograd
Ispitivanje je obuhvatilo 33 evropske prestonice, a za parametar je uzeta cena mesečne karte za prevoz u evrima.
Apsolutni lider u ceni gradskog prevoza je London, u kome morate da izdvojite čak 233 evra za mesečnu kartu.
Na drugom mestu je Dablin, gde je cena 117 evra, dok je u Kopenhagenu 98 evra.
Četvrto mesto zauzima Stokholm u kome je cena 87 evra, a peto Pariz sa cenom od 84 evra.
U Helsinkiju, glavnom gradu Finske, cena mesečnog prevoza je 67 evra, dok je u Amsterdamu 60 evra.
Zatim sledi Madrid sa 55 evra i Zagreb sa 53 evra.
Na desetom mestu je Beč u kome je karta 51 evro, dok je u Nikoziji na Kipru 50 evra.
Berlin i Brisel su na 12. i 13. mestu sa mesečnom cenom od 49 evra.
Cena prevoza u glavnom gradu Portugala je 40 evra.
Na 15. mestu je Ljubljana, gde je cena mesečne karte za javni prevoz 37 evra, a na 16. glavni grad Slovačke – Bratislava, u kojem karta košta 36 evra.
17. mesto zauzima prestonica Italije Rim, u kome je cena 35 evra, dok je na 18. Podgorica sa cenom od 30 evra.
Iza njih slede baltičke prestonice Riga, Talin i Viljnus. U prestonici Letonije mesečna karta za javni prevoz iznosi 30 evra, kao i glavnom gradu Estonije, dok 29 evra košta u Litvaniji.
Na 22. mestu je Beograd, u kome je cena mesečne karte za javni prevoz 28 evra, a iza njega se nalaze Sarajevo i Atina u kojima je karta 27 evra.
Komšije u Skoplju izdvajaju 26 evra, koliko i stanovnici glavnog grada Poljske – Varšave.
Na 27. mestu je Sofija u kojoj se mesečna karta plaća 25 evra, dok je cena u Budimpešti 23 evra.
Iza njih je češka prestonica Prag u kome je mesečna karta za javni prevoz 22 evra, a u Tirani je 16 evra.
31. mesto na tabeli zauzima Bukurešt u kome je karta 16 evra, ali u odnosu na Tiranu nudi veći širi izbor gradskog prevoza. U Prištini je karta 14 evra, dok je, kako je već navedeno, u Luksemburgu javni prevoz besplatan.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dok državni funkcioneri i Narodna banka Srbije tvrde da nema razloga za brigu, građani širom Srbije zovu menjačnice i unapred „rezervišu“ evre. Panika zbog sankcija NIS-u i mogućeg udara na banke pokazala je koliko je poverenje u dinar krhko – i koliko vlast voli da najpre zaplaši, a zatim glumi spasioca
Narodna banka Srbije odlučila je da ukine dozvoljenu proviziju od jedan odsto menjačnicama da bi se izbegao „psihološki efekat” koji proizvodi kurs od 120 dinara za evro
Kompanija Leoni je u Malošištu obustavila proizvodnju i otpustila sve radnike. Zašto je Leoni koji je bio među sedam najvećih izvoznika iz Srbije odlučio da otpusti 1.900 radnika?
Ovog decembra penzije su skočile za 12,2 odsto, a vlast najavljuje da će u narednoj godini biti na istorijskom maksimumu. Da li će stvarno životni standard penzionera biti bolji?
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!