img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Automobili

Ko ti je ovo radio: Autoserviseri se žale na nelegalne radionice

14. јануар 2025, 13:36 B. B.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
U malim mestima često ima više nelegalnih nego legalnih radionica
Copied

Oko 60 odsto autoservisa u Srbiji posluje nelegalno, tvrdi Udruženje autoservisera. Na ruku im ide što ih niko ne kontroliše, ne plaćaju poreze, u veleprodajama kupuju opremu i delove za gotovinu

U Srbiji svako može da se bavi servisiranjem vozila, a više od hiljadu nelegalnih radionica opterećuje struku, utiče na cenu rada i tera i legalne servisere u sivu zonu ili u druge zemlje, saopštilo je Udruženje Autoservisi Srbije povodom Dana vozača i automehaničara koji se obeležava 15. januara.

„Prema nekim procenama, oko 60 odsto servisa u zemlji posluje nelegalno. Na ruku im ide to što ih niko ne kontroliše, ne plaćaju poreze, u veleprodajama kupuju opremu i delove za gotovinu i dobijaju iste, nekad čak i bolje rabate od majstora koji se legalno bave servisiranjem vozila. Ovo stanje puno utiče na cenu rada, posebno u malim mestima, gde često ima više nelegalnih nego legalnih radionica“, navelo je Udruženje Autoservisi Srbije.

Škola zaostaje za autoindustrijom

To udruženje koje okuplja više od 800 legalnih radionica upozorava da je interesovanje za zanatima sve manje i da je školski sistem u ogromnom zaostatku za razvojem autoindustrije.

„Kada tome dodamo da servisiranje vozila odavno nije samo zanat, već da se bavimo najnaprednijim tehnološkim izumima, nije čudo što se mnoge kolege pitaju da li će imati ko da ih nasledi“, poručuju iz tog udruženja.

Udruženje Autoservisi Srbije ističe da je neophodno da, na čelu sa državom, svi počnemo odgovorno da se ponašamo po pitanju opasnog otpada.

Problem zbrinjavanja otpada

Navodi da sistem sakupljanja opasnog otpada od malih generatora u Srbiji ne postoji, da se operaterima ne isplati da se bave malim količinama, i da su ograničeni i kapaciteti za skladištenje.

„Najveći izazov su troškovi zbrinjavanja opasnog otpada. Iako država naplaćuje taksu za svaki kilogram proizvoda koji upotrebom postaje opasan otpad, Zeleni fond odavno ne postoji, pa sredstva od naknada ne završavaju tamo gde bi trebalo. Operateri nemaju pristup tim sredstvima, a trošak zbrinjavanja opasnog otpada postaje trošak samih servisera. Ti troškovi su enormni“, ukazuje Udruženje.

Kao primer navodi da, ukoliko serviser iz Kragujevca želi da zbrine tonu otpadnog ulja operateri naplaćuju 120 dinara po svakom gaženom kilometru i 35 dinara za zbrinjavanje svakog litra ulja.

„To dovodi do iznosa od oko 65.000 dinara, koliko serviser iz Kragujevca treba da plati operateru iz Beograda na ime zbrinjavanja tone ulja. Serviseri su prinuđeni da plaćaju ove visoke iznose, jer se u suprotnom suočavaju sa mogućnošću da dobiju prekršajnu ili čak krivičnu prijavu. Većina servisera ipak ne naplaćuje vlasnicima vozila za zbrinjavanje opasnog otpada iz njihovih vozila“, navode iz Udruženja.

Tagovi:

Ekonomija Automobili Porez Autoservis Udruženje Autoservisi Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Mlekari prosipaju mleko

Protest mlekara

11.фебруар 2026. I.M.

Proizvođači mleka blokirali Ibarsku magistralu – prosute tone mleka

Nezadovoljni cenom otkupa mleka, velikim uvozom i prekidom saradnje sa mlekarama, proizvođači mleka organizovali su masovne blokade u Mrčajevcima i Kniću. Zahtevaju hitnu reakciju Vlade Srbije

Energetika

11.фебруар 2026. K. S.

Vetroparkovi: Kako je Južni Banat postao energetski epicentar uz rast kineskog kapitala

Dok se vetroenergija u Srbiji i Severnoj Makedoniji promoviše kao stub zelene tranzicije, razvoj vetroparkova u Južnom Banatu i regionu Demir Kapije otvorio je pitanja transparentnosti, vlasništva i uloge države

Gasovod

Gasni aranžman

11.фебруар 2026. Marija L. Janković

Zašto Rusija opet drži Srbiju „na kratkoj uzici“ sa gasom

Srbija ponovo do poslednjeg trenutka mora da čeka na dogovor oko ruskog gasa. Kratkoročni gasni aranžman ističe 31. marta, a ako bude produženja, ono će opet biti samo na šest meseci

Uredba o trgovinama

11.фебруар 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Poskupljuje 600 proizvoda u prodavnicama

Država je „otključala“ nabavne cene u radnjama, pa su neki dobavljači odmah počeli da šalju nove cenovnike trgovcima. Već u prvoj nedelji, pojedini su podigli cene za više od 600 artikala i to za sedam odsto u proseku. To automatski znači veće cene u radnjama

Kukuruzni skrob, gustin u činiji, kukuruz pored

Izvoz hrane

11.фебруар 2026. K. S.

Nova zabrana za izvoz hrane: Hrvatska blokirala pošiljku zbog aflatoksina B1 u gustinu

Pošiljka za tržište EU zaustavljena je na hrvatskoj granici zbog prisustva najtoksičnijeg mikotoksina. Od početka godine su već tri slučaja nebezbedne hrane iz Srbije registrovana na spoljnim granicama Unije

Komentar

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure