img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Automobili

Ko ti je ovo radio: Autoserviseri se žale na nelegalne radionice

14. januar 2025, 13:36 B. B.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
U malim mestima često ima više nelegalnih nego legalnih radionica
Copied

Oko 60 odsto autoservisa u Srbiji posluje nelegalno, tvrdi Udruženje autoservisera. Na ruku im ide što ih niko ne kontroliše, ne plaćaju poreze, u veleprodajama kupuju opremu i delove za gotovinu

U Srbiji svako može da se bavi servisiranjem vozila, a više od hiljadu nelegalnih radionica opterećuje struku, utiče na cenu rada i tera i legalne servisere u sivu zonu ili u druge zemlje, saopštilo je Udruženje Autoservisi Srbije povodom Dana vozača i automehaničara koji se obeležava 15. januara.

„Prema nekim procenama, oko 60 odsto servisa u zemlji posluje nelegalno. Na ruku im ide to što ih niko ne kontroliše, ne plaćaju poreze, u veleprodajama kupuju opremu i delove za gotovinu i dobijaju iste, nekad čak i bolje rabate od majstora koji se legalno bave servisiranjem vozila. Ovo stanje puno utiče na cenu rada, posebno u malim mestima, gde često ima više nelegalnih nego legalnih radionica“, navelo je Udruženje Autoservisi Srbije.

Škola zaostaje za autoindustrijom

To udruženje koje okuplja više od 800 legalnih radionica upozorava da je interesovanje za zanatima sve manje i da je školski sistem u ogromnom zaostatku za razvojem autoindustrije.

„Kada tome dodamo da servisiranje vozila odavno nije samo zanat, već da se bavimo najnaprednijim tehnološkim izumima, nije čudo što se mnoge kolege pitaju da li će imati ko da ih nasledi“, poručuju iz tog udruženja.

Udruženje Autoservisi Srbije ističe da je neophodno da, na čelu sa državom, svi počnemo odgovorno da se ponašamo po pitanju opasnog otpada.

Problem zbrinjavanja otpada

Navodi da sistem sakupljanja opasnog otpada od malih generatora u Srbiji ne postoji, da se operaterima ne isplati da se bave malim količinama, i da su ograničeni i kapaciteti za skladištenje.

„Najveći izazov su troškovi zbrinjavanja opasnog otpada. Iako država naplaćuje taksu za svaki kilogram proizvoda koji upotrebom postaje opasan otpad, Zeleni fond odavno ne postoji, pa sredstva od naknada ne završavaju tamo gde bi trebalo. Operateri nemaju pristup tim sredstvima, a trošak zbrinjavanja opasnog otpada postaje trošak samih servisera. Ti troškovi su enormni“, ukazuje Udruženje.

Kao primer navodi da, ukoliko serviser iz Kragujevca želi da zbrine tonu otpadnog ulja operateri naplaćuju 120 dinara po svakom gaženom kilometru i 35 dinara za zbrinjavanje svakog litra ulja.

„To dovodi do iznosa od oko 65.000 dinara, koliko serviser iz Kragujevca treba da plati operateru iz Beograda na ime zbrinjavanja tone ulja. Serviseri su prinuđeni da plaćaju ove visoke iznose, jer se u suprotnom suočavaju sa mogućnošću da dobiju prekršajnu ili čak krivičnu prijavu. Većina servisera ipak ne naplaćuje vlasnicima vozila za zbrinjavanje opasnog otpada iz njihovih vozila“, navode iz Udruženja.

Tagovi:

Automobili Porez Autoservis Udruženje Autoservisi Srbije Ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
ilustracija veštačkeinteligencije

Veštačka inteligencija

22.februar 2026. Angela Gepfert / ARD / DW

Da li nam AI uzima poslove ili samo menja pravila igre

Viralna objava tehnološkog preduzetnika Meta Šumera pokrenula je raspravu o tome da li će AI uskoro ugroziti milione kancelarijskih poslova - dok stručnjaci upozoravaju da su takve tvrdnje preterane i zasnovane na spornim pretpostavkama. Ima li razloga za strah

Beograd

21.februar 2026. A.I.

Beograd grca u dugovima: Dobavljači potražuju „neverovatnih“ 25 milijardi dinara

Centar za lokalnu samoupravu saopštio je da je Grad Beograd dužan na sve strane i da zbog toga sledi rebalans budžeta. Pored ostalog i zbog izgubljenih sudskih parnica

Staklena zgrada NIS-a sa logoom

Naftna industrija Srbije

21.februar 2026. A.I.

OFAK produžio licencu NIS-u za mesec dana

U poslednjem trenutku Kancelarija za kontrolu strane imovine SAD (OFAK) ponovo je produžila licencu NIS-u, ali samo za jedan mesec

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Naftna industrija Srbije

20.februar 2026. Marija L. Janković

Kako se Vučić „opustio“ oko sudbine NIS-a

Licenca za NIS ističe u subotu, 21. februara u 6 ujutru sati, dok cene nafte rastu. Aleksandar Vučić ovoga puta ne potpaljuje režimske medije i ne plaši građane da će sve stati, kao onomad

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić pozvao je građane da iskažu mlekarski patriotizam - kupujući više srpskog mleka i mlečnih proizvoda.

Poljoprivreda

19.februar 2026. Marija L. Janković

Mlečni damping u Srbiji: Jedino kod nas prolazi škart

Srbija popije godišnje oko 1,3 milijarde litara mleka, koliko približno iznosi i godišnja proizvodnja. Ipak, tokom 2025. godine uvezli smo oko 19.000 tona svežeg mleka i mlečnih proizvoda i 4.200 tona mleka u prahu. Zašto uvozimo, ako nam ne treba?

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure