Analiza
Alta banka: Naprednjački slon, bankarska muva
Da li Alta banka može da poremeti finansijski sistem Srbije? Koje poruke šalje uvođenje stečaja - da li treba da verujemo bankama i kojim?

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“
Čim su investitori čuli da će MOL kupiti NIS, pohrlili su da pazare akcije koje su otišle u nebesa i porasle za čak 26 odsto ove godine. Ipak, kada je predsednik Srbije odao cenu po kojoj bi mađarski gigant mogao da plati ovu transakciju, za cenu između 900 miliona i milijardu evra, vrednost akcija je dostigla istorijske maksimume od 3.998 forinti (više od deset evra).
„MOL je i pre vesti o kupovini NIS-a bio regionalni gigant, a sada dobija priliku da se prostre i na južna tršišta“, kaže za „Vreme“ broker Nenad Gujaničić. „Investitori očekuju širenje biznisa od Poljske do Srbije. Ulagači to vide kao dobru i racionalnu odluku.“
Mađarski portal Potrfolio je pre Vučićeve objave pisao da nije uopšte svejedno za koju cenu bi MOL kupio ruski udeo NIS-a. Naveli su da je vrednost 56,15 odsto ruskog udela analitičar Erste marketa procenio na 1,4 milijarde evra. Isti analitičar objavio je, pre Vučićeve vesti o iznosu kupovine, da bi deonice MOL-a stagnirale ili bile u padu u slučaju da treba da plate više od realne cene.
Kako je vrednost po kojoj će Mađari dobiti NIS, a koju je Vučić objavio, dosta niža od objektivne vrednosti preduzeća, investitorima se to posebno dopalo. Samo u poslednjoj nedelji januara, deonice MOL-a porasle su za 6,7 odsto.
„Ni jedan akcionar ne voli da njegova kompanija kupi konkurentsku firmu po visokoj ceni, pa je priča o niskoj vrednosti sigurno pomogla“, smatra Gujaničić. „Cena je svakako razumljiva, s obzirom da se radi o vanrednim okolnostima i praktično iznuđenoj prodaji, zbog koje su sigurno brojni drugi potencijalni kupci odustali.“
Mađarski portal 444.hu konstatuje da je i dalje neizvesno šta će se desiti sa energetskim tržištem i vlasništvom u regionu, kada se nakon eventualnog postizanja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine ukinu sankcije ruskim kompanijama.
Napominju i da je važno šta će Evropska unija reći o eventualnom sporazumu sa stanovišta zaštite konkurencije, odnosno da bi mogla imati primedbe na to što bi MOL kupovinom udela u NIS-u stekao dominantan položaj na regionalnom tržištu.
„Antimonopolska tela EU bi mogla da daju svoje mišljenje, ali mislim da tu neće biti većih problema“, veruje Gujaničić. „Do sada je MOL u Srbiji držao oko deset odsto tržišta maloprodaje, a kako NIS ima polovinu, suštinski to neće praviti presudnu razliku.“
Dogovor zahteva odobrenja više regulatornih tela, uključujući ruske i američke institucije, dok je američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) produžila privremenu dozvolu za poslovanje NIS-a, čime je omogućen rad rafinerije u Pančevu tokom procesa preuzimanja.
Da li Alta banka može da poremeti finansijski sistem Srbije? Koje poruke šalje uvođenje stečaja - da li treba da verujemo bankama i kojim?

Situacija u vezi sa Alta bankom ne ugrožava redovno poslovanje kompanije Belgrade Waterfront

Intesa Invest tvrdi da je uticaj propasti Alta banke na njene novčane fondove ograničen i jednokratan. Fondovi posluju redovno, a izdavanje i otkup investicionih jedinica odvijaju se nesmetano.

Koja će banka, od kada i u kom vremenskom periodu isplaćivati novac deponentima Alta banke, za koju je Privredni sud u Beogradu doneo rešenje o pokretanju stečajnog postupka.
Klijenti Alta banke u Srbiji nemaju više pristup svojim računima. Među njima su mnogi Rusi. Kada će moći da dobiju svoj novac? Da li da li će morati da se oproste od suma većih od 50.000 evra?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve