img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zatvaranje pogona u NIšu

Južne vesti: Šta će biti sa zemljištem „Benetona“?

19. februar 2025, 08:14 I.M.
Foto: Ljubica Jocić / Južne vesti
Beneton u Nišu
Copied

Odlazak italijanske kompanije „Beneton" iz Niša donosi neizvesnost ne samo za radnike, već i za buduću namenu zemljišta. Stručnjaci ističu da trenutni urbanistički planovi ne predviđaju stambenu izgradnju, a prisustvo arheoloških nalazišta dodatno otežava potencijalne investicije

Najava kompanije „Beneton” da će od aprila zatvoriti pogon u Nišu, osim pitanja o radnicima koji ostaju bez posla, otvorila je i pitanje šta će se desiti sa zemljištem i zgradama gde je fabrika, podseća portal „Južne vesti“.

Parcela površine oko osam hektara je u vlasništvu firme „Olimpias”, a prema postojećim planovima njena namena je poslovno-trgovinska, što znači da se tu ne mogu graditi stambeni kompleksi, bar dok se ne promeni ceo set urbanističkih planova i dobiju dozvole Zavoda za zaštitu spomenika, pošto je to područje arheoloških nalazišta.

Kada je „Beneton” 2011. godine kupio fabriku „Niteks” za tri miliona evra, ujedno je kupio i zemljište i sve objekte. Naime, kako objašnjavaju stručnjaci, sve firme koje su koje su nekad bile korisnice zemljišta koje je nekada bilo državno, u trenutku privatizacije uspele da to zemljište prevedu na svoje ime, i onda je to zemljište postalo privatno. Tako da kada je „Niteks” prodat i zemljište je išlo uz to.

Šta će „Beneton” uradiiti sa zemljištem i objektima, pitanje je koje su novinari „Južnih vesti uputili mejlom, ali odgovor nisu dobili. Isto pitanje vlasnicima kompanije postavio je i gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović.

„Od Benetona smo potražili nekoliko stvari. Jedna od njih je i statusna promena. Šta je to što oni misle da treba da se dogodi na toj lokaciji. U skladu sa onim što budemo dobili, opredelićemo se, da li ćemo da odobravamo ili nećemo da odobravamo. U ovom trenutku planskim dokumentom na toj lokaciji je definisano poslovanje, tu su proizvodni pogoni, a bez planskog dokumenta ništa oni ne mogu da urade, niti može bilo ko drugi da uradi“, rekao je Pavlović.

Problematična industrija zbog arheoloških nalazišta

Prema rečima Miroljuba Stankovića, urbaniste i nekadašnjeg direktora Zavoda za urbanizam, to što se zemljište gde je „Beneton” vodi kao gradsko građevinsko, ne znači da se bilo šta tu može graditi. Napominje da sve zavisi od toga šta je definisano planovima.

Ističe da je područje gde je fabrika „Beneton” obuhvaćeno Planom generalne regulacije Gradske opštine Pantelej – prva faza iz 2012. godine.

„Ta zona je definisana kao poslovno-trgovinski kompleks. Nema reči o industriji, jer je dugoročno protumačeno da nije poželjna nova industrija u tom području, posebno jer se na tom području nalazi vredno arheološko nalazište. To znači i da bilo kakvom odlučivanju prethodi arheološko istraživanje, pa onda saglasnost, pa građevinska dozvola“, objašnjava Stanković.

Napominje da je prema važećim planovima nemoguće graditi stambene zgrade na tom području, ali da se sve to može promeniti, ako se promeni Generalni urbanistički plan, a potom i Plan generalne i Plan detaljne regulacije.

„Trenutno je nemoguće stanovanje i nemoguće je dati dozvolu dok se celi sistem planova ne promeni“, ističe Stanković.

Kompleks od osam hektara

S obzirom da se radi o kompleksu od osam hektara ne postoji adekvatna komparacija sa bilo kojim drugim parcelama u Nišu. Na tržištu se do sada, na sličnim lokacijama nikada nije pojavilo u prodaji zemljište sa tolikom površinom. Čak ni van Niša.

Iz jedne agencije za nekretnine navode da je cena ara na periferiji oko 25.000 evra, a da bi u najboljem slučaju kod kompleksa “Benetona” mogla da se kreće i do 40.000 evra, ukoliko dobiju sve potrebne dozvole zbog potencijalnog arheološkog nalazišta. U slučaju kada bi cena ara koštala 40.000, cena celog kompleksa bi iznosila 32.413.600 evra.

Sa cenom od 30.000 po aru, ukupna vrednost bi iznosila 24.310.200 evra.

Inače, kada je „Beneton” kupio „Niteks” 2011. godine pojavile su se glasine da će na tom prostoru biti građeni stambeni kompleksi, što je direktor ove italijanske kompanije tada negirao. Da li će prodati zemljište ili ne, za sada nema odgovora iz kompanije.

Na prostoru nekadašnje tekstilne fabrike „Niteks“ pronađen je veliki broj grobnica iz 3, 4. i 5. veka nove ere.

Izvor: Južne vesti

Tagovi:

Beneton Izgradnja NIS Radna mesta Zatvaranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure