img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zatvaranje pogona u NIšu

Južne vesti: Šta će biti sa zemljištem „Benetona“?

19. februar 2025, 08:14 I.M.
Foto: Ljubica Jocić / Južne vesti
Beneton u Nišu
Copied

Odlazak italijanske kompanije „Beneton" iz Niša donosi neizvesnost ne samo za radnike, već i za buduću namenu zemljišta. Stručnjaci ističu da trenutni urbanistički planovi ne predviđaju stambenu izgradnju, a prisustvo arheoloških nalazišta dodatno otežava potencijalne investicije

Najava kompanije „Beneton” da će od aprila zatvoriti pogon u Nišu, osim pitanja o radnicima koji ostaju bez posla, otvorila je i pitanje šta će se desiti sa zemljištem i zgradama gde je fabrika, podseća portal „Južne vesti“.

Parcela površine oko osam hektara je u vlasništvu firme „Olimpias”, a prema postojećim planovima njena namena je poslovno-trgovinska, što znači da se tu ne mogu graditi stambeni kompleksi, bar dok se ne promeni ceo set urbanističkih planova i dobiju dozvole Zavoda za zaštitu spomenika, pošto je to područje arheoloških nalazišta.

Kada je „Beneton” 2011. godine kupio fabriku „Niteks” za tri miliona evra, ujedno je kupio i zemljište i sve objekte. Naime, kako objašnjavaju stručnjaci, sve firme koje su koje su nekad bile korisnice zemljišta koje je nekada bilo državno, u trenutku privatizacije uspele da to zemljište prevedu na svoje ime, i onda je to zemljište postalo privatno. Tako da kada je „Niteks” prodat i zemljište je išlo uz to.

Šta će „Beneton” uradiiti sa zemljištem i objektima, pitanje je koje su novinari „Južnih vesti uputili mejlom, ali odgovor nisu dobili. Isto pitanje vlasnicima kompanije postavio je i gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović.

„Od Benetona smo potražili nekoliko stvari. Jedna od njih je i statusna promena. Šta je to što oni misle da treba da se dogodi na toj lokaciji. U skladu sa onim što budemo dobili, opredelićemo se, da li ćemo da odobravamo ili nećemo da odobravamo. U ovom trenutku planskim dokumentom na toj lokaciji je definisano poslovanje, tu su proizvodni pogoni, a bez planskog dokumenta ništa oni ne mogu da urade, niti može bilo ko drugi da uradi“, rekao je Pavlović.

Problematična industrija zbog arheoloških nalazišta

Prema rečima Miroljuba Stankovića, urbaniste i nekadašnjeg direktora Zavoda za urbanizam, to što se zemljište gde je „Beneton” vodi kao gradsko građevinsko, ne znači da se bilo šta tu može graditi. Napominje da sve zavisi od toga šta je definisano planovima.

Ističe da je područje gde je fabrika „Beneton” obuhvaćeno Planom generalne regulacije Gradske opštine Pantelej – prva faza iz 2012. godine.

„Ta zona je definisana kao poslovno-trgovinski kompleks. Nema reči o industriji, jer je dugoročno protumačeno da nije poželjna nova industrija u tom području, posebno jer se na tom području nalazi vredno arheološko nalazište. To znači i da bilo kakvom odlučivanju prethodi arheološko istraživanje, pa onda saglasnost, pa građevinska dozvola“, objašnjava Stanković.

Napominje da je prema važećim planovima nemoguće graditi stambene zgrade na tom području, ali da se sve to može promeniti, ako se promeni Generalni urbanistički plan, a potom i Plan generalne i Plan detaljne regulacije.

„Trenutno je nemoguće stanovanje i nemoguće je dati dozvolu dok se celi sistem planova ne promeni“, ističe Stanković.

Kompleks od osam hektara

S obzirom da se radi o kompleksu od osam hektara ne postoji adekvatna komparacija sa bilo kojim drugim parcelama u Nišu. Na tržištu se do sada, na sličnim lokacijama nikada nije pojavilo u prodaji zemljište sa tolikom površinom. Čak ni van Niša.

Iz jedne agencije za nekretnine navode da je cena ara na periferiji oko 25.000 evra, a da bi u najboljem slučaju kod kompleksa “Benetona” mogla da se kreće i do 40.000 evra, ukoliko dobiju sve potrebne dozvole zbog potencijalnog arheološkog nalazišta. U slučaju kada bi cena ara koštala 40.000, cena celog kompleksa bi iznosila 32.413.600 evra.

Sa cenom od 30.000 po aru, ukupna vrednost bi iznosila 24.310.200 evra.

Inače, kada je „Beneton” kupio „Niteks” 2011. godine pojavile su se glasine da će na tom prostoru biti građeni stambeni kompleksi, što je direktor ove italijanske kompanije tada negirao. Da li će prodati zemljište ili ne, za sada nema odgovora iz kompanije.

Na prostoru nekadašnje tekstilne fabrike „Niteks“ pronađen je veliki broj grobnica iz 3, 4. i 5. veka nove ere.

Izvor: Južne vesti

Tagovi:

Beneton Izgradnja NIS Radna mesta Zatvaranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Hrana

25.mart 2026. Bojan Bednar

Zašto cene otkupa hrane padaju, a cene u prodavnicama ostaju iste

Iako cene otkupa poljoprivrednih proizvoda padaju, njihove cene u prodavnicama ne padaju, nego se čak najavljuju i nova poskupljenja hrane. Ko se bogati na račun poljoprivrednika i kupaca

Plaćanje, novac, Dinari

Siromaštvo

25.mart 2026. M. L. J.

Dok Vučić najavljuje plate od 2.000 evra, Srbija grca u siromaštvu

Platu od 2.000 evra i penzije od 750 je Aleksandar Vučić predstavio kao dugoročni cilj zemlje. Dok se čeka ostvarenje ovog cilja, petina ljudi u Srbija grca u siromaštvu

Energetska kriza

25.mart 2026. M. L. J.

Energetski trio fantastiko: Zašto se posle rasta cene gasa i nafte očekuje poskupljenje struje

Čak 25 odsto potrošnje električne energije u Evropi dolazi iz gasnih termoelektrana, a nova gasna kriza mogla bi znatno da oteža i tržište struje. Prirodno - očekuju se poskupljenja

Poslovi sa režimom

25.mart 2026. Marija L. Janković

Privatna banka za državne poslove: EPS, Parking servis, Ekspo – Alta banka se opet širi

Alta banka Davora Macure ponovo je uvećala svoj kapital 24. marta 2026, sa ciljem „realizacije razvojnih planova banke“. Banke inače jačaju kapitalnu bazu, pored regulativnih zahteva, pretežno radi ekspanzije poslovanja i širenje poslovnih delatnosti

PR

25.mart 2026. R.V.

Raiffeisen je najbolja banka u oblasti privatnog bankarstva u Srbiji

Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards 2026).

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure