img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crno turističko tržište

Jeftini aranžmani na društvenim mrežama: Pazi kome daješ novac

24. maj 2024, 18:29 Maja Popović
Foto: Pexels/Lara Jameson
Sigurnije je samostalno organizovati putovanje, nego ga platiti ilegalnim prodavcima sa društvenih mreža.
Copied

Udruženja za zaštitu potrošača, ali i ona koja štite turističke agencije, jednoglasno upozoravaju da ne treba koristiti usluge nepoznatih fizičkih lica koja nude povoljna putovanja putem interneta, ma koliko ona jeftina bila. Osim što je takva prodaja nezakonita, veliki je rizik za potrošača da svoj novac uloži bez ikakve garancije da će dobiti ono što je plaćeno

Poslednjih nekoliko godina na društvenim mrežama pojavljuju se fizička lica koja nude usluge smeštaja, rezervacija avionskih karata, pa čak i paket aranžmana. Profili koji nude ovakve usluge neretko u svom nazivu sadrže “jeftino” i to je ono što privuče većinu kupaca.

„Lica koja nemaju registrovane firme, a prodaju turističke aranžmane, krše Zakon o turizmu kojim je definisano koji su uslovi za obavljanje ove delatnosti. Potrošači, država i turističke agencije, svi su ugroženi nelegalnom prodajom” kaže za „Vreme “ Marko Dragić iz Udruženja za zaštitu potrošača Vojvodine.

„Ne kažem da ta usluga neće biti realizovana, ali nemamo garanciju da će ona biti izvršena. Ukoliko agencija ne ispoštuje ugovoreno, štiti nas zakon, možemo vratiti novac ili dobiti zamenski vaučer”, objašnjava Dragić.

Povoljne cene aranžmana koje fizička lica prodaju putem društevnih mreža i uplate nepoznatim osobama odmah bi trebalo da pobude sumnju, a turističke agencije ne mogu biti konkurentne sa cenama koje nude fizička lica, objašnjava za „Vreme” predsednik Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (NATAS) Dragan Subotić.

„Turističke agencije su opterećene raznim nametima i naravno da ne mogu da budu konkurentne sa ponudom fizičkog lica, jer agencija plaća porez, polisu osiguranja, prostor, komunalne račune, radnike“ objašnjava Subotić i dodaje da crno tržište u Srbiji konstantno raste, posebno od kovida.

Poverenje u nepoznate osobe

„Naši ljudi više veruju društvenim mrežama nego plaćanju putem interneta“ objašnjava Dragan Subotić i dodaje da nismo dovoljno digitalno pismeni.

„Umesto da sami uplate avio kartu i uzmu smeštaj na bukingu, oni radije prepuštaju da to neko uradi umesto njih i ukazuju poverenje nepoznatim ljudima na društvenim mrežama“, rekao je Subotić.

Nacionalna asocijacija turističkih agencija Srbije (NATAS) je više puta turističkoj inspekciji ukazala na profile koji ilegalno prodaju turističke aranžmane, a inspekcija te prijave prosleđuje Ministarstvu unutrašnjih poslova, tačnije odeljenju za tehnološki kriminal, jer se radi o fizičkim licima.

Prema rečima predsednika NATAS-a, uglavnom su falsifikovanim ličnim kartama otvarani računi u bankama, na koje klijenti uplaćuju svoja putovanja.

„Stignete na svoju destinaciju i uputite se ka hotelu, kad ono vaš smeštaj uopšte nije plaćen! Reći ćete pa dobro, tužiću osobu kada se vratim. No, po povratku brzo uviđate da je gotovo nemoguće pronaći osobu kojoj ste platili usluge, jer je račun u banci te osobe registrovan sa lažnom ličnom kartom”, objašnjava Subotić.

Izbegavati usluge fizičkih lica

Veoma često se građani u Udruženju za zaštitu potrošača raspituju o profilima na društvenim mrežama koja pružaju usluge organizovanja putovanja. Kako Dragić objašnjava, turističke agencije, ukoliko putnik ima žalbu, nude rešenja na licu mesta, a žalbe se najčešće odnose na manjkavost samog hotela. On dodaje da agencije uglavnom daju srazmernu odštetu.

Najbitnija stavka je ugovor o putovanju, napominje Dragić, jer jedino na osnovu toga putnik može imati bilo kakva potraživanja. Ugovor se može potpisati i sa fizičkim licem, ali nema pravnu težinu kao onaj potpisan sa pravnim licem.

„Treba izbegavati bilo kakve usluge fizičkih lica. Isključivo od pravnih lica treba kupovati,i to od proverenih, sa dobrim recenzijama. Uvek treba putovati sa agencijama koje imaju uplaćene premije osiguranja”, upozorava Dragić.

Ugovor o osiguranju je garancija putovanja i jedan je od uslova za dobijanje A licence za organizovanje putovanja sa više od jednog noćenja u zemlji i inostranstvu. Upravo iz tih osiguranja putnici se isplaćuju ukoliko nastane šteta, odnosno agencija ne ispuni ugovoreno.

Lako se može proveriti

„Ukoliko putnik nije siguran da li iza profila stoji fizičko ili pravno lice, lako to može proveriti. Kada dobiju instrukcije za plaćanje, ukoliko je samo ime i prezime, jasno je da je reč o fizičkom licu. Ukoliko su instrukcije na ime firme, onda se može proveriti na sajtu Agencije za privredne registre, gde postoji poseban registar za turizam. Jednostavno se tu ukuca ime firme, na osnovu čega se može videti da li ona uopšte postoji, ali i za koju delatnost je regostrovana, što je takođe vrlo važno“, objasnio je Subotić.

U Evropskoj uniji to je nepojmljivo

Ovakvih slučajeva nema samo u Srbiji, već i u okolnim zemljama, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Bugarskoj, Severnoj Makedoniji.

„U zemljama Evropske unije je to nepojmljivo, ljudi se time ne bave, jer je to krivično delo, utaja poreza“, kaže Subotić i dodaje da i u Srbiji postoje zakoni koji to zabranjuju, ali se jednostavno država ne bavi dovoljno time, finansijska inspekcija bi mogla da deluje, ali i oni sve prebacuju na MUP.

Tagovi:

Društvene mreže turistička ponuda Crno tržište Nacionalna asocijacija turističkih agencija Srbije Udruženje za zaštitu potrošača Vojvodine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Trgovina

01.mart 2026. B. B.

Uredba o ograničenju trgovinskih marži više ne važi, kupci strahuju od rasta cena

Država tvrdi da je odlučila da uvede novi set privremenih mera kako bi zadržala nadzor nad tržišnim kretanjima nakon prestanka važenja Uredbe o ograničenju marži u trgovini

Reka ili otpad, Drina

Zaštita životne sredine

27.februar 2026. M. L. J.

Ekologija u drugom planu: Srbija dovodi u pitanje milione evra iz fondova EU

Srbija se oglušila o obaveze prema Evropskoj uniji da će usvojiti Strategiju zaštite životne sredine. Zato je Brisel blokirao neke fondove, tvrdi docent Šumarskog fakulteta Aleksandar Anđelković. To može da znači gubitak miliona evra nepovratnih sredstava

Projekat „Jadar“

27.februar 2026. B. B.

Predstavnica EP za kritične sirovine: Projekat „Jadar“ nije mrtav, već je zamrznut

„Ako bi se pravni okvir stabilizovao, ja bih rekla da bi Rio Tinto definitivno poštovao ekološke i socijalne standarde“, rekla je Hildegard Bentele, predstavnica Evropskog parlamenta za kritične sirovine iz redova Hrišćansko-demokratske unije o rudarenju litijuma u Srbiji

Električni autobus

Ekspo 2027

27.februar 2026. K. S.

Do Ekspa i po Ekspu sa pedeset električnih autobusa

Država kupuje 50 električnih autobusa za potrebe izložbe Ekspo 2027. Šta će biti s njima kada sve to prođe

Protest poljoprivrednika

27.februar 2026. B. B.

Blokade puteva u petak: Zemljoradnici traže razgovor sa Macutom

Poljoprivrednici traže sastanak sa predsednikom Vlade jer sa resornim ministrom Draganom Glamočićem „ne mogu da se dogovore“. Ukoliko ih Đuro Macut ne pozove, sledi radikalizacija protesta. Koje sve puteve blokiraju u petak

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure