img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ekonomisti: Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen

06. oktobar 2024, 20:06 S.Ć.
Foto: FoNet
Loznica, ovog juna
Copied

Projekat Jadar treba obustaviti – rezultat je analize koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić

Predsednik i Vlada Srbije često ističu navodne ogromne pozitivne ekonomske efekte Projekta Jadar za Srbiju. Međutim, prema analizi koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić, to nije tačno.

„Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen. Srbija bi imala zanemarljive prihode od tog projekta po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje, što predstavlja 2,6 evra po glavi stanovnika“, navodi se, između ostalog, u njihovoj  analizi, a prenosi N1.

Osnovni podaci

Evo još nekoliko podataka u tom poravcu:

Srbija bi uz to sama finansirala, u korist Rio Tinta, celokupnu infrastrukturu Projekta Jadar vrednu po procenama nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.);

Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu Projekta Jadar i Rio Tinto bi u potunosti raspolagao sa iskopanim litijumom;

U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine, itd.) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama;

Vlada planira da dodeli i €419 miliona subvencija, netrasparentno i bez ikakvih garancija, za izgradnju fabrike električnih baterija malo poznatoj slovačkoj firmi InoBat koja nema ni dan iskustva u masovnoj industrijskoj proizvodnji električnih baterija.

Isplata je za strance

U studiji Rio Tinta na koju se poziva predsednik Vučić, na strani 45 se pominje procena od 1 milijarde evra godišnjih prihoda celokupnog projekta. Navodi se i da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.

Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije, itd, bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju, tvrde u analizi.

Planovi Rio Tinta

Kompanija Rio Tinto planira čistu zaradu, piše u analizi, bez aktualizacije finansijskih tokova od 11,4 milijardi evra. Povraćaj uloženih 2,55 milijardi evra bi iziskivao – bez aktualizacije finansijskih tokova – samo pet godina, jer od godine 6 do godine 10, Rio Tinto očekuje prihode od oko 2,55 milijarde evra.

Samim tim, Rio Tinto bi u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života projekta, te ostvarivao profite od 11. godine projekta i tokom preostalih 30 godina njegovog trajanja.

Sve pomenute karakteristike projekta, navodi se u analizi, predstavljaju izuzetno pozitivan ishod za Rio Tinto kao investitora.

Budžet Srbije

Što se tiče prihoda za budžet Srbije, oni se svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je izuzetno malo za projekat tog obima i, pre svega, ovakvog ekološkog rizika, dodaju.

Mnogo se priča o rudnoj renti i raznim naknadama, ali one ukupno ne predstavljaju, prema studiji, više od 40 miliona evra godišnje (€24 miliona na nacionalnom i €16 miliona na lokalnom nivou i to u momentu maksimalne proizvodnje, dakle tek posle desete godine rada rudnika).

Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra.

Da bi se projekat uopšte realizovao, Rio Tinto po nekom osnovu očekuje da Srbija pokrije troškove svih pripremnih infrastrukturnih radova na teret srpskih poreskih obveznika, kažu autori analize.

Na teret Srbije

Rio Tinto, po svemu sudeći, nigde na svetu nije dobio slične povlastice kao u Srbiji, tvrde.

Potrebne su ogromne namenske infrastrukturne investicije da bi se Projekat Jadar realizovao.

Očigledno je da su sve one na teret Srbije, jer Rio Tinto nigde nije pomenuo, suprotno drugim projektima, bilo kakvo sopstveno učešće u njima, tvrde autori.

Ključna pretpostavka studije koja opravdava Projekat Jadar, je da će litijum-karbonat biti prodavan po prosečnoj ceni od 15.600 dolara po toni tokom života Projekta, što je veoma optimistično, kažu autori analize.

Naime, kako pojašnjavaju, cena osnovne sirovine, litijum-karbonata, od koje zavisi isplativost celog Projekta pala je za 81 procenat za samo dve godine i iznosi 10.300 dolara u oktobru 2024. godine.

Zaključak

Nakon još brojnih dokaza, autori ove analize zaključuju da su, na osnovu raspoloživih informacija, ekonomski efekti Projekta Jadar za Srbiju krajnje neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.

Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen, poručuju autori analize .

Izvor: N1

Tagovi:

Rio Tinto Jadar Aleksandar Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Beograd

26.februar 2026. N. M.

Plan generalne regulacije: Mogućnost prenamene škola u kockarnicu

Izmenama Plana generalne regulacije omogućilo bi se da se zemljište i objekti namenjeni javnim službama, kao što su škole, vrtići ili domovi zdravlja, prenamene u privatne i komercijalne sadržaje

Čokolada

Čokolada

26.februar 2026. B. B.

Nova ekonomija: Zašto je Srbija među rekorderima u Evropi po rastu cena čokolade

Od 38 evropskih zemalja, samo je u njih pet čokolada poskupela više nego u Srbiji. To ne može da se objasni samo spoljnim faktorima, odnosno rastom cene kakaoa na svetskom tržištu

Grb Narodne banke Srbije (NBS)

Demanti Narodne banke Srbije

25.februar 2026. R. V.

Kome trebaju neistinite interpretacije Izveštaja o inflaciji NBS

Povodom neistinite interpretacije najnovije projekcije inflacije Narodne banke Srbije od strane portala „Vreme“ koristimo priliku da još jednom ponovimo detalje februarske projekcije inflacije

Inflacija

25.februar 2026. M. L. J.

Kako je NBS priznala da će porasti cene u radnjama

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije

Plate u Srbiji

24.februar 2026. Marija L. Janković

„Najveće plate u istoriji“: Kako je Vučić „ukrao“ vest od Zavoda za statistiku

Aleksandar Vučić ekskluzivno je objavio da je prosečan Srbin zaradio više od 1.000 evra u decembru. Ovu vest „pozajmio je“ dan pre puštanja zvanične državne računice Republičkog zavoda za statistiku. Iako naizgled pozamašna, ova cifra na žalost nema veze sa stvarnošću većine ljudi u zemlji

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure