img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ekonomisti: Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen

06. октобар 2024, 20:06 S.Ć.
Foto: FoNet
Loznica, ovog juna
Copied

Projekat Jadar treba obustaviti – rezultat je analize koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić

Predsednik i Vlada Srbije često ističu navodne ogromne pozitivne ekonomske efekte Projekta Jadar za Srbiju. Međutim, prema analizi koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić, to nije tačno.

„Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen. Srbija bi imala zanemarljive prihode od tog projekta po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje, što predstavlja 2,6 evra po glavi stanovnika“, navodi se, između ostalog, u njihovoj  analizi, a prenosi N1.

Osnovni podaci

Evo još nekoliko podataka u tom poravcu:

Srbija bi uz to sama finansirala, u korist Rio Tinta, celokupnu infrastrukturu Projekta Jadar vrednu po procenama nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.);

Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu Projekta Jadar i Rio Tinto bi u potunosti raspolagao sa iskopanim litijumom;

U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine, itd.) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama;

Vlada planira da dodeli i €419 miliona subvencija, netrasparentno i bez ikakvih garancija, za izgradnju fabrike električnih baterija malo poznatoj slovačkoj firmi InoBat koja nema ni dan iskustva u masovnoj industrijskoj proizvodnji električnih baterija.

Isplata je za strance

U studiji Rio Tinta na koju se poziva predsednik Vučić, na strani 45 se pominje procena od 1 milijarde evra godišnjih prihoda celokupnog projekta. Navodi se i da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.

Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije, itd, bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju, tvrde u analizi.

Planovi Rio Tinta

Kompanija Rio Tinto planira čistu zaradu, piše u analizi, bez aktualizacije finansijskih tokova od 11,4 milijardi evra. Povraćaj uloženih 2,55 milijardi evra bi iziskivao – bez aktualizacije finansijskih tokova – samo pet godina, jer od godine 6 do godine 10, Rio Tinto očekuje prihode od oko 2,55 milijarde evra.

Samim tim, Rio Tinto bi u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života projekta, te ostvarivao profite od 11. godine projekta i tokom preostalih 30 godina njegovog trajanja.

Sve pomenute karakteristike projekta, navodi se u analizi, predstavljaju izuzetno pozitivan ishod za Rio Tinto kao investitora.

Budžet Srbije

Što se tiče prihoda za budžet Srbije, oni se svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je izuzetno malo za projekat tog obima i, pre svega, ovakvog ekološkog rizika, dodaju.

Mnogo se priča o rudnoj renti i raznim naknadama, ali one ukupno ne predstavljaju, prema studiji, više od 40 miliona evra godišnje (€24 miliona na nacionalnom i €16 miliona na lokalnom nivou i to u momentu maksimalne proizvodnje, dakle tek posle desete godine rada rudnika).

Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra.

Da bi se projekat uopšte realizovao, Rio Tinto po nekom osnovu očekuje da Srbija pokrije troškove svih pripremnih infrastrukturnih radova na teret srpskih poreskih obveznika, kažu autori analize.

Na teret Srbije

Rio Tinto, po svemu sudeći, nigde na svetu nije dobio slične povlastice kao u Srbiji, tvrde.

Potrebne su ogromne namenske infrastrukturne investicije da bi se Projekat Jadar realizovao.

Očigledno je da su sve one na teret Srbije, jer Rio Tinto nigde nije pomenuo, suprotno drugim projektima, bilo kakvo sopstveno učešće u njima, tvrde autori.

Ključna pretpostavka studije koja opravdava Projekat Jadar, je da će litijum-karbonat biti prodavan po prosečnoj ceni od 15.600 dolara po toni tokom života Projekta, što je veoma optimistično, kažu autori analize.

Naime, kako pojašnjavaju, cena osnovne sirovine, litijum-karbonata, od koje zavisi isplativost celog Projekta pala je za 81 procenat za samo dve godine i iznosi 10.300 dolara u oktobru 2024. godine.

Zaključak

Nakon još brojnih dokaza, autori ove analize zaključuju da su, na osnovu raspoloživih informacija, ekonomski efekti Projekta Jadar za Srbiju krajnje neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.

Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen, poručuju autori analize .

Izvor: N1

Tagovi:

Aleksandar Vučić Jadar Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji

Samit UN o razvoju u Sevilji

03.јул 2025. Uroš Mitrović

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Građevinarstvo

02.јул 2025. M.T.

Nova ekonomija: Kompanija CRH preuzima poslovanje sa agregatima hrvatske Kufner grupe

CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.јун 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Komentar

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure