img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ekonomisti: Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen

06. октобар 2024, 20:06 S.Ć.
Foto: FoNet
Loznica, ovog juna
Copied

Projekat Jadar treba obustaviti – rezultat je analize koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić

Predsednik i Vlada Srbije često ističu navodne ogromne pozitivne ekonomske efekte Projekta Jadar za Srbiju. Međutim, prema analizi koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić, to nije tačno.

„Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen. Srbija bi imala zanemarljive prihode od tog projekta po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje, što predstavlja 2,6 evra po glavi stanovnika“, navodi se, između ostalog, u njihovoj  analizi, a prenosi N1.

Osnovni podaci

Evo još nekoliko podataka u tom poravcu:

Srbija bi uz to sama finansirala, u korist Rio Tinta, celokupnu infrastrukturu Projekta Jadar vrednu po procenama nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.);

Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu Projekta Jadar i Rio Tinto bi u potunosti raspolagao sa iskopanim litijumom;

U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine, itd.) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama;

Vlada planira da dodeli i €419 miliona subvencija, netrasparentno i bez ikakvih garancija, za izgradnju fabrike električnih baterija malo poznatoj slovačkoj firmi InoBat koja nema ni dan iskustva u masovnoj industrijskoj proizvodnji električnih baterija.

Isplata je za strance

U studiji Rio Tinta na koju se poziva predsednik Vučić, na strani 45 se pominje procena od 1 milijarde evra godišnjih prihoda celokupnog projekta. Navodi se i da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.

Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije, itd, bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju, tvrde u analizi.

Planovi Rio Tinta

Kompanija Rio Tinto planira čistu zaradu, piše u analizi, bez aktualizacije finansijskih tokova od 11,4 milijardi evra. Povraćaj uloženih 2,55 milijardi evra bi iziskivao – bez aktualizacije finansijskih tokova – samo pet godina, jer od godine 6 do godine 10, Rio Tinto očekuje prihode od oko 2,55 milijarde evra.

Samim tim, Rio Tinto bi u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života projekta, te ostvarivao profite od 11. godine projekta i tokom preostalih 30 godina njegovog trajanja.

Sve pomenute karakteristike projekta, navodi se u analizi, predstavljaju izuzetno pozitivan ishod za Rio Tinto kao investitora.

Budžet Srbije

Što se tiče prihoda za budžet Srbije, oni se svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je izuzetno malo za projekat tog obima i, pre svega, ovakvog ekološkog rizika, dodaju.

Mnogo se priča o rudnoj renti i raznim naknadama, ali one ukupno ne predstavljaju, prema studiji, više od 40 miliona evra godišnje (€24 miliona na nacionalnom i €16 miliona na lokalnom nivou i to u momentu maksimalne proizvodnje, dakle tek posle desete godine rada rudnika).

Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra.

Da bi se projekat uopšte realizovao, Rio Tinto po nekom osnovu očekuje da Srbija pokrije troškove svih pripremnih infrastrukturnih radova na teret srpskih poreskih obveznika, kažu autori analize.

Na teret Srbije

Rio Tinto, po svemu sudeći, nigde na svetu nije dobio slične povlastice kao u Srbiji, tvrde.

Potrebne su ogromne namenske infrastrukturne investicije da bi se Projekat Jadar realizovao.

Očigledno je da su sve one na teret Srbije, jer Rio Tinto nigde nije pomenuo, suprotno drugim projektima, bilo kakvo sopstveno učešće u njima, tvrde autori.

Ključna pretpostavka studije koja opravdava Projekat Jadar, je da će litijum-karbonat biti prodavan po prosečnoj ceni od 15.600 dolara po toni tokom života Projekta, što je veoma optimistično, kažu autori analize.

Naime, kako pojašnjavaju, cena osnovne sirovine, litijum-karbonata, od koje zavisi isplativost celog Projekta pala je za 81 procenat za samo dve godine i iznosi 10.300 dolara u oktobru 2024. godine.

Zaključak

Nakon još brojnih dokaza, autori ove analize zaključuju da su, na osnovu raspoloživih informacija, ekonomski efekti Projekta Jadar za Srbiju krajnje neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.

Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen, poručuju autori analize .

Izvor: N1

Tagovi:

Aleksandar Vučić Rio Tinto Jadar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kiseli kupus

Izvoz hrane

07.фебруар 2026. K. S.

Nikl u kupusu i bakterije u korama za torte: Nova upozorenja za namirnice iz Srbije

Evropski sistem za brzo uzbunjivanje o hrani (RASFF) izdao je od početka 2026. dva upozorenja za namirnice izvezene iz Srbije u kojima su pronađene nepoželjne supstance. Tokom prošle godine izdato 29 upozorenja

Radnici u fabrici Jura

Otkazi

07.фебруар 2026. K. S.

Jura u Leskovcu otpušta deo radnika

Deo radnika Jure u Leskovcu ostaće bez posla, a neki će na plaćeno odsustvo, saopštila je ta kompanija

Vučić je letos smanjenje cena u prodavnicama najavio kao magično rešenje mnogih problema.

Uredba o maržama

06.фебруар 2026. M. L. J.

Vučićeve „čudesne marže“ pred sudom u Americi

„Ahold Delhaize“, kompanija koja je vlasnik brojnih maloprodajnih radnji u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog nametnutih marži u Srbiji

Nameštanje tendera Elektroprivrede Srbije

06.фебруар 2026. A.I.

Nova ekonomija: Otkrivena šema nameštenih tendera u EPS-u

Komisija za zaštitu konkurencije otkrila je mehanizme koje su pojedinim firmama garantovale pobedu na tenderima i to sa što višom cenom. O kojim se kompanijama radi

Radijator

Grejanje

05.фебруар 2026. N. M.

Studija isplativosti: Koliko zaista troši toplotna pumpa

Grejanje doma u Srbiji već decenijama predstavlja jedan od ključnih energetskih i ekonomskih izazova, koliko toplotne pumpe zapravo mogu da pomognu jednom domaćinstvu u zimskim mesecima

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure