img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ekonomisti: Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen

06. oktobar 2024, 20:06 S.Ć.
Foto: FoNet
Loznica, ovog juna
Copied

Projekat Jadar treba obustaviti – rezultat je analize koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić

Predsednik i Vlada Srbije često ističu navodne ogromne pozitivne ekonomske efekte Projekta Jadar za Srbiju. Međutim, prema analizi koju potpisuju ekonomski stručnjaci Zoran Drakulić, Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić, to nije tačno.

„Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen. Srbija bi imala zanemarljive prihode od tog projekta po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje, što predstavlja 2,6 evra po glavi stanovnika“, navodi se, između ostalog, u njihovoj  analizi, a prenosi N1.

Osnovni podaci

Evo još nekoliko podataka u tom poravcu:

Srbija bi uz to sama finansirala, u korist Rio Tinta, celokupnu infrastrukturu Projekta Jadar vrednu po procenama nekoliko stotina miliona evra (puteve, prugu, vodovod, gasovod, strujnu infrastrukturu, itd.);

Srbija ne bi imala ni najmanji udeo u vlasništvu Projekta Jadar i Rio Tinto bi u potunosti raspolagao sa iskopanim litijumom;

U slučaju ekološke katastrofe (poplave, izlivanje jalovine, itd.) Srbija bi ogromne izdatke za sanaciju, potencijalno stotine miliona evra, morala da plati sama;

Vlada planira da dodeli i €419 miliona subvencija, netrasparentno i bez ikakvih garancija, za izgradnju fabrike električnih baterija malo poznatoj slovačkoj firmi InoBat koja nema ni dan iskustva u masovnoj industrijskoj proizvodnji električnih baterija.

Isplata je za strance

U studiji Rio Tinta na koju se poziva predsednik Vučić, na strani 45 se pominje procena od 1 milijarde evra godišnjih prihoda celokupnog projekta. Navodi se i da se od ukupnog prihoda odbija 305 miliona evra troškova za dobra i usluge, uključujući i plate.

Treba napomenuti da bi ti troškovi bili isplaćeni skoro isključivo stranim dobavljačima za mašine i ostalu opremu, hemijske reagense, tehničke konsultacije, itd, bez značajnih prihoda i skoro nikakve koristi za Srbiju, tvrde u analizi.

Planovi Rio Tinta

Kompanija Rio Tinto planira čistu zaradu, piše u analizi, bez aktualizacije finansijskih tokova od 11,4 milijardi evra. Povraćaj uloženih 2,55 milijardi evra bi iziskivao – bez aktualizacije finansijskih tokova – samo pet godina, jer od godine 6 do godine 10, Rio Tinto očekuje prihode od oko 2,55 milijarde evra.

Samim tim, Rio Tinto bi u potpunosti pokrio sopstveni rizik posle manje od četvrtine života projekta, te ostvarivao profite od 11. godine projekta i tokom preostalih 30 godina njegovog trajanja.

Sve pomenute karakteristike projekta, navodi se u analizi, predstavljaju izuzetno pozitivan ishod za Rio Tinto kao investitora.

Budžet Srbije

Što se tiče prihoda za budžet Srbije, oni se svode na 184,5 miliona evra godišnje, što je izuzetno malo za projekat tog obima i, pre svega, ovakvog ekološkog rizika, dodaju.

Mnogo se priča o rudnoj renti i raznim naknadama, ali one ukupno ne predstavljaju, prema studiji, više od 40 miliona evra godišnje (€24 miliona na nacionalnom i €16 miliona na lokalnom nivou i to u momentu maksimalne proizvodnje, dakle tek posle desete godine rada rudnika).

Najveći predviđeni prihod bi zapravo bio porez na dobit preduzeća na godišnjem nivou od 85 miliona evra.

Da bi se projekat uopšte realizovao, Rio Tinto po nekom osnovu očekuje da Srbija pokrije troškove svih pripremnih infrastrukturnih radova na teret srpskih poreskih obveznika, kažu autori analize.

Na teret Srbije

Rio Tinto, po svemu sudeći, nigde na svetu nije dobio slične povlastice kao u Srbiji, tvrde.

Potrebne su ogromne namenske infrastrukturne investicije da bi se Projekat Jadar realizovao.

Očigledno je da su sve one na teret Srbije, jer Rio Tinto nigde nije pomenuo, suprotno drugim projektima, bilo kakvo sopstveno učešće u njima, tvrde autori.

Ključna pretpostavka studije koja opravdava Projekat Jadar, je da će litijum-karbonat biti prodavan po prosečnoj ceni od 15.600 dolara po toni tokom života Projekta, što je veoma optimistično, kažu autori analize.

Naime, kako pojašnjavaju, cena osnovne sirovine, litijum-karbonata, od koje zavisi isplativost celog Projekta pala je za 81 procenat za samo dve godine i iznosi 10.300 dolara u oktobru 2024. godine.

Zaključak

Nakon još brojnih dokaza, autori ove analize zaključuju da su, na osnovu raspoloživih informacija, ekonomski efekti Projekta Jadar za Srbiju krajnje neizvesni, a u najpovoljnijem scenariju, ravni nuli.

Na osnovu ekonomske i finansijske analize, kao i zbog ogromnih rizika vezanih za njegovo eventualno sprovođenje, Projekat Jadar nije opravdan i treba biti obustavljen, poručuju autori analize .

Izvor: N1

Tagovi:

Aleksandar Vučić Rio Tinto Jadar
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Korisnicima koji su u svojim privatnim porukama na Viberu koristili reči kao „pare“ ili „plata“, počele su da iskaču reklame za keš kredit Procvredit banke

Reklamiranje

23.mart 2026. I.M.

Narodna banka Srbije kaznila Prokredit banku zbog načina reklamiranja na Viberu

NBS kaznila Prokredit banku zbog Viber reklama koje su korisnicima iskakale uz određene reči. Utvrđena nepoštena poslovna praksa

Radnici na gradilištu

Privreda

23.mart 2026. Bojan Bednar

Rat na Bliskom istoku usporava i onako skroman privredni rast Srbije

Projektovani privredni rast Srbije od tri odsto se zbog rata na Bliskom istoku od realnog pretvorio u optimističan, ali će verovatno biti iznad proseka regiona, kažu sagovornici „Vremena“

Počela blokada na teretnim graničnim prelaza sa zemljama Šengena.

Status vozača u zoni Šengena

23.mart 2026. I.M.

Srpski prevoznici od početka godine zatvorili više od 250 firmi, najavljuju novi protest

Više od 250 transportnih firmi ugašeno je u Srbiji od početka godine, dok prevoznici upozoravaju da nova pravila EU i nerešeni status vozača u Šengenu guraju sektor ka potpunom kolapsu

šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol sa uzrujano ppodignutim rukama

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. A.I.

Perfektna energetska oluja: Dve naftne i jedna gasna kriza istovremeno

U svetlu rata SAD i Izraela protiv Irana, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol upozorio je da se nazire “najgora energetska kriza u poslednjih nekoliko decenija”

Region

22.mart 2026. S. Ć.

Benzin: U Sloveniji restrikcija, u Severnoj Makedoniji smanjenje poreza

U Sloveniji je po odluci Vlade dnevno moguće natočiti 50 litara benzina po osobi, a u Severnoj Makedoniji su smanji PDV na benzin i dizel gorivo pa sad imaju najjeftinije cene ovih energenata u regionu

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure