Uvoz goriva
Koliko je goriva uvezla Srbija 2025. godine?
U prvih osam meseci 2025. godine Srbija je uvezla više benzina nego u celoj 2023. i 2024. godini, navodi generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović

Letnje suše ostavile su ogroman trag na ovogodišnje prinose, a najviše su ispaštali paprika, paradajz, kupus i krompir. Zato ćemo ove zime skuplje plaćati zimnicu, negde i po 1.500 dinara za teglu ajvara
Posledice suše su slab prinos i kvalitet, pa nas očekuje visoka cena ovogodišnjeg roda paprike, paradajza, kupusa ili krompira na pijacama i u prodavnicama. Stručnjaci kažu da se smanjenju cena povrća ne treba nadati i da ove godine možemo da zaboravimo na jeftinu zimnicu, piše RTS.
Oslabljen kvalitet „ajvaruše”
„Paprika koju sam sadio 20. maja u zatvorenom prostoru se sva osušila i morao sam da je isfreziram. Temperatura je u plasteniku nekada bila čak i 70 stepeni. Biljke nisu mogle da opstanu“, objašnjava Janoš Balint, povrtar iz Mihajlova.
Trenutno u tri plastenika od 300 kvadrata iz kasnije sadnje ima papriku tzv. ajvarušu.
„Nažalost, to je sve druga i treća klasa paprike. Ove godine prvi put nemam prvoklasnu papriku i mogu da kažem da nisam zadovoljan zbog toga“, dodaje.
Ni zalivanje nije pomoglo
Miroljub Janković iz Udruženja „Futoški kupus“ kaže za RTS da je ove godine veliki problem bio i brz gubitak vode iz zemljišta, kao i da pored jako čestih zalivanja, poljoprivrednici nisu uspeli da spasu povrće.
„Krajem juna i početkom jula kada je kupus trebalo da se rasadi temperatura zemljišta na mojim parcelama je bila preko 50 stepeni. To su neverovatno stresni uslovi za iznošenje biljaka na njivu. Morali smo mnogo da zalivamo zemljište kako bi se ono rashladilo da bismo uopšte mogli da rasadimo biljke“, kaže Miroljub Janković.
Dodaje da je teško proceniti troškove zalivanja, a borba da se boljka uopšte i zakoreni, trajala je i po 24 sata.
Skok cene zimnice
Uprkos manjem rodu povrća namenjenog sušenju, proizvođači se i tu mogu nadati zaradi. Prinosi začinske paprike se kreću od tri-četiri, pa do 15 tona po hektaru u uslovima navodnjavnaja.
Ove godine neće biti pet, već tri ili četiri kosidbe lisnatog peršuna za preradu, a ostvareni su i zadovoljavajući prinosi mirođije i spanaća. Sušenog povrća će biti dovoljno, pre svega, za izvoz, jer se više od 90 odsto ove proizvodnje prodaje u inostranstvu.
Kako je „Vreme” pisalo ranije, prošle godine su cene povrća za zimnicu bile bitno niže .
Cena krastavca iznosila je 150 dinara, danas je prosečna cena 200 dinara po kilogramu na pijacama. Zatim paprika je iznosila 225 dinara, danas 300, a prošlogodišnja cena karfiola bila je 300 dok je danas 500 dinara.
Na beogradskim pijacama, doduše, mogu se naći paprike od 120 pa sve do 400 dinara.
Preko 1.000 dinara za teglu ajvara
Radovanka Stanojević iz sela Smilovca prodaje zimnicu na centralnoj beogradskoj pijaci Zeleni venac.
„Za prodaju najviše imamo napravljenu zimnicu. Prodajemo paradajz u flaši, sirupe, slatko i džemove od različitog voća, ajvar, pinđur… Penzionerka sam i nije mi problem da pravim, ali za one koji rade, najlakše je da kupe već napravljenu zimnicu“, rekla je ona reporterki „Vremena“.
Cene napravljene zimnice na pijacama trenutno ne variraju previše, ali kako prodavci kažu, biće poskupljenja jer očekuju skok tražnje dok je ponuda manja zbog suše.
Trenutna cena šarene salate, kiselih krastavaca, pasterizovane paprike iznosi oko 500 dinara.
Tegla ajvara košta hiljadu dinara, ali prodavci najavljuju da će ići i na 1500. Paradajz u flašama košta 250 dinara. Tegla slatkog i džema košta od 500 do 1000 dinara, u zavisnosti od čega su napravljeni.
Izvor:RTS
U prvih osam meseci 2025. godine Srbija je uvezla više benzina nego u celoj 2023. i 2024. godini, navodi generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović
Kako Rusija drži Srbiju na kratkom lancu gasnim aranžmanom koji je zaključen na svega nekoliko meseci - umesto na nekoliko godina

Firma Logga plus d.o.o, u vlasništvu Vladana Miketića, kupila je sadam spratova Palate Albanija, potvrđeno je „Vremenu“ u Agenciji za osiguranje depozita. Ko je ovaj biznismen?

Porodica Terzić širi poslovno carstvo i ulazi u energetiku. Četiri firme čiji su suvlasnici Zvezdan Terzić i njegov sin Nikša počinju izgradnju solarnih elektrana u Borkovcu kod Rume. Projekat obuhvata gotovo sedam hektara i već je dobio lokacijske uslove Opštine Ruma

Nijedna banka u stranom vlasništvu neće dozvoliti blokadu platnog prometa i samoinicijativno će obustaviti saradnju sa Naftnom industrijom Srbije, ocenjuje ekonomista Đorđe Đukić. On upozorava da je Srbija dovedena pred svršen čin i da je izostanak ranije reakcije doveo do ozbiljnog rizika po finansijski sistem
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve