
Sankcije SAD
Sankcije protiv NIS-a: Da li će se gorivo plaćati samo u kešu?
„Ukoliko ne pronađe neku banku koja želi da posluje s njim, zatvaranje računa znači da bi NIS prestao da radi“, kaže za „Vreme“ ekonomista Goran Radosavljević
Na zemljištu nekadašnje fabrike traktora IMT kod bloka 63 sve je spremno za izgradnju megalomanskog kompleksa sa preko 600.000 kvadratnih metara korisnog prostora i kulama visokim preko 100 metara. Investitor je ABL Solvent u vlasništvu Davora Macure
Kompleks „Green line“ koji će biti izgrađen na mestu nekadašnje fabrike IMT na Novom Beogradu u blizini bloka 63 pored stambenih i poslovnih objekata sadržaće saobraćajnice, infrastrukturne objekte, zelene površine, objekte i komplekse javnih službi i mešovite gradske centre. Investitor je ABL Solvent, čiji je vlasnik Davor Macura. U stoprocentnom vlasništvu ovog biznismena je i „Alta pay grupa“, većinski vlasnik Alta banke Beograd. Biro Zap je izradio arhitektonsko-urbanistički projekat.
„ABL Solvent“ je imovinu nekadašnjeg jugoslovenskog giganta kupio 2021. godine za 70,6 miliona evra. Kako je tada pisao vojvođanski istraživački portal „Voice“, ova firma je obavila kupovinu uprkos tome što je, prema podacima Agencije za privredne registre, u prethodnoj 2020. godini ostvarila finansijski gubitak od 14,4 miliona dinara.
„Reč je o firmi koja nije imala nikakvih poslovnih prihoda iz svog poslovanja, nego je jedini prihod u poslovnoj godini od 182.000 dinara ostvarila od dotacija i premija. Ipak, ovo preduzeće je u stečajnom postupku fabrike IMT kupilo atraktivno građevinsko zemljište za 70,6 miliona evra, i to tako što je za ceo iznos dobilo kredite od AIK banke Miodraga Kostića“, preneo je ovaj portal.
Dug prema AIK banci ova firma je vratila za mesec dana, a nije poznato poreklo novca kojim je gubitaš u tako kratkom roku vratio dug.
„U javnosti malo poznata kompanija 2020. godinu završila je s gubitkom da bi već 2021. ostvarila značajnu dobit – 5,3 milijarde dinara. I dalje nije poznato čime se ova firma tačno bavi budući da, osim šifre delatnosti (ostale nepomenute finansijske usluge, osim osiguranja i penzijskih fondova), nema dostupnih informacija o njenom poslovanju i portfoliju“, piše „Voice“.
Isti portal piše i da je, u aprilu naredne godine, „ABL Solvent“, kupio i ostatak kompleksa placa bivšeg IMT-a, „imovine vredne 1,82 milijardu evra za 51 milion evra, i to preko Agencije za osiguranje depozita“.
Kule od preko 100 metara
Prema Nacrtu plana detaljne regulacije za to područje koji je bio na javnom uvidu od 3. juna do 3. jula, na mestu fabrike IMT, površine oko 36 hektara, biće izgrađeno 5000 stanova. Bruto razvijena građevinska površina stanovanja biće 587.000 kvadratnih metara, a komercijalnih sadržaja 45.000 kvadratnih metara.
Predviđena je izgradnja blokova, s tim da će uži, ali viši objekti, visine do 64 metra biti izgrađeni po obodu i po unutrašnjoj zoni, dok će širi, ali niži objekti, visine do 32 metra biti izgrađeni tako da formiraju unutrašnja dvorišta, koja bi trebalo da predstavljaju parkovske mikroceline i koja će međusobno biti povezana manjim prolazima, piše eKapija.
U bloku 3 biće izgrađene tri poslovne kule visoke između 112 i 120 metara, blok 4, koji gleda na ulicu Jurija Gagarina, imaće glavnu poslovnu kulu, visine do 160 metara, a zeleni koridor dug 800 metara nalaziće se između Egipatske i Ulice Jurija Gagarina.
Predškolske ustanove, škola i klub za stare
Planirana je izgradnja i dve predškolske ustanove za maksimalno 270 korisnika u blokovima 2 i 4, i tri depandansa predškolskih ustanova u blokovima 3 i 4. U bloku 3 planirana je izgradnja osnovne škole za 1.200 učenika u 40 odeljenja, koja će raditi u jednoj smeni.
U bloku 1 planirana je izgradnja Gradskog centra za socijalni rad – odeljenje Novi Beograd i klub za odrasla i stara lica.
U planu je i izgradnja ustanove kulture, odnosno kulturno-obrazovni centar sa bibliotekom i čitaonicom, višenamenskom salom sa scenskim prostorom, sa prostorima za tematski različite radionice i učionice, i kafe-galerijom.
A tu je i metro
Granicom Plana obuhvaćene su Egipatska ulica i Ulica Jurija Gagarina, obe u rangu magistrale, dok će ostale saobraćajnice unutar kompleksa biti deo sekundarne ulične mreže za pristup objektima koji će biti izgrađeni.
Sadašnje biciklističke staze u ulicama Omladinskih brigada, Tošin bunar, Egipatska i Jurija Gagarina će ostati i biće prilagođene planiranom projektu.
Ostaće i postojeće trase autobuskih i tramvajskih linija koje saobraćaju ulicama Egipatska i Jurija Gagarina, biće uvedene i autobuske linija kroz ulice Japanska, Evropska, Nova 1 i Nova 2, a planirano je da kroz kompleks prolazi linija 3 budućeg metroa.
U zoni planiranih saobraćajnica biće formirani drvoredi i travne baštice koji imaju ulogu lokalnih koridora zelene infrastrukture, a na parkinzima biće zasađeni drvoredi.
U bloku 6 predviđen je i park površine 7.020 kvadratnih metara i zelena površina u delu otvorenog stambenog bloka 64, koji je oivičen ulicama Gandijevom, Japanskom i Novom 1, površine oko 4.000 kvadratnih metara.
Oštećen gradski budžet
Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović izjavio je da je kupovinom imovine IMT-a za 70,8 miliona evra „ABL Solvent“ stekao samo pravo korišćenja nad zemljištem, ali da mu je bez ikakve dodatne naknade upisano pravo svojine
„Prisvajanje zemljišta IMT-a višestruko ispod tržišne cene predstavlja najveći udar na Beograd i njegov budžet još od privatizacije PKB“, naveo je Jovanović.
On je naveo da hektar građevinskog zemljišta na Novom Beogradu vredi najmanje 10 miliona evra iz čega se jasno da je reč o ekstraprofitu za kupca, a gubitku za beogradski budžet od najmanje 260 miliona evra.
Prema najavi Urbanističkog zavoda Beograda javna sednica Komisije za planove Skupštine Beograda u vezi sa Nacrtom plana detaljne regulacije za to područje biće održana 25. jula.
„Ukoliko ne pronađe neku banku koja želi da posluje s njim, zatvaranje računa znači da bi NIS prestao da radi“, kaže za „Vreme“ ekonomista Goran Radosavljević
Građani Srbije mogu da odahnu – uvođenje ETIAS sistema, koji je trebalo da donese nove procedure za ulazak u Šengen zonu, odloženo je do daljnjeg
Odlazak italijanske kompanije „Beneton" iz Niša donosi neizvesnost ne samo za radnike, već i za buduću namenu zemljišta. Stručnjaci ističu da trenutni urbanistički planovi ne predviđaju stambenu izgradnju, a prisustvo arheoloških nalazišta dodatno otežava potencijalne investicije
Srbija se pridružuje globalnom trendu implementacije veštačke inteligencije (VI) u poslovne procese. Stručnjaci ističu da je ključna reč – prekvalifikacija
Firma „Džonson elektrik“ u Nišu moraće da vrati blizu milion evra subvencija, koje je od države Srbije dobila da bi podstakla zapošljavanje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve